Sve što činite – poput odlaska na sat joge, pripremanja omiljene kave, razgovora s najboljim prijateljem ili jednostavno prolaska kroz radni dan – činite zahvaljujući svome mozgu, kontrolnom centru svoga tijela. Zato je jedno od najvažnijih pitanja – kako se brinuti za tako lijepo složen i kompleksan dio tijela i održati ga u izvrsnoj formi što je duže moguće?
Jako vrijedna stvar koja drži mozak aktivnim
Dr. Lara V. Marcuse, neurologinja i suvoditeljica programa za epilepsiju na Medicinskom fakultetu Icahn na Mount Sinaiu, otkrila je što radi svaki dan (ili gotovo svaki dan) kako bi joj mozak bio zdrav.
“Počela sam svirati klavir u srednjim 40-ima”, ispričala je dr. Marcuse za Self.com. Sve je počelo slučajno, kada je njezin sin počeo ići na sate klavira.
“Ja sam klinka iz New York City kluba iz 80-ih. Odrastala sam na stalnoj dijeti i uz house glazbu te nikad nisam voljela klasiku”, dodaje.
Prošlo je sedam godina otkako je prvi put pokušala svirati Chopinovo djelo i otada se nije zaustavila. Sviranje joj pomaže da otkrije sebe.
Zašto je bavljenje novim hobijem tako važno?
Bavljenje hobijem koji vam je nepoznat, pa čak i težak, tjera vaš mozak da vježba nove ili rijetko korištene neuralne putove, a to može spriječiti kognitivni pad, pa čak i zaštititi vaš mozak od Alzheimerove bolesti. Održavanje mozga aktivnim čini živčane puteve snažnima.
Sviranje instrumenta posebno uključuje svaki aspekt mozga. Ako ste ikada pogledali notni zapis, to je u osnovi kao da čitate na drugom jeziku. Vaš mozak prolazi kroz hrpu ‘prepreka’ da to shvati. Kad sjednete svirati po tipkama ili po gitari, vaš mozak naporno radi pokušavajući reći vašim rukama što da rade.
Zašto odabrati glazbene aktivnosti?
Glazbene aktivnosti pokreću slušni korteks (poznat i kao dio vašeg mozga koji vam pomaže čuti) i područja vašeg mozga koja su uključena u funkciju pamćenja. Prema recenziji iz 2021. objavljenoj u časopisu Frontiers in Neuroscience, izvođenje glazbe je nagrađujuće i tjera vas da nastavite s glazbenom obukom. Također poboljšava plastičnost mozga, odnosno načine na koje se vaš mozak mijenja kao odgovor na vanjske ili unutarnje faktore, poput moždanog udara ili druge traumatske ozljede mozga, te kako se mozak nakon toga prilagođava.
Učenje sviranja može rezultirati strukturnim i funkcionalnim promjenama u vašem mozgu tijekom vremena, upravo zato što je potrebno neko vrijeme da se nauči.
Raznolike aktivnosti i izazovi pred vama
Vaša odabrana aktivnost za jačanje mozga ne mora se temeljiti na glazbi, kaže dr. Marcuse, sve dok ste dovoljno zainteresirani za ono što radite da biste se tome htjeli posvetiti. Možete slikati, isprobati tai chi ili naučiti tumačiti tarot karte.
Drugi ključni dio ovoga jest osigurati da vaš novi hobi uključuje određenu količinu izazova. “To mora biti nešto novo što vam je pomalo teško”, kaže dr. Marcuse. Pasivno gledanje najnovije epizode neke serije ne spada u hobi jer je potrebno da mozak bude aktivan, da preuzima nove informacije, probavi ih i onda ih vrati van.
Iako vam se možda čini da je učenje novih vještina zastrašujuće, to i jest poanta! Prema dr. Marcuse, ne morate biti dobri u toj aktivnosti da biste zaštitili svoj mozak: “Kao dijete nikad nisam išla na sate glazbe. Nisam baš dobra u tome i nikada neću biti”, dodaje. No priznaje da joj sviranje olakšava život i djeluje umirujuće, posebno zato što radi vrlo stresan posao.
Kako novu vještinu učiniti redovitim dijelom života?
Ne morate obavljati novu aktivnost svaki dan, pa čak ni jako dugo. Samo pokušajte to činiti što češće. Ponekad je sve za što neurologinja Marcuse ima vremena nekoliko taktova ili nekoliko ljestvica – učinite što god vam odgovara, sve dok ste pomalo u zamahu rutine.
Istraživanje iz 2020. pokazalo je da povećanje učestalosti kojom se bavite hobijem (kao što je rješavanje križaljki, igranje društvenih igara, nekog instrumenta ili čitanje novina) smanjuje kognitivno oštećenje i simptome depresije kod starije populacije. Drugim riječima, češće bavljenje hobijem bolje je za vaše opće dobro. Vježbanje ne samo da povećava brzinu kojom možete izvršiti zadatak, već i poboljšava vašu točnost.
Istraživanja teoretiziraju da se, kada prvi put pokušate s nekom aktivnošću, aktiviraju određene regije mozga kako bi vam pomogle da izvršite zadatak; ovo stvara nove neuralne putove jer vaš mozak pohranjuje sve ove nove informacije dok nastavljate vježbati svoju vještinu tijekom vremena.
Zašto je važno vježbati redovito i češće?
Dosljedno vježbanje mozga pomoći će u jačanju vaših kognitivnih procesa tijekom vremena, jer se mijelinska ovojnica – sloj proteina koji oblaže živce – zadeblja. Deblji mijelinski omotač, pak, pomaže mozgu da učinkovitije prenosi i obrađuje informacije. Dodatni bonus vježbanja: iako riječ rutina zvuči dosadno, njezino održavanje može smanjiti razinu stresa i učiniti vas općenito sretnijima!
Bilo da se odlučite za tečaj kuhanja ili učenje španjolskog, isprobajte novi hobi koji vam se doista sviđa. “Sve što činite da zaštitite svoj mozak učinit će vam život boljim”, kaže dr. Marcuse.
Pročitaj i ovo:
- Zdravlje mozga: Neuroznanstvenici otkrivaju svoje jutarnje navike
- 3 promjene koje će očuvati zdravlje mozga u godinama koje dolaze
- Čudesna kurkuma: pomaže kod artritisa, čuva zdravlje mozga i bori se protiv alergija