Kad spomenete Srbiju kao destinaciju, mahom svi uglavnom pomisle na njezin glavni grad Beograd, vrlo popularan kod Hrvata, poznat po ludom noćnom provodu, odličnim restoranima, živoj svirci, ali i bogat festivalima, sajmovima i poslovnim druženjima. No, mi smo otišli malo dalje od vreve velegrada u potrazi za ponešto drugačijim doživljajem Srbije – ako želite uživati u predivnoj prirodi i svježem zraku, ali i domaćoj autohtonoj kuhinji te poznatoj gostoljubivosti Srbije, tada vam se kao na dlanu otvara čitav svijet neponovljivih doživljaja iz Središnje, Zapadne i Istočne Srbije, te Vojvodine i Banata. A ljepota ne manjka.
Orašac, Foto: Dragan Bosnić
Brdoviti komadić raja
U okrilju planine Rudnik i dolinama rudničko-takovskog kraja očekuje vas velik izbor seoskih turističkih domaćinstava – njegovana dvorišta, srdačni domaćini i domaćice, zdrava hrana, izvorska voda, kao i malo poznate ljepote i skrivena mjesta najznamenitije planine Šumadije. Izvrsna domaća jela i napici koja se spravljaju od povrća i voća, a koje se uzgaja na imanjima, samo su dio hvaljene ponude. U srcu Suvobora, podno ravnogorske visoravni smjestili su se Koštunići. Ovdje možete odsjesti u jednom od četiri seoska turistička domaćinstva i uživati u blagodatima okoline i sadržajima koje nudi turističko-rekreativni centar Momčilo Čeković.
Bajkovitu prirodu ovog dijela Srbije možete doživjeti i u selu Leušići, gdje se nalaze Rajski konaci obitelji Jevtović za koje domaćini kažu da su smješteni u „komadiću raja koji je pao na Šumadiju“.
Rustična kuća Ruža Gruže nalazi se u blizini Gružanskog jezera, a nudi tradicionalnu srpsku kuhinju. Foto: TO Srbije
Šumovita Šumadija
U ne tako davnoj prošlosti, o čemu svjedoče putopisi, čitav kraj bio je pod gustim šumama pa otud i potječe ime Šumadija. Šumovita Šumadija i danas postoji na Rudniku, Venčacu, Gledićkim planinama… kao i u malo poznatim selima u kojima su ljudi svojim trudom i maštom osmislili ugodne prostore za odmor, okrepu i razbibrigu.
Sela kraj Topole okružuju pejsaži u kojima se prepliću bregovi pod vinogradima, voćnjacima i listopadnim šumama. U takvom predjelu su se smjestili Kapetanovi vinogradi – imanje s bungalovima za smještaj gostiju. Ponuda seoskih domaćinstava u okolini Kragujevca izrazito je šarolika – možete odabrati boravak u selima na Rudniku, na obroncima Gledićih planina ili u prostranoj kragujevačkoj kotlini.
Smještaj u autohtonim kućicama dio je draži posjeta seoskim domaćinstvima Srbije. Foto: TO Srbije
Odmor na selu
U geografskom središtu Srbije smjestilo se selo Drača, a u njemu domaćinstvo Rujevica s vinskim podrumom, etno-restoranom i igraonicom za djecu. Udoban smještaj i lijepe krajolike možete naći i u selima Dragobraća, Grošnica, Gornja Sabanta i Novi Milanovac. Zanimljive sadržaje ima domaćinstvo Etno muzej Dimović u Velikim Pčelicama, kao i Janin raj u selu Petrovac – okućnica ovog domaćinstva proglašena je najljepšim park-dvorištem u centralnoj Srbiji. Za ribolovce posebno preporučujemo domaćinstva na obali Gružanskog jezera u selu Žunje, nedaleko od autentične šumadijske varošice Knić.
Rajac, Foto: Dragan Bosnić
Domaćinstvo neobičnog imena – Rakija iz Rakije izgradilo je reputaciju na starinskom načinu pečenja rakije od izvornih sorti šljiva koje na svom imanju već generacijama uzgaja obitelj Đusić. U okolini Kraljeva ponuda seoskog turizma koncentrirana je u dva „kruga“. U prvom se nalaze domaćinstva u Bogutovačkoj i Lopatničkoj banji koja su poznata po ljekovitim vodama, a druga kraljevačka seoska destinacija je Rudno na istoimenoj visoravni, kao stvorena za istraživanje prirode. Selo se nalazi u granicama rezervata biosfere Golija – Studenica pod zaštitom UNESCO-a.
