U Hrvatskoj se do sada najveći skok zabilježio 2010. godine, kada je tržište organskih proizvoda poraslo za čak 70 posto. Danas se organski proizvodi mogu nabaviti u većini hrvatskih supermarketa, ali i dalje ima dosta neiskorištenog potencijala.
Prvi broj EKOZONA Trend Reporta ukazuje na nekoliko ključnih trendova, kao i trenutačno stanje razvoja tržišta organske hrane u Hrvatskoj i srednjoj i istočnoj Europi. Analize mahom predviđaju pozitivan razvoj i rast svjetskog organskog tržišta te ističu kako na globalnoj razini kontinuirano raste potražnja za organskim proizvodima – bilo da se radilo o kozmetici, odjevnim predmetima ili prehrambenim proizvodima.
Zanimljivi su trendovi i na strani promjena u ponašanju potrošača, a koje je zabilježilo DataMonitorovo istraživanje u 2011. godini. Oni također potvrđuju da su potrošačima prilikom donošenja odluka o kupnji, među ostalim, sve važnije kategorije zdravlja, sigurnosti, ekologije i održivosti okoliša, individualnosti te jednostavnost korištenja. Spomenute trendove prati i ukupan rast tržišta organske hrane – na svjetskoj i Europskoj razini, ali i u Hrvatskoj. Unatoč recesiji tržišta mahom bilježe dinamičan i kontinuiran rast.
Organska Hrvatska
Hrvatska je znatno napredovala prema pitanju proizvodnje i korištenja organskih proizvoda. Neki od najvećih skokova u vrijednosti tog tržišta zabilježili su se 2005. i 2006. te 2009. i 2010. godine, kada je zabilježen porast od čak 70 posto. Zanimljivo je da se danas organski proizvodi mogu nabaviti u većini supermarketa te da Hrvatska danas ima više od 23 tisuće hektara pod eko proizvodnjom, što je sedam puta više u odnosu na razdoblje prije pet godina (kada je imala svega tri tisuće hektara). No ipak, valja napomenuti kako se i dalje radi o svega 2,3 posto ukupnog obradivog zemljišta zasađenog kulturama koje se uzgajaju prema visokim ekološkim standardima. Drugim riječima, postoji još mnogo neiskorištenog potencijala na tom području. U tome se valja ugledati na visoke stope rasta organskih tržišta u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, a koje predstavljaju dobar primjer organski osviještenih zemalja.
Poljska polja
U Poljskoj je 2011. godine bilo registrirano oko 24 tisuće organskih poljoprivrednika, odnosno 16 posto više nego godinu prije. Istodobno se površina obradive zemlje obrađene u skladu s organskim pravilima povećala na oko 600 tisuća hektara, odnosno tri posto ukupnih obradivih površina u zemlji. Broj tvrtki koje proizvode i prodaju organske proizvode u istom je razdoblju porastao za 10 posto te ih sada ima 325.
Takav je porast, među ostalim, izazvan interesom potrošača te sukladnom sve većom dostupnosti ovih proizvoda kroz velike trgovačke lance i prehrambene tvrtke. I kod nas se bilježe slični pomaci te tako sve više trgovina u svoj asortiman uključuje organske proizvode. Primjerice, Konzum već neko vrijeme prodaje domaće ekološki uzgojeno voće i povrće pod tržišnom markom EKOZONA, a koja je ujedno i prva hrvatska certificirana ekološka robna marka. Iako za to ne postoje konkretne direktive, EU očekuje da će Hrvatska ulaskom u zajednicu postupno povećavati eko površine. Time bi vremenom postigla razinu sličnu većini ostalih europskih zemlja u kojima na eko proizvodnju otpada između sedam i osam posto ukupnih obradivih površina. Razloga za optimizam svakako ima, s obzirom na to da se u nadolazećim godinama očekuje daljnji nastavak rasta i razvoj ovog vrlo dinamičnog tržišta.
EKOZONA je prvi domaći certificirani brand ekoloških proizvoda, kojem je cilj da pomažući u plasmanu domaćih ekoloških proizvoda pomaže hrvatskim eko-poljoprivrednicima i tako osigura u svojem asortimanu čim više domaćih proizvoda. Svi proizvodi u sklopu EKOZONE uzgajaju se bez pesticida i aditiva te zadovoljavaju stroge kriterije ekološkog uzgoja, u sklopu kojeg se nailazi ukupno 113 različitih proizvoda u 14 različitih kategorija. EKOZONA je brend koji je od 2009. dostupan građanima putem Konzumovih polica te u sklopu svog asortimana nudi izbor najboljih domaćih i stranih ekoloških prehrambenih proizvoda.