Stres. Toliko omražena riječ i još gori osjećaj, zar ne? No, stvar je u tome da stres i nije baš tako loš jer određena razina stresa pomaže nam da se prilagodimo svojem okruženju i tjera nas na izvrsnost. Zabrinjavajući je kronični stres i njegov negativni utjecaj na kvalitetu života.
Kako možemo utvrditi je li naš stres dobar ili kroničan?
Iako sam stres možda nije dobra stvar, svatko od nas je tu zbog reakcije na njega. Naši preci reagirali bi na prijetnju borbom ili bježanjem, doslovno ili figurativno, i tako bi preživjeli zahvaljujući instinktu borbe ili bijega. Bilo da je riječ o nestašici hrane ili fizičkoj prijetnji, uputili bi se u ono što neki nazivaju “metaboličkim prekoračenjem”, a to je način na koji naše tijelo komunicira kada markeri zdravlja nisu u granicama normale.
Naše srce, gušterača, štitnjača i drugi organi ne mogu nam izravno govoriti, ali nam zato mogu poslati signale koji bi trebali privući našu pažnju. Primjerice, kada hormoni stresa – adrenalin i kortizol preplavljuju tijelo, povisuje se krvni tlak, ubrzava disanje i rad srca, funkcije imunološkog sustava potiskuju se ili zaustavljaju, a povećava tolerancija boli.
Tijekom stvarne krize, naši bi postupci pokrenuli mnoge od tih procesa. Međutim, život nam danas ne nudi često mogućnost cjelovite reakcije i rješavanja stresa. Umjesto toga, djelujemo kao da smo u stalnom, izvanrednom stanju bez vidljivog pravog kraja.
Što je dobar stres?
“Dobar stres” je vrsta stresa koji osjećamo prilikom uzbuđenosti. Pritom se naš puls ubrzava, a hormoni stresa pojačano luče, no nema prisutnog osjećaja prijetnje niti straha. Suprotno tome, kronični stres utječe na sposobnost koncentracije i djelovanja, čini nas sklonijim nesrećama te prigušuje naš imunološki sustav, čineći borbu protiv infekcije mnogo težom, jer borba protiv infekcije nije glavna briga ako naše tijelo misli da se nalazi u neposrednoj opasnosti.
Stalni stres može utjecati i na kvalitetu spavanja te nas učiniti razdražljivim i umornim. Kao uobičajena posljedična reakcija na kroničan stres može se javiti stanje depresije, a u nekim slučajevima i tjeskoba ili anksioznost. Sve to može umanjiti kvalitetu života i utjecati na naše odnose s drugima, stoga je bitno pravovremeno intervenirati.
Nefarmakološke metode smanjenja stresa i antistresne biljke
Pogledajmo svoj život i utvrdimo što nam uzrokuje stres. Obratimo pažnju na svoja raspoloženja i pokušajmo identificirati misli i vjerovanja koja im mogu pridonijeti. Pri tom moramo uzeti u obzir da psihološke tegobe uključuju i tjelesnu fiziologiju, što nas potiče da razmišljamo u nekoliko dimenzija koje uključuju farmakološku terapiju, korekciju prehrane i nefarmakološke metode.
Zanimljivo je, primjerice, kako tijekom stresa dolazi do pojačanog gubitka magnezija što pridonosi još snažnijim subjektivnim simptomima, stoga ne čudi popularnost magnezija u kontekstu dodataka prehrani, premda on sam po sebi nije faktor koji će korigirati uzrok stresa.
Ugađanje je jedna od najboljih terapeutskijih metoda smanjenja stresa koja ne zahtijeva mnogo vremena i novca pa je zato preporučljivo odvojiti vrijeme za ugodne aktivnosti, vježbanje i povezivanje s drugima. Nefarmakološke metode su jednostavne, na dohvat ruke i omogućavaju nam da učinimo nešto dobro za sebe. No, ponekad nisu same po sebi dovoljne pa u slučajevima popraćenim depresivno-anksioznim stanjima, mogu pripomoći i ljekovite biljke.
Glavne biljke u borbi protiv stresa
Rodiola ili Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea L. Crassulaceae) jedna je od najznačajnijih biljka stresa. S obzirom na to da nam omogućuje da se bolje adaptiramo na stanje izazvano stresom, priskrbila je i naziv adaptogen biljke. Suprotno od biljaka koje djeluju anksiolitički ili smirujuće, rodiola smanjuje umor, povećava fokus i budnost, odnosno mentalne performanse. Svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora stresa poput smanjenja pretjerano povišenog hormona kortizola, te moduliranja dopaminergičkog i serotoninergičkog sustava pa je korisna i u fazi potpune istrošenosti ili burn-outa.
