Vrtlarska sezona je već odavno na vrhuncu. A s dozrijevanjem plodova, dozrijeva i sjeme biljaka. Bilo da je skriveno u plodovima ili na plodovima, bilo da su im tučci dizajnirani kao vrhunski katapulti, bilo da ih raznosi vjetar, ili životinje….biljke žele samo jednu stvar – razmnožiti se i nastaviti vrstu. To je bit života na zemlji . Svo to divno cvijeće kojem se divimo nije dizajnirano za nas, nego za oprašivače, a plodovi – za raznositelje sjemena. Već odavno je postavljeno jedno zanimljivo pitanje – tko koga iskorištava – mi biljke za prehranu, ili one nas da ih održavamo iz godine u godinu i tako im osiguravamo siguran opstanak. Svake godine iznova kraj sezone znači nastajanje sjemena, bez kojeg novi početak ne bi bio moguć. Sjeme je kraj i početak života biljaka.
Jedno od znanja koje su mnogi ljudi izgubili je kako skupiti sjeme s biljaka. Nekad je sjeme predstavljalo veliko bogatstvo – u nekim dijelovima Međimurja, čak još pred 60-tak godina, prilikom udaje, mlada žena je naslijedila od svoje majke paket sjemenja za svoj povrtnjak. Njena je obaveza bila da si sama nadalje održava te vrste skupljanjem sjemenja u vlastitom vrtu.
Ali, prodorom masovne proizvodnje, a time i sjemenarni polako je prestao interes za skupljanje sjemenja u vlastitom vrtu. Sve je dostupno po prihvatljivim cijenama u dućanima, a sjeme je postalo tek običan proizvod. I tako su nažalost mnoge divne starinske, otporne vrste povrća nestale s naših vrtova. Zamijenile su ih vrste od kojih često ne možemo ostavljati sjeme, jer često druga generacija biljaka nema iste karakteristike kao matična biljka – to su hibridi, sjemena povrća s oznakom F1, BT, BC….. A hibridi su nastali uglavnom iz razloga da si agro-kompanije osiguraju stalni izvor prihoda – svake godine. Sve ide još tim smjerom da se uzgajaju hibridne i GMO vrste koje automatski jako dobro podnose herbicide iste industrije, pa odmah možete (morate) kupiti sve u kompletu (npr Roundup ready soja od Monsanta). Na tržište prodiru GMO uzgojene vrste, koje posađene u biosustavu oprašivanjem kontaminiraju autohtone vrste (primjer Mexika, domovine kukuruza, gdje GMO kukuruz kontaminira autohtone vrste).
Zamislite si budućnost kada čovječanstvo više neće imati vlastito sjeme za uzgoj, nego će biti prisiljeno apsolutno sve kupovati od velikih kompanija. Nadajmo se da je ovo stvarno najcrniji mogući scenarij…ali svejedno, nemojte dozvoliti da se izgube ona osnovna znanja koje smo kao ljudi tokom cijele evolucije do nedavno imali – kako sami sebi proizvesti hranu, i kako sami održati te vrste koje si uzgajamo.
Zašto skupljati vlastito sjeme u vrtu?
Razloga je mnogo, prvo ću spomenuti onaj financijski. Iako se nekih 5 kuna za vrećicu sjemenja ne čini mnogo, ako imate malo veći vrt s dosta vrsta, iznos za nabavu sjemenja neće biti tako mali – a taj novac možete uštediti skupljanjem vlastitog sjemenja. Također, nitko vam ne može garantirati da ćete iste sorte naći u prodaji i iduće godine, pa tako ako se oslanjate samo na ponudu u dućanima – možete ostati bez neke omiljene sorte koju volite uzgajati. Treće, ako kupujete sjeme hibrida, prisiljeni ste svake godina iznova kupovati sjeme od proizvođača, jer ne možete uzgojiti svoje vlastito sjeme. I ono što je meni najbitnije – znate što sijete, i ne ovisite o nikome.
Koliko znate o skupljanju sjemenja?
Kako skupiti sjeme zelja? Zapeli ste? Iskreno, zapela sam i ja prve godine kako sam imala vrt. Mozgala sam i mozgala i nikako mi nije bilo jasno kako kupusnjače, koje imaju velike zelene listove i glavice – mogu imati male crne sjemenke – nisam znala otkud te sjemenke dolaze, jer nema cvijeta. Ono što sam naučila je da nema cvijeta prve godine, ali ako ostavite zelje na vrtu, cvasti će iduće godine.
Svaka biljka je posebna kad je u pitanju skupljanje sjemenja. A time što ju skupljate i sijete iznova iduće godine – doprinosite održanju te vrste živom.
Odgovore na sva ostala pitanja oko nastajanja, skupljanja i spremanja sjemenja potražite ovdje.
