Prema zadnjim istraživanjima čak 65 posto Hrvata pretilo je ili prekomjerno teško, stoga stručnjaci upozoravaju kako prvi korak u rješavanju ovoga gorućeg problema treba dijagnosticirati debljinu kao bolest kako bi se ona kao takva mogla i liječiti!
“Ne postoji dovoljna osviještenost čak ni među strukom da je debljinu potrebno dijagnosticirati kao bolest. Naime, iako u klasifikaciji bolesti debljina postoji još od 1948. godine, tek su u zadnjih 10 -15 godina stručna društva diljem svijeta zauzela jasan stav da je debljina kronična bolest, a u ožujku prošle godine Europska komisija dala je izjavu kojom debljinu formalno obvezujuće stavlja u kategoriju kroničnih nezaraznih bolesti. Potrebno je osvijestiti medicinske stručnjake na svim razinama skrbi, a posebno liječnike obiteljske medicine da u kartone svojih pacijenata upisuju indeks tjelesne mase, koji se vrlo lako može odrediti visinom i masom pacijenta te opseg struka”, upozorava doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, dr. med., članica Izvršnoga odbora Društva nastavnika obiteljske medicine.
Dijagnoza debljine – kako riješiti problem?
Ona je, među inim stručnjacima, sudjelovala na okruglom stolu Dijagnoza debljine – kako riješiti problem?, koju su organizirali Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH i Hrvatsko društvo za debljinu HLZ-a organizirali su danas na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Svoja iskustva u borbi s debljinom prezentirale su i danske stručnjakinje prof. dr. sc. Nina Rica Wium Geiker s Katedre za prehranu, tjelovježbu i sport Fakulteta znanosti pri Sveučilištu u Kopenhagenu te prof. dr. sc. Signe Sørensen Torekov s Katedre za biomedicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih i medicinskih znanosti pri Sveučilištu u Kopenhagenu.
“Kao što je naglašeno na Forumu, suočavamo se s još jednom pandemijom kojoj ne vidimo kraj. Zato mi je izuzetno drago što možemo udružiti snage u promišljanjima o rješenjima i što su se Forumu pridružile dvije danske stručnjakinje iz tog područja. Razmjena iskustava u vezi s institucionaliziranim smjernicama za borbu protiv pandemije debljine, prvenstveno iskustva o prevenciji i zdravim životnim navikama te liječenju i njihovoj primjeni od izuzetne su važnosti za naša društva”, izjavio je NJ. E. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u RH.
Edukacija o prevenciji debljine najvažnija je kod djece od 1. do 4. razreda osnovne škole
Iako je prevencija prvi i najvažniji korak u suzbijanju debljine, i to upravo kod najmlađih članova društva, stručnjaci su se složili da postoje brojne prepreke.
“Edukacija o prevenciji debljine najvažnija je kod djece od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole. Vrlo je važno djeci i njihovim roditeljima što prije komunicirati važnost uravnotežene prehrane i fizičke aktivnosti. Sve dok je u našemu narodu uvriježeno mišljenje kako je debljina odraz zdravlja i blagostanja, imamo veliki problem. Tu paradigmu moramo mijenjati kod svih generacija, a to je moguće jedino neprekidnom i sustavnom edukacijom”, naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a.
Liječnici obiteljske medicine, pedijatri te liječnici školske medicine prvi su kontakt svakoga građanina kada je u pitanju osobno zdravlje. I upravo su oni jedna od najvažnijih karika u borbi protiv debljine. No, postoje određene prepreke zbog kojih je samo u manje od 2 posto Hrvata s debljinom ili prekomjernom tjelesnom težinom dijagnosticirana bolest!
Nažalost broj specijalista obiteljske medicine nije dovoljan kako bi se liječnici mogli posvetiti svakome pacijentu na prikladan način. Zato je potrebno povećtia broj specijalizacija iz obiteljske medicine, ali i obiteljskim liječnicima osigurati mogućnost proširenja tima u vidu jedne dodatne medicinske sestre i administratora kako bi se mogli što revnije uključiti u borbu protiv debljine.
Kako unaprijediti liječenje osoba oboljelih od debljine?
Jedna od prepreka u liječenju debljine svakako je i nedostupnost lijekova. “Danas je dostupno više različitih načina pomoću kojih možemo liječiti debljinu. Prvo je pravilo uvijek usvajanje zdravih prehrambenih navika uz redovitu tjelesnu aktivnost. No, ponekad to nije dovoljno te je potrebno uz zdrave navike u liječenje uvesti i lijekove. Kada bi lijekovi za liječenje debljine bili na listi lijekova za koje nije potrebna nadoplata ili kada bi nadoplata bila bitno manja od postojeće, značajno bi se unaprijedilo liječenje osoba oboljelih od debljine jer velik dio stanovništva nema financijske mogućnosti kupovati lijekove. No, uvažavajući izazovnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo, bilo bi odlično kada bi ovi lijekovi bili dostupni barem za najugroženije skupine pacijenata”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., potpredsjednica Hrvatskoga društva za debljinu HLZ-a.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu bolest. Danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnoga sustava. Zapravo se može zaključiti kako ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom!
Pročitaj i ovo:
- Debljina kod adolescenata – stanje koje utječe na sve aspekte života
- Debljina u području trbuha – alarm za zdravlje
- Debljina – prehrana po tegobama
