Ako se neprestano suočavate sa sumnjom u vlastite sposobnosti, čak i u područjima gdje se obično ističete, usprkos stvarnom uspjehu koji ste postigli – moguće je da patite od sindroma varalice. Sindrom varalice ili imposter syndrome može se manifestirati u različitim područjima života te često izaziva frustraciju jer umanjuje samopouzdanje koje smo stekli i koje zaslužujemo osjećati.
Sindrom varalice može se očitovati kao stalna nervoza, popraćena uvjerenjem da ćete biti “otkriveni”, te može biti popraćen negativnim samogovorom, tjeskobom i depresijom. Ironično je da su osobe koje pate od sindroma varalice često vrlo uspješne, te izvana često nema vidljivog razloga zašto bi se osjećali kao varalice, no unatoč tome, ti ih osjećaji i dalje progone. Upravo je to ono što ga čini tako izazovnim psihološkim fenomenom.
Sindrom varalice može pogoditi svakoga, bez obzira na društveni status, radno iskustvo, razinu vještina ili stupanj stručnosti. Iako ovaj sindrom nije priznat poremećaj mentalnog zdravlja u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, prilično je čest. Procjenjuje se da će u nekom trenutku svog života 70% ljudi doživjeti barem jednu epizodu ovog fenomena.
Uobičajene karakteristike sindroma varalice su:
- Nemogućnost realne procjene vlastitih kompetencija i vještina.
- Pripisivanje uspjeha vanjskim čimbenicima.
- Strah da nećete opravdati očekivanja.
- Sabotiranje vlastitog uspjeha.
- Sumnja u sebe.
- Postavljanje vrlo izazovnih ciljeva i osjećaj razočaranja kad ih ne uspijete ostvariti.
Ako se često osjećate poput varalice, mogao bi vam pomoći razgovor s terapeutom. Negativno razmišljanje, sumnja u sebe i samosabotaža, koji često karakteriziraju ovaj sindrom, mogu utjecati na mnoga područja vašeg života.
“Ne samo da sindrom varalice može utjecati na vaše unutarnje osjećaje o vlastitoj vrijednosti, već može utjecati i na način na koji pristupate projektima, odnosima ili bilo kojim drugim područjima u kojima se osjećate nesigurno”, objašnjava Hannah Owens, LMSW.
Pet tipova sindroma varalice
Prema dr. Valerie Young, suosnivačici Imposter Sindrom Instituta, postoji pet tipova varalica:
1/ Perfekcionist
Ovaj tip smatra da, ako nije bio apsolutno savršen, uvijek postoji prostor za poboljšanje. Osjeća se kao varalica jer ga njegova sklonost prema perfekcionizmu navodi da sumnja u svoje vlastite sposobnosti.
2/ Superosoba
Ovaj tip vjeruje da mora biti najveći radnik ili postići najvišu moguću razinu postignuća, a ako to ne učini, varalica je.
3/ Stručnjak
Stručnjak može osjećati sindrom varalice jer je svjestan da nije savladao sve aspekte određenog predmeta ili teme, ili nije usavršio svaki korak u nekom procesu. Shvaća da još uvijek ima mnogo toga za naučiti, stoga ne osjeća da je postigao puni stupanj “stručnosti”.
4/ Prirodni genij
Ovaj tip ne vjeruje da je inteligentan ili kompetentan, a ako mu nešto ne uspije iz prvog puta ili mu treba više vremena da svlada neku vještinu, osjeća se kao varalica.
5/ Solist
Ako ste morali zatražiti pomoć da dosegnete određenu razinu ili status, moguće je osjećati se kao varalica. Budući da tamo niste mogli sami doći, dovodite u pitanje svoju kompetenciju ili sposobnosti.
Kako se boriti protiv sindroma varalice?
Kako biste olakšali borbu protiv sindroma varalice, pomaže da se počnete preispitivati. Primjerice, postavite si sljedeća pitanja:
- Koja temeljna uvjerenja imam o sebi?
- Vjerujem li u vlastitu vrijednost?
- Moram li biti savršen da bi me drugi prihvatili?
Da biste se pomaknuli dalje od tih osjećaja, morate se osjećati ugodno suočavajući se s duboko ukorijenjenim uvjerenjima koja imate o sebi. Ova vježba može biti teška jer možda niste niti svjesni da ih držite, ali evo nekoliko tehnika koje možete koristiti:
- Podijelite svoje osjećaje. Razgovarajte s drugima o tome kako se osjećate. Kada se o njima ne govori, iracionalna uvjerenja imaju tendenciju duboko se ukorijeniti.
- Usredotočite se na druge. Iako se ovo može činiti kontraintuitivnim, pokušajte pomoći drugima koji su u istoj situaciji kao i vi.
- Procijenite svoje sposobnosti. Ako imate dugotrajna uvjerenja o svojoj nesposobnosti u društvenim i radnim situacijama, realno procijenite svoje sposobnosti. Zapišite svoja postignuća i ono u čemu ste dobri, zatim to usporedite sa svojom samoprocjenom.
- Idite korak po korak. Nemojte težiti savršenstvu, već se zadovoljite onime što radite dobro i nagradite se za poduzimanje radnji.
- Preispitajte svoje misli. Kad počnete procjenjivati svoje sposobnosti i koračati malim koracima, zapitajte se jesu li vaše misli racionalne. Ima li smisla vjerovati da ste varalica s obzirom na sve što znate?
- Prestanite se uspoređivati s drugima.
- Koristite društvene mreže umjereno. Pretjerano korištenje društvenih mreža može biti povezano s osjećajem manje vrijednosti. Ako se na društvenim mrežama pokušavate prikazati na način koji ne odgovara onome što vi zapravo jeste ili koju je nemoguće postići, to će samo pogoršati sindrom.
- Prestanite se boriti protiv vlastitih osjećaja. Nemojte se boriti protiv osjećaja nepripadanja. Umjesto toga, pokušajte im se prikloniti i prihvatiti ih. Temeljna uvjerenja koja vas koče možete početi razotkrivati tek kada si te osjećaje priznate.
Ako se i dalje osjećate kao varalica, imajte na umu da to znači da ste u životu postigli određeni stupanj uspjeha koji pripisujete sreći. Umjesto da ga pripisujete sreći, pokušajte ga pretvoriti u osjećaj zahvalnosti. Osvrnite se na sve što ste postigli i budite zahvalni na svim postignućima.
Pročitaj i ovo:
- Anksioznost: 3 načina kako je ukrotiti i iskoristiti za vlastiti boljitak
- Samopouzdanje: Vježbajte ga uz ovih 10 korisnih savjeta
- Samopouzdanje i samovrijednost – naše urođene kvalitete
