Znate li što povezuje Hrvatsku s Njemačkom i brojkom 46.5? Vjerojatno ne biste nikada pogodili, ali radi se o postotku porasta broja hrvatskih državljana koji su posjetili Njemačku kao turisti u 2015. godini, u odnosu na 2014. godinu. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali podatak je zaista službeno potvrđen – čak je 300.000 naših građana u 2015. turistički posjetilo Njemačku. I pritom se ne radi o onima koji su odsjeli kod svoje rodbine ili otišli u Njemačku trbuhom za kruhom, već o pravim pravcatim turistima. S time da Njemačka turistička zajednica predviđa porast dolazaka iz Hrvatske u 2016. godini za još 10%! Pa kada smo već po ovom kriteriju uspjeli biti prvi u jugoistočnoj Europi (bravo za nas Hrvate!), zašto ne istražiti zašto je to nama, ali i ostalim građanima svijeta, Njemačka toliko privlačna.
Prilika za dublje proučavanje ove teme pružila mi se na novinarskom putovanju u Njemačku, na poziv Njemačke turističke zajednice, od 16.-19 travnja 2016. za vrijeme trajanja 42. GTM-a, Germany Travel Marta, u Magdeburgu. GTM je najveći sajam njemačke turističke industrije i vjerujem da o njegovoj važnosti dovoljno govori podatak da je na svečanom otvorenju bilo nazočno čak 1100 delegata iz svih zemalja svijeta koji su u Magdeburg pristigli na poziv Njemačke turističke zajednice kako bi im se prezentirale mogućnosti njemačkog turizma, ali i kako bi se sklopili novi poslovi.
Na GTM-u nije nedostajalo zabave i smijeha, niti susreta s kolegama novinarima iz cijeloga svijeta
Već šestu godinu zaredom, Njemačka je druga najpopularnija europska turistička destinacija za Europljane, odmah poslije Španjolske, a najveći porast u broju turističkih dolazaka bilježi iz područja Azije, posebice Kine i Japana. Kako se svake godine GTM organizira (organizacija cijelog putovanja je bila fantastična, sve pohvale domaćinima!) u nekoj drugoj regiji, ove je godine izbor pao na Sasku-Anhalt s glavnim gradom Magdeburgom.
Saska-Anhalt – jezgra kulturnog razvoja
Kada mi netko spomene putovanje u Njemačku, uvijek mi se javi asocijacija na jednu epizodu Gruntovčana (vi rođeni poslije 1970., slobodno preskočite ovaj uvod) u kojoj Dudek krene vlakom prema „Nemačkoj“, oprosti se sa suzama u očima sa svojom Regicom, i osjeti takvu čežnju za domom da se skine s vlaka već na idućoj postaji. Dudek se „vrnul“ doma, ali ja sam ipak uspjela doći do Njemačke i to unatoč povelikom strahu od aviona. Samo nekoliko sati po polijetanju iz Zagreba, uz jedno presjedanje na münchenskom aerodromu, i već je naša tročlana hrvatska novinarska delegacija stajala na željezničkoj postaji u Berlinu iščekujući vlak koji nas je trebao odvesti nekih 130 km jugozapadno prema Magdeburgu i pokrajini Saxson-Anhalt (u prijevodu: Saska-Anhalt).
1100 delegata iz 45 zemalja posjetilo je ovogodišnji GTM
Za Sasku-Anhalt kažu kako se radi o dijelu Njemačke koji utjelovljuje jezgru kulturnog razvoja Njemačke jer se u ovom području nalazi čak četiri znamenitosti s popisa UNESCO svjetske baštine i to u krugu pedesetak kilometara od glavnog grada ove pokrajine – Magdeburga. Radi se o Quedlinburgu, malom srednjovjekovnom gradiću iz bajke, mjestima u kojima je rođen, živio i radio Martin Luther – Eislebenu i Wittenbergu, Dessau u kojemu se nalazi čuveni Bauhaus te o vrtnom carstvu Dessau-Wörlitz.