Vinska priča Srbije
Na vinskim stazama Srbije posebno mjesto zauzima Šumadija koja se, zahvaljujući dinastiji Karađorđević, razvila u snažan centar vinarstva. Aleksandrovačka župa u Središnjoj Srbiji ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva – u pisanim izvorima prvi put se spominje u 12. stoljeću. Fruškogorsko vinogorje baštini tradiciju dugu oko dva tisućljeća. Danas se na „vinskim stazama“ nalazi više od stotinu vinarija, a centar vinarstva su Sremski Karlovci.
Vino, Foto: Dragan Vildović
I kulturne i prirodne ljepote
Turistička regija Zapadna Srbija izrazito je planinska, u njoj se nalaze mnoga izuzetna prirodna i kulturna dobra. Uz Taru i Mokru Goru, tu su i Golija, Javor, Mučanj, Jelica… Boravak u selima pružit će vam priliku za upoznavanje s ljudima, običajima i živim svijetom nesvakidašnje prirode.
U Ivanjici, seoski turizam ima tradiciju dugu pola stoljeća i čak tri domaćinstva nagrađena su priznanjem Turistički cvijet: Pansion Obradović, Golijski i Ivanjički konaci. Užice svoja sela promoviraju pod sloganom „Sela naša izrazita“ pa tako postoji Mačkat – selo pršuta, Zlakusa – selo lončara, Kremna – selo proroka Tarabića… Blago valoviti predjeli Kremna, u samom podnožju Tare, idealni su za šetnje i daljnja istraživanja.
Kamena gora, Foto: TO Srbije
Podno Valjevskih planina
Vijenac Valjevskih planina: Povlen, Maljen, Suvobor, Medvednik i Jablanik, prostor je pun prirodnih ljepota, uključujući zadivljujuće klisure Graca i Trešnjice te rijeku Drinu. Većina domaćinstava nalazi se na južnim padinama Maljena, u blizini turističkog centra Divčibare. O atmosferi koju možete očekivati najbolje govore imena domaćinstava: Milogošće i Gostoljublje, ujedno idealni za boravak s djecom.
Na samoj obali Drine, u Gornjoj Koviljači, izgrađen je veliki turistički prostor Sunčana rijeka sa sportskim terenima, ergelom, plažom… U blizini je smješteno i Etnoselo Vrhpolje, koje svojim ambijentom, ali i hranom, dočarava Srbiju s početka 19. stoljeća, a jednu nesvakidašnju „seosko-varošku priču“ doživjet ćete u selu Vrana i Vili Albedo.
>> Zapadna Srbija: destinacija netaknute prirode, bogate povijesti i tradicionalne gastro ponude
Kosidba na Rajcu, Foto: TO Srbije
U selima Srijema i Bačke
Srijem se nalazi u međurječju Save, Dunava, Bosuta i Studve. Pečat mu daje pitoma Fruška gora i vinogorje na njenim obroncima. Bačka je velika ravnica koja u sebi krije prirodne posebnosti: pješčane stepe, jezera Palić i Ludaš, raskošno Gornje Podunavlje…
U središtu Bačke, u Čeneju kraj Novog Sada, nalaze se tri turistička salaša: Brkin, koji je ponudu prilagodio djeci željenoj igre i dodira s domaćim životinjama, Salaš 137 koji njeguje bački hedonizam te specijalizirani konjički centar U sedlu. Somborski salaši sinonim su za bačko obilje. Ovdje su vam otvorena vrata Dida Hornjakovog salaša, izvornog poljoprivrednog gazdinstva.
