Proljetno čišćenje uz artičoku i koprivu

Dvije savršene biljke za kvalitetnu proljetnu detoksikaciju – artičoka i kopriva, uzete u obliku SIPF preprata pročistit će vaš organizam i dati snage za nove proljetne izazove. Artičoka djeluje na ciljni organ jetru, a kopriva je poznata po blagotvornom djelovanju na bubrege. Potaknite stvaranje i izlučivanje žuči, smanjite razinu kolesterola u krvi uz artičoku, a kopriva će, zahvaljujući diuretičkom djelovanju pročisti vaš mokraćni sustav.  

 

(Cynara scolimus)

 

Artičoka je dvogodišnja biljka koja raste na području Mediterana. Raste u visinu 1,5 do 2 metra na vrlo snažnoj stabljici s koje se pružaju veliki bodljikavi listovi dugi 15 do 70 cm. Na vrhu biljke nalaze se bodljikave cvjetne glavice do 10 cm u promjeru. Beru se prije cvatnje i poznata su kulinarska delicija. Artičoka cvate tijekom ljeta i u jesen cvjetovima plavoljubičaste ili crvenoljubičaste boje. U terapijske se svrhe koriste niži listovi biljke koji su i veći, a beru se u prvoj godini nakon cvatnje. Cvijet koji se koristi u kulinarstvu nema nikakvo terapijsko djelovanje. 

 

 

Listovi artičoke sadrže aktivne tvari vrlo osjetljive na sušenje ili zagrijavanje biljke. Stoga su integralne otopine artičoke (SIPF) daleko djelotvornije od pripravaka koji se dobivaju sušenjem (čajevi, tabletirani pripravci). Proizvodnim postupkom sačuvane su apsolutno sve farmakološki aktivne komponente. Tu ubrajamo derivate kavene kiseline, fenolne kiseline i njene estere, heterozide apigenola, seskviterpenske gorke komponente poput cinaropikrina, flavonide (glikozidi luteolina: cinarozid i skolimozid) i spoj cinarin koji se sušenjem gotovo u potpunosti inaktivira.

 

 

 

 

Artičoka potiče pojačano stvaranje i izlučivanje žuči čime olakšava probavu namirnica bogatih masnoćama. Žuč je osnovna tvar za preradu masnoća u probavnom sustavu. Nepravilno razgrađene masnoće dovode do probavnih smetnji poput flatulencije (neugodnog prevrtanja hrane u crijevima), nadutosti i proljeva.

 

Dokazano je i da smanjuje razinu povišenog kolesterola i triglicerida u krvi i to pojačanom razgradnjom kolesterola putem jetre i izbacivanjem viška kolesterola putem probavnog sustava. Ova dva procesa predstavljaju prirodni mehanizam smanjenja povišenog kolesterola iz organizma za razliku od nekih lijekova (statini) koji blokiraju njegovu sintezu.

 

Jetra predstavlja tvornicu u kojoj se probavljuju sve hranjive tvari koje unesemo u organizam. Ona također neutralizira toksine poput alkohola i uklanja štetne tvari koje se nalaze u gotovo svim namirnicama (umjetne boje, konzervansi, zaslađivači i pojačivači okusa, pesticidi, alkohol i dr.) Poticanjem rada jetre i pojačanim lučenjem žuči, integralna otopina artičoke olakšava uklanjanje štetnih tvari nagomilanih u jetri. Taj postupak olakšava jetri da kvalitetnije obavlja sve ostale funkcije (probava hranjivih tvari i sinteza bjelančevina važnih za imunosni sustav i zgrušavanje krvi, regulacija razine šećera u organizmu i dr.).

 

 

 

 

Početkom prošlog stoljeća znanstvenici su utvrdili da jetra širi žučne vodove i potiče pojačano lučenje žuči kao i povoljno djelovanje na prokrvljenost i regeneraciju tkiva jetre. Nakon dvomjesečnog ispitivanja na životinjama, primijećen je i pad vrijednosti kolesterola kod štakora koji su dobivali ekstrakt od listova artičoke. Preventivnim uzimanjem utvrđeno je da ekstrakt štiti jetru od otrova.

 

U znanstvenoj studiji 500 ispitanika s nespecifičnim probavnim poremećajima primalo je tijekom 6 tjedana dozu od 320 do 640 mg ekstrakta listova artičoke. Simptomi su se popravili u 71% slučajeva: nadutost je smanjena za 66%, bol u donjem trbuhu za 76% a mučnina za 82%, za razliku od kontrolne skupine koja je primala placebo. U skupini od 300 pacijenata s povišenim masnoćama, trigliceridi su pali za 12% a ukupni kolesterol za 11,5%. Dobri kolesterol (HDL) je porastao za 2,3 %. Za sniženje masnoća u krvi odgovorni su derivati kavene kiseline i flavonidi.

