Migrena se definira kao jaka glavobolja. Zapravo, kada govorimo o migreni, moramo razmišljati o više tegoba, a ne samo o glavobolji koja je samo posljedica. Najčešće se govori o cirkulatornom uzroku migrene, odnosno problemu u cirkulaciji krvnih žila glave. Jedan od manje poznatih uzroka migrene je i loša funkcija probavnog sustava, točnije hepatobilijarnog sustava („osovina“ jetra-žuč), kao i ostatka probavne „cijevi“.
Hrana koja sadrži tiramin i druge biogene amine je dugo bila „krivac“ kao triger za razvoj migrene. Sprovedeno je nekoliko kliničkih studija na tu temu koje nisu potvrdile teoriju o biogenim aminima kao trigerima za nastanak glavobolje, no ipak je manji broj kliničkih studija ukazao na utjecaj prehrambenih navika na razvoj migrene kod određenih pojedinaca.
Izbjegavanje namirnica koje mogu potaknuti nastanak migrene može smanjiti simptome ili eliminirati glavobolju u 20-50 % oboljelih. Najčešći „trigeri“ za razvoj migrene su:
– mliječni proizvodi, čokolada, kava
– jaja, crveno meso, pšenica i pšenični proizvodi, kukuruz i proizvodi od kukuruza
– bademi i kikiriki, rajčica, jabuke i banane
– namirnice koje sadrže tiramin i fenilalanin – pivo, crveno vino
– dodaci prehrani tipa MSG, aspartam, nitrati
Da bi utvrdili određene „trigere“migrene u našoj prehrani treba sprovesti eliminacijsku dijetu uz liječničku kontrolu. Eliminacijska dijeta isključuje namirnice koje bi mogle izazvati migrenu ili potencirati njezin intenzitet. Preporučuje se voditi „dnevnik“ dnevnih prehrambenih aktivnosti uz eventualnu pojavu simptoma migrene. Takav „dnevnik“ će dati uvid u namirnice koje izazivaju migrenu.
Nešto prihvatljivija metoda je započeti preinaku prehrane tako da koristimo samo sljedeće namirnice:
– smeđa riža
– kuhano ili suho voće, izbjegavanje citrusnog voća (dajte priliku kruškama, šljivama…) uz davanje prednosti bobičastom voću tipa borovnice, maline, kupine, brusnice (jaki antioksidansi)
– kuhano (ili pareno – bolja solucija) zeleno, žuto i narančasto povrće (artičoke, šparoge, brokula, prokula, špinat, grašak, bundeva, batat…)
– voda (po mogućnosti filtrirana)
– začini – malo soli, prirodna „Vegeta“ – ne sadrži MSN, može se nabaviti u prodavaonicama zdrave hrane, stevia ili neki biljni sirup (javorov, agavin, rižin…), ekstrakt vanilije
Nakon dva tjedna postepeno se u prehranu dodaje jedan od gore navedenih optuženih „trigera“ migrene te se upisuje u svoj dnevnik simptome. Ako je došlo do pojave migrene, moramo trajno izbjegavati dotični „triger“. Neke od kliničkih studija su ukazale da smanjenje unosa omega-6 masnih kiselina može smanjiti pojavu migrena ( u studiji od 54 bolesnika smanjenje unosa omega 6-masnih kiselina od 66 g na 28 g dnevno je pokazalo značajno smanjenje nastanka migrene).
Suplementi (dodaci prehrani)
Nekoliko kliničkih studija pokazalo je na pozitivno djelovanje suplementacije sljedećim nutraceuticima u prevenciji migrene:
– vitamin B2: smanjenje u frekvenciji glavobolja nakon korištenja doze od 400 mg dnevno
– magnezij: deficit magnezija je čest kod žena s migrenama tijekom menstrualnog sindroma (i/ili PMS-a). Doza od 600 mg dnevno pokazala se učinkovitim. Opaska: magnezij, između ostalog, djeluje kao laksativ, stoga će kod nekih osoba trebati korigirati dozu!
– omega-3 masne kiseline: rezultati kliničkih studija su podijeljeni, u nekim studijama je suplementacija ovim masnim kiselinama pokazala dobre rezultate, dok kod drugih studija to nije bilo slučaj. Mehanizam djelovanja je pripisan od ranije poznatom protuupalnom djelovanju omega 3-masnih kiselina.
– koenzim Q10: nekoliko kliničkih studija je potvrdilo korist u smanjenju nastanka migrena. Doza koja se preporučuje je 100 mg dnevno.
Alenka Brozina, dr.med.
http://alenkaadenium.blogspot.com
