Klimatolozi prognoziraju nastavak ovakvog trenda povećanja ljetnih temperatura što znači da će sve veći broj ljudi pripadati rizičnoj skupini sa zdravstvenim problemima povezanim s vrućinom. Na ovu temu provedena su brojna istraživanja. Poučeni njima, znanstvenici donose savjete kako se zaštititi od štetnih utjecaja visokih temperatura na zdravlje.
Kako se rashlađuje naše tijelo?
Kada temperatura okoline poraste iznad naše tjelesne temperature (oko 37°C) aktiviraju se naši unutarnji mehanizmi za termalnu regulaciju što uključuje znojenje, intenzivniji protok krvi i širenje kapilara. Slabija tjelesna kondicija, kronične kardiovaskularne i respiratorne tegobe, problemi s bubrezima, pa čak i neki lijekovi mogu smanjiti sposobnost tijela da se prilagodi velikim vrućinama. Time se povećava rizik od iscrpljivanja i toplinskog šoka (u tom slučaju tjelesna se temperatura može povisiti na čak 40.6°C).
Istraživači utjecaja visokih temperatura na zdravlje ljudi pronašli su mnogo literature koja na razne načine savjetuje ljudima kako da spriječe pojavu takvih bolesti. Međutim, nisu svi od tih savjeta potkrijepljeni pravim znanstvenim dokazima, stoga treba biti oprezan kad se radi o primjenjivanju bilo kakvih preventivnih radnji.
Provjereni savjeti za prevenciju bolesti vezanih uz visoke temperature:
• Za vrijeme velikih vrućina redovito pijte veće količine tekućine. Nemojte čekati da se pojavi žeđ.
• Naviknite se na vrućinu. Aklimatizacija je možda čak i najbolja zaštita. Zdravim se osobama savjetuje da provode određeno vrijeme izloženi velikim temperaturama kako bi potaknuli tijelo da im se lakše prilagodi. Osobe s visokim rizikom od bolesti povezanih s toplinom, svakako bi trebale izbjegavati ovu metodu i držati se rashlađenih prostora.
• Rashladite svoje tijelo. Nosite laganu odjeću i redovito se tuširajte hladnijom vodom. Ove metode zasigurno će vas rashladiti.
• Bez velikih napora. Fizička aktivnost povećava proizvodnju topline u vašem tijelu, dodatno ga zagrijavajući. Ograničite fizički zahtjevnije radnje na jutarnje ili
večernje sate kada su temperature nešto niže.
• Posavjetujte se s liječnikom. Osobe koje koriste liječnički propisane lijekove trebale bi se konzultirati sa svojim doktorom povećavaju li ti lijekovi rizik od pojave bolesti vezanih uz vrućine. U tom slučaju, trebali bi slijediti upute kako vršiti monitoring tog stanja.
• Ne pretjerujte s alkoholom. Čak i manje količine jačih alkoholnih pića mogu uzrokovati dehidraciju i povećati rizik od srčanih tegoba.
Prepoznajte znakove toplinskog udara
Toplinski udar može u vrlo kratkom roku pogoditi tijelo, koje tada ima smanjenu sposobnost rashlađivanja. Stoga je vrlo bitno na vrijeme prepoznati njegove znakove:
• Pojačano znojenje i bljedunjavost
• Mučnina, slabost i grčenje mišića
• Glavobolja i vrtoglavica
• Ubrzano lupanje srca i frekventni plitki udisaji
Ovo su znakovi da trebate rashladiti svoje tijelo, stoga uzmite predah, popijte veliku čašu vode te se otuširajte hladnom vodom. Ukoliko se pojave teži simptomi poput jake mučnine, povraćanja ili padanja u nesvijest odmah potražite liječničku pomoć.
