Bilo da se radi o hrani koju jedemo, zraku koji udišemo ili okolišu kojem smo izloženi- činjenica je da svakoga dana u svoja tijela unosimo neki od toksina. Modernom je čovjeku doista teško izbjeći unošenje toksina jer život u gradu neminovno donosi udisanje smoga i ispušnih plinova iz automobila.
Zelen poljske preslice ( Equisetum arvense), list koprive ( Urtica dioica), list breze ( Betula pendula i zelen zlatnice ( Solidago virgaurea) imaju sposobnost pročišćavanja bubrega I mokraćnog sustava.
Korijen, list i zelen maslačka ( Taraxacum off.), korijen čička ( Arctium lappa), list artičoke ( Cynara scolymus), list ružmarina ( Rosmarinus officinalis) i sikavica ( Silybum marianum) imaju sposobnost drenaže I osnaživanja funkcije jetre. Osim ovih biljaka, pogotovo u tradicionalnoj medicini, učestalo se provode detoksikacijske kure ( kure „čišćenja krvi“ ) uz dodatak zeleni stolisnika ( Achillea millefolium), cvijeta nevena (Calendula off.), zeleni kičice ( Centaurium erythraea), tetrljana ili marulje ( Marrubium vulgare), zeleni turice ( Agrimonia eupatoria) i prave broćike ( Galium verum).
Korijen i zelen maslačka za detoksikaciju
Maslačak, Taraxacum officinale, Asteraceae jedna je od prvih biljaka koje svojim pojavljivanjem naslućuju dolazak toplijih dana i jedna od posljednjih biljčica koja svojim žutim glavicama te iste toplije dane ispraća. U toj maloj, jednostavnoj i nenametljivoj biljčici, „korovu“, sadržano je sve što treba za napraviti jednu opsežniju detoksikacijsku kuru.
Literatura nam kazuje da u proljeće maslačak ima više fruktoze, a u jesen inulina. Inulin je polisaharid čija je osnovna gradivna jedinica fruktoza koji se u većim količinama nalazi i u korijenu dobro poznate biljke koja također može poslužiti u svrhu detoksikacije- u cikoriji (Cychorium intybus.
U uporabi su list maslačka, nadzemni dio maslačka i korijen koji u proljeće sadrži tek nekih 2% inulina dok u jesen sadrži i do 45% inulina. Maslačak sadrži i kalijeve soli (5%), gorke tvari (sekviterpenske kiseline sa esterima), flavonoide i fitosterole.
Dva su ciljna organa na koje djelujemo maslačkom- jetra i bubrezi. Svojim sastavom maslačak djeluje na oba, a zbog gorkih tvari maslačak potiče izlučivanje sline i želučanog soka. Podraživanjem receptora za gorčinu na jeziku- mozgu se prenose signali da je organizmu potrebna veća količina sline i želučanog soka od one uobičajene, pa je počinje i lučiti. Uz to maslačak potiče stvaranje i izlučivanje žuči, zbog sadržaja kalija djeluje kao diuretik, pospješuje rad želuca, crijeva i gušterače. Inulin je prebiotik koji svojom razgradnjom stimulira aktivnost i broj korisnih bakterija u debelom crijevu- na taj način pospješuje se detoksikacija i zdravlje crijevne flore.