Salaš, Foto: Jasna Prolić
Banat – slagalica povijesti i prirode
Prividno jednoličnu banatsku ravnicu presijecaju tokovi Tamiša, Begeja, Tise… Kraj obale Dunava nalazi se jedinstvena Deliblatska pješčara, a riječne ade, ritove i močvare naseljava rijetki živi svijet. Kulturno nasljeđe ovog prostora naseljavali su Nijemci, Srbi, Mađari, Slovaci, Rumunji…
Pun doživljaj ove velike „slagalice“ povijesti i prirode pružit će vam boravak u selima Banata. U Kovačici i okolnim selima upoznat ćete tradicije banatskih Slovaka, Mađara, Rumunja… Pritom valja istaknuti kako se Kovačica kao centar naivne umjetnosti nalazi na europskim turističkim rutama. Prirodu i znamenitosti u okolini Kikinde možete upoznati kao gosti Etnokuće Đeram u Mokrinu. U selu Gornji Breg smjestilo se još jedno lijepo domaćinstvo Kraljica voća, koja ime duguje voćnjacima i vinogradima koji je okružuju.
Sirogojno, Foto: Predrag Despotović
Na vratima naroda
Na prirodne ljepote Istočne Srbije – predio kraj Dunava, Đerdapska klisura, Gornjačka klisura, Beljanica – nadovezalo se vrijedno kulturno nasljeđe koje je nastajalo u vremenskom rasponu od prahistorije do suvremenog doba. Boraveći u selima, imat ćete priliku izbliza upoznati ova posebna mjesta, ali i ljude koji žive na prostoru drevnih „vrata naroda“.
Seoska domaćinstva kraj Negotina izrazito su raznovrsna po ambijentima – smještena na samoj obali Dunava ili na obroncima Deli Jovana, a sela Rogljevo, Rajac i Bukovo su u samom središtu poznatog negotinskog vinogorja. Ako želite odmor provesti u znaku vinskog turizma, možete odsjesti u nekoj od autentičnih kamenih pivnica Rajca i Rogljeva ili u selu Bukovo, u kome se nalazi istoimeni manastir, u okviru kojeg je odnjegovana čitava vinogradarska tradicija Negotinske krajine.
Drvengrad, interijer. Foto: Predrag Despotović
Stara planina jedan je od simbola Istočne Srbije. Planinska sela, izgrađena u neko drugo doba, nalikuju na živi vremeplov. Sela kraj Sokobanje darovana su snagom prirode: ljekovitim vodama, čistim zrakom, planinskim prostranstvima… Odmarajući se ovdje, bit ćete u bliskom dodiru s prirodom i upoznati ljude privržene starinskim običajima i gostoljubivosti.
>> Zlatibor – moderni skijaški centar i prvorazredno lječilište za liječenje bolesti štitnjače
Gdje ne možeš ostati gladan
Neodoljivo ukusna i izuzetno pikantna srpska jela pravi su užitak za sva čula. Stanovnici Srbije uživaju u pripremi i degustiranju hrane, često praveći tradicionalne specijalitete po starim obiteljskim receptima koji se prenose s generacije na generaciju. Obilan srpski ručak ne može se zamisliti bez ukusne zakuske, čorbi i supa, kao i glavnih jela od povrća i mesa – fiš paprikaša, pljeskavice i ćevapčića, sarme, podvarka, leskovačke mućkalice…
Pripreme za kuhanje ajvara, južna Srbija. Foto: Dragan Vildović
„Da popijemo jednu“
Među pićima, rakija u Srbiji zauzima posebno mjesto. Kao neizostavan dio svakog slavlja, ovim pićem domaćini dočekuju i ispraćaju goste, a u zimskim mjesecima ništa vas neće tako ugrijati kao čašica šumadijskog čaja – kuhane rakije s vodom i karameliziranim šećerom.
Najpoznatija među rakijama je šljivovica, koju u Srbiji radi gotovo svako seosko domaćinstvo. Na planini Zlatibor nalazi se selo Šljivovica, nazvano po čuvenom piću, a rakija spremljena po recepturi iz ovog sela dobila je od Europske komisije geografski certifikat kao prvi srpski brend sa zaštićenim geografskim porijeklom. Rakija od šljive s dodatkom bobica kleke – klekovača, specijalitet je Zapadne Srbije, dok se u okolini grada Požege sprema šljivovica od autohtone sorte požegače, također zaštićenog geografskog porijekla.
Više informacija pronađi na stranicama Turističke organizacije Srbije.
