Slušanje glazbe na poslu jedna je od onih stvari koje mogu biti iznenađujuće kontroverzne. I dok se neki kunu kako su zahvaljujući svojoj playlisti fokusirani za radne zadatke, drugi inzistiraju na apsolutnoj tišini dok rade, što se čini kao posebno izazovan zadatak ako dijelite ured ili imate open space koncept. A tu je i definitivno podskupina ljudi koji, bez obzira na to doprinosi li glazba produktivnosti ili ne, smatraju kako je nošenje slušalica jednostavno neprofesionalno.
No, čini se da istraživanja stoje na strani zagovornika slušanja glazbe na poslu. Jedna mala studija, objavljena 2005 godine u časopisu Psychology of Music, proučavala je produktivnost softverskih inženjera tijekom pet tjedana, uspoređujući koliko su posla odradili u tišini naspram rada s glazbenom podlogom. Ispostavilo se da su svoj posao odradili brže ako je svirala glazba. Zašto? Bili su sretniji, a sretni zaposlenici su produktivni zaposlenici.
Međutim, znanost o glazbi i produktivnosti malo je kompliciranija od same tvrdnje kako je glazba dobra. Njezin doprinos radnoj učinkovitosti zapravo ovisi o nekoliko čimbenika. Evo što biste trebali znati prije nego što raspalite svoju uredsku playlistu.
Vrsta glazbe je važna
Nije sva glazba jednako prikladna za rješavanje vaše to-do-liste, jer je važno koju vrstu glazbe slušate. Studija iz 2007. godine ukazala je na neke iznenađujuće i neočekivane rezultate. Istraživači su puštali različite vrste glazbe ispitanicima koji su izvodili kognitivne zadatke rješavanja problema, i pritom su otkrili da je disonantna glazba zapravo doprinijela bržem rješavanju zadataka.
Disonantna glazba obično koristi note koje ne zvuče sasvim dobro zajedno, kako bi stvorile napetost u melodiji. Iako može biti prisutna u bilo kojem glazbenom žanru, vrlo se često koristi u rock glazbi. Iako na prvu izgleda protuintuitivno, glazbeni psiholog i znanstvenik dr. David Greenberg nudi objašnjenje. Disonantna glazba zapravo može potaknuti slušatelje da budu oprezniji i budniji, čime se povećava produktivnost, za razliku od glazbe koja nas opušta i čini pospanim. Isto tako, glazba koju ne poznajete može biti bolja za produktivnost jer vas dobro poznate pjesme mogu omesti u radu.
A važno je i ono što radite
Drugi čimbenik u ovoj jednadžbi odnosi se na to kakav posao radite. I vaš mozak radi drugačije, ovisno o tome je li u pitanju repetitivan zadatak, kao što je fizički rad ili rad u tvornici, izvođenje operacije, čitanje i pisanje…
Općenito gledano, glazba djeluje korisno za mnoge poslove. Jedna studija iz 1970-ih pokazala je da glazba pridonosi produktivnosti u slučaju repetitivnih zadataka. Druga studija, objavljena u časopisu Journal of American Medical Association, upućuje da glazba može pomoći kirurzima da bolje obavljaju medicinske zahvate. Ljudi koji rade u IT industriji također mogu imati koristi od glazbe – istraživanje iz 2005. godine pokazalo je da su oni koji su slušali glazbu brže završili svoj posao i imali bolje ideje od onih koji nisu slušali glazbu. U međuvremenu, istraživanja daju kontradiktorne rezultate kada je riječ o slušanju glazbe tijekom čitanja i pisanja, što može utjecati na izvedbu nekih ljudi, ali ne i svih.
Naravno, ne morate slušati glazbu samo zato što na papiru stoji da vas može učiniti produktivnijim – i vaši ukusi ovdje igraju ulogu. To će utjecati ne samo na vrstu glazbe koju netko voli, već i na vrstu posla i karijere kojoj teži. U tu svrhu, dr. Goldberg je kreirao kviz koji može pomoći ljudima da otkriju koja im glazbena podloga nabolje odgovara, uzimajući u obzir osobnost, stil razmišljanja i vrstu glazbe.
Budući da je glazba toliko raznolika – baš kao i različite osobnosti i poslovi koje obavljaju – gotovo je nemoguće univerzalno tvrditi kako slušanje glazbe dok radite definitivno dovodi do bolje produktivnosti (ili ne). No, istraživanja naginju u tom smjeru, a ako vas to čini sretnim, uzmite slušalice i raspalite.
Pročitaj i ovo:
• Piano-doktor Joe Meixner: ‘Terapija glazbom liječi nesanicu, visoki tlak, umor i anksioznost’
•Terapija zvukom – sve je zvuk, sve je titraj