Šafran (Crocus sativus) se smatra antidepresivom budućnosti jer posjeduje jedinstven mehanizam djelovanja u kojem nema interakcije s drugim lijekovima, što ga postavlja u prednost pred drugim biljnim antidepresivima poput, primjerice, Gospine trave.
Pasiflora (Passiflora incarnata) jedna je od najpoznatijih biljaka anksiolitika koja se koristi kod svih oblika tjeskobe. Sigurna je biljka i ne izaziva pospanost.
Glog (Crataegus sp.), biljka prepoznatljiva u kontekstu srca, zapravo je korisna kod tjeskobe i nervoze uz popratni simptom ubrzanog otkucaja srca, te je dobar odabir u kombinaciji s pasiflorom.
Valerijana ili Odoljen (Valeriana officinalis) namijenjena je tjeskobnim stanjima u kojima je fokus na nervozi i nesanici.
Same ili u kombinaciji, ove biljke mogu pomoći u lakšem suočavanju sa svakodnevnim stresom. Zatražite savjet od svog zdravstvenog radnika koji će, ovisno o vašem zdravstvenom stanju, predložiti najprikladniju biljku.
Naša preporuka za odrasle
Phytostandard® rodiola (20 ili 60 kapsula)
Phytostandard rodiola preporučuje se kod pojačanog stresa u svim fazama (nemir, umor, bezvoljnost) te za povećanje mentalnih i fizičkih performansi.
Phytostandard rodiola – šafran (30 ili 90 tableta)
Phytostandard rodiola – šafran preporučuje se kod mentalnog stresa. Rodiola pomaže organizmu prilagoditi se na emocionalni stres te poboljšava raspoloženje, dok se šafran tradicionalno koristi kod umora, depresija, a poboljšava koncentraciju i pamćenje.
Phytostandard glog – pasiflora (30 tableta)
Phytostandard glog – pasiflora preporučuje se kod pojačanog stresa, nervoze, anksioznosti, nesanice. Glog djeluje smirujuće na središnji živčani sustav, a pasiflora djeluje sedativno, anksiolitički i spazmolitički.
Phytostandard pasiflora (20 kapsula)
Dodatak prehrani koji sadrži ekstrakt nadzemnih dijelova pasiflore (Passiflora incarnata L.) iz biološkog uzgoja. Phytostandard pasiflora preporučuje se u stanjima emocionalnog stresa.
Phytostandard valerijana (20 kapsula)
Phytostandard valerijana se preporučuje u stanjima emocionalnog stresa koja se odražavaju na kvalitetu sna, pri čemu valerijana djeluje smirujuće (sedativno) i spazmolitički.
Formag magnezij (90 tableta)
Formag se preporučuje u slučaju produljenog deficita magnezija (nedostatak energije, poremećaji spavanja, osjetljivost na stres), a sadrži magnezij ekstrahiran iz Mrtvog mora, u patentiranoj molekuli Hypro-ri®mag te vitamin B6 i taurin.
Naša preporuka za djecu
Biane Enfant matičnjak, masiflora, magnezij i vitamini (150 ml)
Biane Enfant dijetetski je proizvod u obliku sirupa, s prirodnom aromom jagode i formulom prilagođenom potrebama djeteta. Preporučuje se kod poteškoća sa spavanjem, u cilju poboljšanja dječjeg sna.
Što mi trenutno treba da se osjećam bolje?
Ne pokušavajte u potpunosti ukloniti stres iz svog života. Prije svega, to je nemoguće, jer je toliko toga u životu nepredvidivo. Uostalom, neke vrste stresa su i korisne. Izazovna memorijska zadaća može nam ojačati imunološki sustav dok ga gledanje nasilnog videa može oslabiti. Bitno je naučiti se učinkovito nositi sa stresom, a ne izbjegavati ga u potpunosti. Ponekad je dovoljno otići u šetnju, udahnuti zrak ili jednostavno popiti malo vode, ako smo pretjerali s unosom omiljene kave.
Bez obzira na zahtjeve s kojima se svakodnevno susrećemo, sljedeći put kad se osjećate preplavljeno, pokušajte sebi postaviti pitanje: ”Što mi trenutno treba da se osjećam bolje?”, a zatim poslušajte svoje tijelo. Možda se iznenadite koliko je jednostavan odgovor i sretni ste kad saznate da vam je to nadohvat ruke.
>> Za sve dodatne informacije o proizvodima te savjetovanja kontaktirajte nas u Ro.Ra.Natura savjetovalištu putem web stranice www.roranatura.hr ili na našim FB i Instagram profilima „Um.Tijelo.Zdravlje“.
Pročitaj i ovo:
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji ispiriraju i mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!