No, to naravno nije sve jer ako vas, kao turista, zanima romanika, odlučit ćete se za romaničku cestu koja povezuje 80 romaničkih crkva. Možete se uputiti i na istraživanje života i djela velikog reformatora putevima Martina Luthera, posjetiti 43 vrta iz snova u vrtnom carstvu Dessau-Wörlitz, a za ljubitelje arheologije nezaobilazna je ruta „Nebeski putovi“ na kojoj ćete se susresti s nevjerojatnim arheološkim otkrićem – originalnim nebeskim diskom iz Nebre koji nazivaju i „Mona Lisom“ arheologije.
Petra Hedorfer, CEO Njemačke turističke zajednice, proglasila je 42. sajam GTM otvorenim
Upoznat ćete se ovdje i s genijalnošću arhitekata Bauhausa koji su stvarali barem pedesetak godina ispred svoga vremena, a moći ćete duboko udahnuti i uživati u jedinstvenim prirodnim ljepotama Saske-Anhalt jer ćete u ovom području pronaći „zelene“ dragulje poput Nacionalnog parka Harz i rezervata biosfere oko središnjeg toka Elbe (Labe) pod UNESCO-ovom zaštitom. Pridodajte tome i vinorodna područja koja proizvode fantastična vina i pjenušce (kušali smo na putovanju i čuveni Rotkäppchen Sekt iz vinarije koja postoji od 1856. godine) i shvatit ćete da nije čudo da je broj posjetitelja ove pokrajine u stalnom porastu.
Ekologija i energija na prvom mjestu
No, ono što je mene posebno oduševilo i s čime smo se susreli već na samom početku našeg novinarskog putovanja su ekologija i samoodrživost o kojima se ne priča kao o nedostižnim idealima (kao u nekim zemljama, jel’ – dopustite da budem malo sarkastična) već se one ovdje zaista i žive. Na koju god stranu pogledaš uzdižu se vjetroelektrane, a na svakih nekoliko kilometara naiđeš na jednu solarnu elektranu koja energijom opskrbljuje manja mjesta.
Magdeburg inače nazivaju najzelenijim gradom Europe, a u magdeburškom Elbauen parku, naišla sam na brdašce na kojemu je nekada bilo odlagalište otpada, a koje je sada zazelenjeno i predstavlja pravu turističku atrakciju, ali i energetski vrlo koristan projekt.
Naime, grad crpi bioplin koji se tu stvara i stvarat će se još godinama, a na vanjskoj površini su instalirani golemi solarni paneli koji daju električnu energiju velikom dijelu grada. Možda jednom, u nekoj budućnosti, i u Hrvatskoj ugledamo ovakve svijetle primjere samoodrživosti. Treba li spomenuti i da je gotovo svaki centimetar poljoprivrednog zemljišta obrađen te da su na njemu posađene različite poljoprivredne kulture i to najčešće po ekološkim principima?
Nećemo pretjerano vući paralele između Njemačke i Hrvatske, ali mislim da je porazno da danas u Hrvatskoj uopće (sa strahom) moramo spominjati ime međunarodne korporacije Mosanto dok ostatak Europe svakodnevno živi svoju ekologiju i samoodrživost.
Quedlinburg – gradić iz bajke
Doći u pokrajinu Saska-Anhalt, a ne posjetiti srednjovjekovni gradić Quedlinburg, bio bi čisti promašaj. Quedlinburg, nekada važna srednjovjekovna utvrda, a danas idiličan gradić bajkovita izgleda u kojemu ćete naći čak 1300 kuća prepoznatljivog izgleda, oivičenih drvenim gredama, bio je fantastična pozornica za pre-opening event GTM-a. Quedlinburg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji je izbjegao stradanje u 2. Svjetskom ratu i samim time se i danas ponosno uzdiže kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih europskih gradova sa svojom katedralom koja predstavlja pravi dragulj romaničke arhitekture.
