Nadbubrežne žlijezde su one žlijezde koje su smještene na našim bubrezima. Za one koji ne znaju, jedna od ključnih uloga nadbubrežnih žlijezda je produkcija hormona, i to spolnih hormona, adrenalina te kortizola, koji se još naziva i hormon „stresa“.
Jasno je, iz samog naziva, da se ovaj hormon stvara u suvišku tijekom stresnih situacija. S obzirom na to da je današnja svakodnevica prepuna stresnih situacija, naše nadbubrežne žlijezde rade punom parom kako bi adekvatno prilagodile organizam na takvu situaciju. Ipak, dugotrajan stres, tzv. „kronični“ stres, može oslabiti funkciju nadbubrežnih žlijezda.
U medicini je „slaba“ funkcija nadbubrežne žlijezde definirana kao bolest naziva Adisonova bolest, no novija istraživanja su ukazala da postoje brojne osobe koje ne boluju od ove bolesti, a opet imaju „iscrpljenu“ funkciju nadbubrežnih žlijezda i tako je postavljen novi entitet – iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda („adrenal fatigue syndrome“). Ovaj sindrom ide „ruku uz ruku“ sindromu kroničnog umora, koji se polagano počeo pronalaziti „mjesto pod Suncem“ i u tradicionalnoj medicini.
Najčešći uzroci oslabljene funkcije nadbubrežne žlijezde su:
– manjak sna (kvantitativno i kvalitativno)
– loša ishrana (manjak nutrijenata)
– prekomjerna konzumacija tzv. stimulanasa nadbubrežnih žlijezdi (rafinirani šećer i kavovine)
– intenzivan i iscrpljujući dnevni ritam
– sindrom pretreniranosti (kod sportaša i rekreativaca)
– manjak odmora
Mislim da je scenarij poznat svima – radimo od „jutra do mraka“, nekvalitetno (i malo) spavamo, konzumiramo minimalno dvije šalice kave dnevno, jedemo samo jedan obrok dnevno, a za „nadopunu“ energije uvijek grickamo nešto slatko i sve to pomalo (i sigurno) iscrpljuje naše nadbubrežne žlijezde i naš organizam.
Kada pretjeramo sa stresnim aktivnostima, naš organizam se postavlja u obrambeni „mode“ koji je kodiran tako da nam osigura dodatnu energiju za preživljavanje. Prva reakcija je aktiviranje (dodatno) stresnog hormona, kortizola koji je „dizajniran“ za preživljavanje u kritičnim situacijama. Njegova aktivnost se ogledava u svim „akcijama“ osiguravanja dodatne energije: povećava šećer u krvi, suprimira imunološki sustav i započinje s procesom razgradnje „rezervi“ ugljikohidrata i proteina kao osnovnog goriva. Ako ova „akcija spašavanja“ postane svakodnevna i kronična, može doći do razvoja šećerne bolesti, slabljenja imunološkog sustava, gubitka mišićne mase te do slabljenja funkcije nadbubrežnih žlijezda.
Znaci oslabljene funkcije nadbubrežnih žlijezda su:
– izraziti (kronični) umor pri uobičajenim aktivnostima koje nisu ranije izazivale umor
– bolovi u mišićima
– pojačano znojenje nakon minimalnih fizičkih aktivnosti
– nizak krvni tlak
– nizak šećer u krvi
– izrazita potreba za slanom i slatkom hranom
– malaksalost, nervoza, vrtoglavica nakon preskakanja obroka
– vrtoglavica prilikom naglog ustajanja
– poremećaj kvalitete i kvantitete sna
– slab i nizak libido
– poremećaji u funkciji štitne žlijezde
– gubitak kose
– učestale (novonastale) alergije na brojne alergene
– tamni podočnjaci
– palpitacije (osjećaj „lupanja“ srca)
– pojačana sklonost infekcijama (respiratorne, urogenitalne…)
S obzirom na to da je ovo stanje još jedno od onih koje nije priznato od strane konvencionalne medicine, još niti jedan od testova za procjenu ovog stanja nije dostupan. Naravno, vrijednosti hormona se mogu „izmjeriti“ laboratorijskim testiranjem krvi pa ako se pronađete u navedenim simptomima, popričajte s vašim liječnikom i zamolite da vam izmjeri vrijednosti krvnog tlaka te šećera u krvi. Bilo bi idealno ako je moguće učiniti i navedene vrijednosti hormona (laboratorijske pretrage krvi).
Što možete učiniti sami:
Bitno je znati da nadbubrežne žlijezde nisu uzrok ovog stanja, one su se samo našle „na liniji vatre“. Dakle, treba rješavati osnovni problem, a to je stres! Nastojte „reprogramirati“ svoje dnevne obaveze, posvetite više vremena sebi i nastojte se dovoljno odmoriti.
Slijedi nekoliko „tips & tricks“:
– nastojte otići na spavanje svaku večer u isto doba i to preferirano do 22 sata (bitno je osigurati organizmu dovoljno sna, ekstra bodovi ako otiđete na spavanje prije ponoći!)
– priuštite si odmor i relaksaciju svakodnevno (joga, meditacija, gledanje omiljenog filma, topla kupka…)
– ne pretjerujte s fizičkim treningom! Vježbanje je OK, ali pretreniranost nikako!
– jedite dovoljno kvalitetnih proteina (ako zatreba, kao međuobrok koristite proteinske „shakeove“ proteina sirutke ( „Whey“ proteini) ili proteinske pločice
– izbjegavajte kavu i kavovine, proizvode od rafiniranog šećera i alkohol
– koristite adaptogene biljke (Ginseng, Rhodiola, Noni)
– unosite dovoljne količine vitamina B (ako treba suplementirajte dodacima prehrani – vitamini B kompleksa)
– obavezno započnite s korištenjem preparata omega 3 masnih kiselina ili „pojačajte“ konzumiranje plave ribe
– konzumirajte dovoljno vode, po mogućnosti filtrirane vode, a kavu zamijenite zelenim čajem
