Znate li da doista postoji funkcija direktor Odjela za napade panike i to u tvrtki Spiraling & Associates, što dovoljno govori o tome koliko je anksioznost na radnom mjestu prisutna i koliko je važno boriti se protiv nje.
Anksioznost na radnom mjestu definitivno nije dobrodošla, bez obzira na to ometa li vas u koncentraciji i učinkovitosti ili otežava ionako zahtjevan posao. A činjenica je da, nažalost, može imati i vrlo stvarne, ozbiljne posljedice.
Stvarne i potencijalne opasnosti tjeskobe na poslu
Razmotrite samo najčešće simptome: nije baš lako usredotočiti se uz ubrzano lupanje srca ili drhtanje, a braniti se od spirala negativnih misli čini se kao posao s punim radnim vremenom. Dodajte potencijalne komplikacije kao što su razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i neodlučnost koje utječu na to kako vas drugi vide kao zaposlenika i suradnika, a vaša produktivnost i međuljudski odnosi mogu lako doživjeti fijasko.
Dakle, što biste trebali učiniti ako vaša tjeskoba ometa vašu poslovnu efikasnost?
1/ Vodite dnevnik tjeskobe
Praćenje osjećaja tjeskobe može vam dati trag o tome što uzrokuje tu reakciju i pomoći vam da uočite obrasce. Primjerice, možda vas nedjelja plaši i stvara stres zbog početka radnog tjedna? Uvedite neku opuštajuću rutinu nedjeljom navečer.
Iako postoje aplikacije posvećene praćenju anksioznosti, obična stara bilježnica (ili aplikacija za bilješke na vašem telefonu) više je nego dovoljna. Ono što je važno jest da svom dnevniku možete pristupiti brzo i jednostavno na poslu. Nema potrebe da budete super detaljni ili da se odmah igrate istražitelja – samo zabilježite vrijeme, svoju razinu anksioznosti (jednostavna ljestvica od 1 do 10 odlično funkcionira) i kratku bilješku o tome što se događalo kada se taj osjećaj pojavio.
2/ Zaustavite zabrinutost što prije
Tjeskobne misli mogu brzo podivljati – ne zovu ih uzalud ‘spiralnim’! Ono što počinje s “Uf, stvarno sam rasturio tu prezentaciju”, veoma se brzo može pretvoriti u “Svi vjerojatno misle da sam nesposoban”.
Većinu vremena naći ćemo svoje duboko ukorijenjene nesigurnosti i ranjivosti na dnu misaone spirale. Cilj je početi preoblikovati svoje početno negativno razmišljanje prije nego završite s nekim od tih temeljnih uvjerenja. Nažalost, ta uvjerenja često dolaze iz poruka koje smo primili u djetinjstvu pa je potrebno više vremena i svijesti da ih preradimo, a tu rad s terapeutom može puno pomoći!
Postoji mnoštvo načina za preoblikovanje misli, a dobro mjesto za početak jest da sami provjerite činjenice. Naravno, vaš tjeskobni um može vas ‘uvjeravati’ da vam se sprema otkaz, ali prisjetite se pozitivnih stvari i reakcija na vaš rad. Ili prošlih iskustava koja su ispala drugačije od onoga čega se pribojavate: ‘Uvijek sam nervozan prije prezentacija, ali obično mi sve ide dobro’ ili ‘Kada sam zabrljao u prošlosti, uspio sam se oporaviti.’
3/ Recite svom šefu što se događa
Otkrivanje tjeskobe na poslu može biti nezgodno iz nekoliko razloga – uključujući, nažalost, stigmu povezanu s mentalnom bolešću. Ali ako je došlo do točke da ometa vaš radni učinak i dobivate negativne povratne informacije od svog šefa, potrebno je upoznati ga sa situacijom.
Naravno, svom šefu ne dugujete detalje, niti će oni dobrom menadžeru trebati. Dovoljno je da mu kažete kako imate određene medicinske poteškoće, ali da radite na tome. Ovisno o vašem odnosu sa šefom i poslovnoj kulturi vaše tvrtke, možete odlučiti hoćete li reći da imate anksiozne misli ili ne.
4/ Vježbajte duboko disanje
Duboko disanje je s razlogom jako bitno u borbi protiv anksioznosti. Kao prvo, to možete učiniti gotovo bilo gdje, što ga čini posebno korisnim na poslu, gdje možda nemate vremena, prostora ili privatnosti za druge umirujuće strategije, poput uključivanja u vođenu meditaciju ili vođenje dnevnika. Što je još važnije, pouzdano je učinkovito.
Dubokim disanjem stavljate svoje tijelo u stanje smirenosti, što šalje povratnu informaciju mozgu da ste mirni. To je reakcija opuštanja. Drugim riječima? Možete prevariti svoj mozak da misli da zapravo niste tjeskobni. Ili barem ne toliko tjeskobni kao što ste se u početku osjećali.
5/ Izbacite tjeskobu
S druge strane, ponekad je najbolji način da se riješite tjeskobne energije tako da je jednostavno izbacite iz sebe. Ako primijetite da poskakujete nogom, mijenjate položaje ili se vrpoljite, to bi mogli biti ključni znakovi da trebate napraviti krug po uredu, trčati na mjestu ili raditi bilo što što je realno za vaše radno okruženje, a da vam pomaže da se smirite. Jer ako pomičete svoje tijelo na način koji poštuje tu dodatnu energiju i pušta je da ide svojim tokom, možda ćete otkriti da vam se glava polako razbistrava i da se možete malo bolje usredotočiti. Čak i pranje ruku ili istezanje može pokrenuti krv u tijelu.
6/ Prihvatite malo distrakcije
Možda se čini kontraintuitivnim – pogotovo ako ste zabrinuti za produktivnost i radni učinak – ali čak i bez tjeskobe, vi ste čovjek, a ne robot. Odmori su zdravi i potrebni. Psiholozi preporučuju da si odvratite pažnju slušanjem glazbe, igranjem neke besmislene mobilne igrice ili nečim drugim što vam skreće um s tjeskobnih misli. Ljudi koji se zarobe u razmišljanju, ponekad moraju ‘preusmjeriti vlak ga na drugi kolosijek’, prije nego što izađu iz njega.
Čak i nešto tako malo kao što je pauza za slanje poruke prijatelju može olakšati teret koji nosite na leđima, pogotovo ako se netko koga poznajete može povezati s vama i pomoći vam. Često nas tjeskoba tjera da se okrenemo i izoliramo od drugih ljudi. Zato je dobro podsjetiti se da nismo sami.
Pročitaj i ovo:
- Anksioznost: Kako pomoći prijatelju s izazovima mentalnog zdravlja?
- Meditacija za smirivanje anksioznosti i poticanje pozitivnih misli
- Anksioznost: 3 načina kako je ukrotiti i iskoristiti za vlastiti boljitak