Glavni trg u Quedlinburgu
Mali srednjevjekovni gradić kao stvoren za romantičnu šetnju
Do Quedlinburga možete cestom, ali se možete uputiti i na romantičnu vožnju vlakom s parnom lokomotivom jer je 2006. godine obnovljena povijesna željeznica koja danas predstavlja zgodnu turističku atrakciju. Pozdravni govori i otvorenje 42. sajma GTM u katedrali u Quedlinburgu, uz romaničke crkvene napjeve te svečani event u baroknoj palači Salfeldt u centru gradića bili su fantastična točka na i prvog dana provedenog u Njemačkoj.
Otvorenje GTM-a u quedlinburškoj katedrali
Pogled na gradinu na kojoj se smjestio Quedlinburg, gradić pod UNESCO-ovom zaštitom
Lutherstadt Wittenberg – grad Martina Luthera
Tko još nije u osnovnoj školi čuo za Martina Luthera i njegovih 95 teza koje su utkale put reformi Crkve? No, zaista je nenadmašno iskustvo vidjeti izbliza repliku vrata na koje je Luther zakucao tih 95 teza, prošetati gotovo 500 godina nakon početka Reformacije ulicama Wittenberga kojima su šetali Luther, njegova desna ruka profesor Melanchton te poznati renesansni slikar Lucas Cranach ili vidjeti kuću u kojoj je Luther stanovao sa suprugom Katarinom i šestero djece, propovjedaonicu na kojoj je klečao dok je propovijedao i stol star 500 godina za kojim je obitelj ručavala. U Witttenbergu ćete naći i sveučilište koje je Luther osnovao i Bibliju koju je otisnuo prije pola tisućljeća.
Na glavnom trgu u Wittenbergu
Kuća u kojoj je stanovao Martin Luther sa suprugom i šestero djece
Budući da sam ove godine imala jedinstvenu priliku dva puta doživjeti rano proljeće, ili doba magnolije, kako mu volim tepati – jednom u Zagrebu i gotovo četiri tjedna poslije u Njemačkoj, jedna od najljepših rascvalih magnolija dočekala me upravo pred Lutherovom kućom – natkrilila se kao stražarica kuće nad kipom njegove supruge Katarine, za koju kažu da je bila primjer prve emancipirane žene u Njemačkoj.
Gradska vjećnica (lijevo) i zgrade tipične za Wittenberg
Pogled na Katedralu u Wittenbergu na čija je vrata Martin Luther zakucao 95 teza
Replika vrata na koje je Martin Luther postavio svoje teze
Katarina je inače bila bivša opatica koja je pobjegla iz samostana, dok je Luther bio bivši monah. Već i sama činjenica da su se vjenčali bivša opatica i bivši monah u razdoblju u kojemu je crkva utjerivala strah u kosti i za puno manje grijehe od ovoga, govori mi puno i o hrabrosti i velikom iskoraku, ali i o naprednim umovima koji nisu pristajali na ustaljene crkvene kalupe – zbog čega je, na koncu, i pokrenuta Reformacija i zbog koje je Crkva morala ipak malo popustiti svoj čvrsti stisak.
Lucas Cranach stariji ovjekovječio je portrete Martina Luthera i njegove supruge Katarine
Originalno očuvana dnevna soba u Lutherovoj kući u Wittenbergu
Originalna Biblija koju je vlastorično potpisao Martin Luther
Bauhaus i vrtovi Dessau Wörlitz
Još je jedna must-see postaja u pokrajini Saska-Anhalt koja je dobro poznata svakom srednjoškolcu gimnazijalcu, a pogotovo studentima povijesti umjetnosti i arhitekture. Zgrade izgrađene u prepoznatljivom Bauhaus stilu početkom 20. stoljeća predstavljale su veliki zaokret u jednoj „novoj“ arhitekturi koji je pokrenuo poznati arhitekt Walter Gropius. Bauhaus je nekada bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost, a iznjedrila je brojne moderne arhitekte i produkt-dizajnere i udarila temelje arhitekturi kakvu poznajemo danas. Pomalo je nevjerojatno vidjeti modernu zgradu koja izgleda kao da ju je napravio arhitekt našeg doba i dozvati u svijest da se radi o zdanju nastalom dvadesetih godina prošlog stoljeća, dakle, prije gotovo sto godina.