  

 

Sa znanstvenog stajališta, indikacije za primjenu artičoke su sljedeće: otežana probava, žgaravica, osjećaj “kruljenja” u crijevima, nadutost, bolovi u trbuhu, poboljšavanje rada jetre, poticanje lučenja žuči i povišeni kolesterol. Katkad se može razmisliti i o primjeni artičoke kod sljedećih stanja: mučnina, poticanje obnavljanja jetrenih stanica kod ciroze i drugih vrsta oštećenja, kod zatvora i općenito probavnih smetnji, kod gihta, problema s reumom, kroničnog umora, migrene i zatrovanosti organizma lijekovima ili drugim tvarima. Kod nekih od navedenih tegoba artičoka se može kombinirati s integralnim otopinama drugih ljekovitih biljki.

 

Integralna otopina artičoke uzima se u trajanju od tri tjedna kod zdravih osoba s ciljem čišćenja organizma. Pije se tri puta dnevno pola sata prije obroka. Pet mililitara otopine (jedna čajna žličica) umiješa se u čašu vode i popije. Jetru je, međutim, potrebno drenirati i kod anticelulitnih kura, alergija i kožnih poremećaja. Kod povišenog kolesterola, integralna otopina pije se dva puta dnevno kroz period od nekoliko mjeseci. 

 

 

Pripravke artičoke ne treba uzimati kod prisustva žučnih kamenaca ili drugih oblika začepljenja žučnih vodova budući da aktivne tvari dovode do stezanja žučnog mjehura i istiskivanja žuči u tanko crijevo. Artičoka pojačava djelovanje lijekova statina koji inhibiraju sintezu kolesterola pa je sukladno tome potrebno pratiti razinu masnoća i korigirati dozu lijeka. Pripravke artičoke ne treba uzimati ako postoji alergija na ovu biljku. 

 

 

 

 

Kopriva je trajna biljka, tamnozelene boje. Naraste u visinu od 60 do 120 cm. Ima duguljaste nazubljene listove koji su, kao i stabljika, obrasli žarnim dlačicama. Proširena je u područjima umjerene klime. Muške i ženske stabljike rastu odvojeno. Razlikuju se jedino po boji cvijeta pa su cvjetovi ženskih stabljika bijele boje, dok su muški cvjetovi blago žućkasti. 

 

 

U fitoterapiji se koristi list i korijen biljke. Budući da se koriste kod različitih zdravstvenih tegoba, potrebno je precizno znati što je u sastavu biljne droge, list ili korijen. 

Listovi koprive koriste se kao pomoć pri urinarnim tegobama radi svog blagog diuretičkog djelovanja. Bogati su vitaminima, mineralima (kalij i silicijevi spojevi, željezo), klorofilom, taninima, kavenom kiselinom i njenim esterima, flavonoidima. Bodlje u svom sastavu imaju mravlju kiselinu, acetilkolin, histamin i serotonin i upravo ti spojevi izazivaju žarenje prilikom dodira s kožom.

Korijen koprive sadrži bjelančevine lektine, fenolne spojeve, lignine, polisaharide, sterole, ceramide i druge. Koristi se kod benigne hiperplazije (povećanja) prostate.

 

 

 

 

 

 

 

 

Njemačka komisija E i ESCOP (europsko znanstveno fitoterapeutsko vijeće) smatraju da je korištenje korijena i lista koprive klinički opravdano i znanstveno utemeljeno. Stoga se ovi pripravci u Europi mogu registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. List je službeno odobren za liječenje artritisa i artroza te kao dodatna terapija kod bolesti mokraćnog sustava. Korijen je službeno odobren u terapiji benigne hiperplazije (povećanja) prostate. On dolazi na tržište u obliku suhog ekstrakta čija je terapijska doza 800 mg na dan. Djelovanje lista i korijena koprive potvrđeno je kontroliranim znanstvenim studijama. 

 

 

Integralna otopina (SIPF) dobiva se iz svježih listova koprive. Budući da je diuretsko djelovanje dokazano upravo nakon uzimanja soka iscijeđenog iz svježih listova, integralna otopina nameće se kao superiorni pripravak ove biljke budući da sadrži sve aktivne tvari za razliku od sušenih oblika koji se pripremaju u obliku čajnih mješavina. Sušenjem se gubi ili inaktivira veliki broj aktivnih sastojaka, a dodatnim zagrijavanjem tijekom pripreme infuza (čaja) gube se vitamini. Stoga je integralna otopina koprive najbolji izbor u liječenju bolesti mokraćnog sustava, artritisa, artroza i anemije. Koristi se tako da se 5 ml otopine (jedna čajna žličica) otopi u čaši vode i popije tri puta na dan.

List mlade koprive dobro je koristiti i u prehrani, a priprema se poput drugih zeljastih biljaka (npr. blitva). 

 

 

List i korijen koprive smatraju se sigurnim za korištenje tijekom duljeg vremenskog perioda. Oprez je potreban jedino kod poznate alergije na ovu biljku. Kod uzimanja zajedno s lijekovima poput metotreksata potrebno je prethodno posavjetovati se s liječnikom ili kvalificiranim fitoterapeutom. Jedna klinička studija došla je do zaključka da pripravci listova koprive gotovo četverostruko pojačavaju protuupalno djelovanje lijeka diklofenaka (Voltaren) nakon oralnog uzimanja kod ispitanih 19 pacijenata. To je rezultat inhibitornog djelovanja na derivate enzima ciklooksigenaze. Također je dokazano inhibitorno djelovanje na otpuštanje citokina (TNF-alfa) i interleukina 1-beta.