Vrlo dobro znamo koliko nedostatak sna može biti štetan za naše mentalno i fizičko zdravlje. U opasnosti su oslabljena imunološka funkcija, loše raspoloženje i oslabljene kognitivne performanse te povećani rizik za ozbiljnije probleme poput bolesti srca i dijabetesa. No istovremeno se postavlja pitanje je li loše previše spavati?
Većini zdravih odraslih osoba treba između sedam i devet sati sna. Međutim, nekim osobama, poput mladih odraslih, kronično neispavanih i osobama s određenim zdravstvenim stanjima, možda će trebati više od devet.
Važno je zapamtiti da svatko ima drukčije potrebe i da se navike sna trebaju mijenjati tijekom cijelog života. Na primjer, tinejdžeru ili mladoj odrasloj osobi možda će trebati devet ili više sati spavanja, dok će umirovljeniku vjerojatno trebati manje. No, višak sna, koje se u istraživanjima obično definira kao više od devet ili 10 sati – povezano je s određenim zdravstvenim rizicima, uključujući moždani udar, pretilost, depresiju, dijabetes, bolesti srca i demenciju. Međutim, nije jasno uzrokuje li previše spavanja ta stanja ili je to samo pokazatelj da nešto drugo nije u redu.
“Drugim riječima, ne znamo uzrokuje li dugo spavanje uzrokuje probleme s vremenom ili neki osnovni zdravstveni problem uzrokuje da netko duže spava”, kaže Jade Wu, psihologica spavanja. “Smatram da će potonje biti istinitije, jer znamo da neka neuropsihijatrijska stanja poput depresije i neurodegenerativnih bolesti uzrokuju pretjeranu pospanost.” Drugi se stručnjaci, poput profesorice medicine s spavanja na Harvardu Susan Redline, slažu da previše spavanja ukazuje na simptom, a ne uzrok drugog pitanja: “Prevladava mišljenje da je dugo spavanje znak za druge zdravstvene probleme”, rekla je za Prevention.
Kada se trebate zabrinuti?
Pa ako redovito spavate devet ili 10 sati, trebate li biti zabrinuti? Ne nužno – pogotovo ako se probudite osjećajući se osvježeno. Neki pojedinci jednostavno trebaju više sna od drugih. No, ako tehnički dobivate dovoljno sati sna, ali se i dalje ne osjećate odmoreno, vrijedi ugovoriti sastanak i s liječnikom, rekla je neurologinja i specijalistica medicine spavanja Anita Shelgikar, direktorica stipendije za lijekove za spavanje na Sveučilištu Michigan.
“Brojni čimbenici, poput medicinskih stanja, nuspojava lijekova i nedijagnosticiranih poremećaja spavanja, mogu dovesti do loše kvalitete spavanja i nemirnog sna“, dodala je. Prema riječima Raja Dasgupte – izvanrednog profesora kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Keck sa Sveučilišta Južne Kalifornije – ako količina spavanja nije problem, onda vjerojatno jest kvaliteta sna. Stanja poput apneje u snu mogu poremetiti san i ostaviti vas umornima čak i nakon što provedete dovoljno vremena u krevetu.
“Nekvalitetno spavanje znači da pojedinac ne dolazi u dublje faze spavanja ili REM spavanja, što obnavlja mozak i tijelo i čini da se sljedeći dan osjećate osvježeno i pomlađeno”, kaže. “Višestruko buđenje ukazuju na to da je osoba veći dio noći samo u lakšim fazama sna, što rezultira snom lošeg kvaliteta.”
Put do kvalitetnog sna
Drugi čimbenici poput stresa, lošeg raspoloženja, dosade i sjedilačkog načina života, mogu također igrati ulogu u osjećaju umora unatoč optimalnoj količini sna. Nakon što vi i vaš liječnik isključite potencijalne zdravstvene probleme, možda ćete htjeti eksperimentirati s prilagođavanjem svoje rutine kako biste poboljšali kvalitetu svog sna. Na primjer, pokušajte ići u krevet i ustajati svaki dan otprilike u isto vrijeme, bez obzira na to je li radni dan ili vikend.
“Izlažite se sunčevoj svjetlosti, tjelesno se aktivirajte – ili barem smanjite dugačke epizode sjedenja – i potrudite se planirati neke zabavne i društvene aktivnosti”, kaže doktorica Wu. “Potrudite se dati prednost tjelesnom i mentalnom zdravlju. Nakon ovih promjena možete se probuditi s više energije.”
Pročitaj i ovo:
- Stres vas drži budnima? Isprobajte ove korake za bolji san već večeras
- Nedostatak ovog vitamina potajno uništava vaš san
- Ova jednostavna večernja rutina pomoći će vam da bolje spavate