A kada ste već u blizini Bauhausa, savjetujem da obavezno posjetite i Kraljevske vrtove Dessau Wörlitz. Radi se o 43 vrta koje je zaštitio UNESCO, a koji datiraju iz 18. stoljeća i ujedinjuju šarmantni engleski vrtni dizajn i arhitekturu u savršenom skladu. Veliki je broj tih vrtova danas obnovljen prema povijesnim fotografijama i dokumentima, a u šetnji njihovim zelenim površinama nekada je davno uživao i Goethe. „Jučer uvečer, kada sam šetao između jezera, kanala i šuma, bio sam duboko dirnut time što su Bogovi dopustili našem Princu da oko sebe sagradi san“, napisao je Goethe u pismu svojoj prijateljici Charlotte von Stein.
Magdeburg – grad Otta koji povijest nije štedjela
Glavni grad pokrajine Saska-Anhalt, smješten uz mirnu Elbu (Labu), u srednjem je vijeku bio jedan od najvećih gradova Europe i važno središte Lutherove Reformacije. Nazivaju ga i Ottostadt (grad Otta), ali Magdeburg nije grad samo jednog Otta već njih dvojice – Otta Velikog, vladara i utemeljitelja magdeburške Nadbiskupije davne 968. i znanstvenika-fizičara Otta von Guericke, poznatog po pomalo fanatičnom proučavanju svojstava vakuuma. Naime, ovaj je drugi Otto, koji je živio u 17. stoljeću, uzeo dvije bakrene sfere, zavario ih, isisao posebnom pumpom iz njih zrak i pokušao ih razdvojiti snagom 16 konja, što naravno, zbog svojstva vakuuma da se ne može razdvojiti, nije uspjelo. Ovaj smo eksperiment imali prilike vidjeti i uživo na svečanom eventu otvaranja GTM sajma u Magdeburgu.
Pogled s vrha Katedrale na grad i Zelenu citadelu
Pogled s vrha Katedrale na Labu
Otto von Guericke, poznati fizičar koji je proučavao svojstva vakuuma
U Magdeburgu je nekoliko znamenitosti koje morate posjetiti. Prva je čuvena Katedrala Sv. Katarine i Sv.Mauricijusa jedna je od najljepše očuvanih gotičkih katedrala u Njemačkoj uopće, a od fantastičnog pogleda s njenog najvišeg tornja odvaja vas samo 433 stepenice. Nemojte si uskratiti to zadovoljstvo – malo penjanja, malo provlačenja spiralnim hodnicima i već ste na vrhu Katedrale s koje pogled puca na Elbu, Magdeburg i okolicu. Na Katedralu smo se popeli danju, ali smo prvi susret s ovim velebnim zdanjem imali noću kada je bila posebeno osvjetljena za posjet delegata GTM-a.
Unutrašnjost tornja Katedrale, primamo upute prije penjanja na vrh
Posebno osvjetljena Katedrala, za vrijeme svečanog eventa povodom otvorenja GTM-a
Magdeburg povijest zaista nije štedjela, a ovaj je mirni gradić u cijeloj povijesti bio izložen ratu i razaranjima i kao feniks se uvijek iznova dizao iz pepela, pogotovo onog pepela koji je nastao kao posljedica savezničkog razaranja krajem drugog svjetskog rata. Rat i razaranje su ipak ostali zapisani negdje duboko u svijesti građana Magdeburga, tako da ćete šećući nailaziti na brojne spomenike žrtvama rata. A ako u magdeburškoj Katedrali, krenete lijevo od grobnice prvog vladara Otta Velikog, otkrit ćete jedno posebno mjesto na kojemu treba zapalite svijeću posvećenu miru. I sasvim nevažno jeste li vjernik ili ne, učinite to i pošaljite mir onima koje volite.
Magdeburg novog doba
U blizini Katedrale nalazi se još jedna, ali sasvim drugačija, turistička atrakcija – Zelena citadela, zgrada izgrađena 2005. prema nacrtu Friedensreicha Hundertwassera koja je podijelila stanovništvo Magdeburga na one koji podržavaju modernu gradnju poput ove i one koji smatraju kako je skandalozno u blizini katedrale imati jedno takvo „ruglo“.
Ova ružičasta ljepotica zanimljiva izgleda, nazvana je zelenom zbog težnje Hundertwassera da spoji moderno stanovanje s prirodom tako da ćete u njoj naći zelene krovove i drveće koje raste unutar stanova. U zgradi kojom dominiraju organski oblici nema niti jednog istog prozora (odlika prirode je različitost!), ali nema niti jednog oštrog brida. Za 900 eura mjesečno možete uživati u iznajmljenom stanu u ovoj zgradi ili se odlučiti na kraći boravak u Art Hotelu unutar Zelene Citadele. Ovaj će vas užitak koštati od 75 eura po osobi naviše.
Art Hotel u Zelenoj citadeli
.jpg)
Još je jedna moderna znamenitost koji nipošto ne smijete propustiti – toranj Millenium u parku Elbauen koji predstavlja svojevrstan omage cjelokupnoj povijesti znanosti. Millenium toranj, visok 60 metara, predstavlja najvišu drvenu građevinu na svijetu, a u njemu možete pogledati izložbe posvećene razvoju znanosti, od znanstvenih dostignuća Starog Egipta pa sve do novije povijesti. Interakcija s posjetiteljima je na zavidnom nivou, što je zgodno za najmlađe, jer u mnogim eksperimentima posjetitelj može sam sudjelovati.
Millenium Tower/ Foto: www.youtube.com
Regija napretka u kojoj Laba ljubi nebo
„Samo mijena stalna jest“ , davno je rekao Petar Preradović, a cijela pokrajina Saska-Anhalt tome svjedoči već stoljećima. Ratovi, razaranja i uništavanja nisu je uspjeli slomiti – bila je i ostala zemljom progresa, znanosti, arhitekture, reformi – od Lutherova doba, pa sve do danas.
Pa iako se tek 3. listopada 1990. ponovno ujedinila sa Zapadnom Njemačkom, otvorene rane drugog svjetskog rata tek su nedavno počele do kraja zacjeljivati jer je ujedinjena Njemačka uložila golema sredstva da obnovi sve crkve i razrušene zgrade za što bivša Istočna Njemačka nije imala niti snage, a kako mi se čini, niti previše volje. Uzdizala se ova pokrajina cijelu svoju povijest iz pepela, da bi konačno, u današnje vrijeme, uplovila u neke mirnije vode. Mirne kao rijeka Elba (Laba) uz čiju ćete obalu prošetati, zastati, duboko udahnuti i osjetiti povezanost s prirodnim, ali i ljudskom rukom izgrađenim, ljepotama ovoga kraja.
Osjetit ćete i zahvalnost što vas je životni put naveo da otkrijete ovaj, samo naizgled miran i uspavani, a istodobno jedan od najnaprednijih kutaka Njemačke – taj sklad, tu ljepotu i nevjerojatnu povijest. A usto ćete upoznati i neka nova lica koja će na svaki vaš osmijeh odgovoriti još toplijim osmijehom.
I zaključat ćete sve te osmijehe u svoje srce kao najvrjedniji suvenir koji ćete sa sobom ponijeti kući…
Do nekog novog susreta s Njemačkom, do nekog novog GTM-a…
