Proljetna detoksikacija uz fitoterapiju

Detoksikacija kao jedan od temeljnih fitoterapijskih tretmana za održavanje dobrog zdravlja i prevenciju bolesti

  • Posted on
  • 5 min
  • Autor: Andrea Šitum, urednica
  • Foto: Andrea Šitum
Total
0
Shares
0
0
0

Bilo da se radi o hrani koju jedemo, zraku koji udišemo ili okolišu kojem smo izloženi- činjenica je da svakoga dana u svoja tijela unosimo neki od toksina. Modernom je čovjeku doista teško izbjeći unošenje toksina jer život u gradu neminovno donosi udisanje smoga i ispušnih plinova iz automobila.  

Ako tome pridodamo sve one herbicide, pesticide, umjetna gnojiva i aditive koji se nalaze u današnjoj, industrijski obrađenoj hrani, lijekove zatim štetne kemijske supstance i teške metale u kozmetičkim proizvodima, u dimu cigareta, u vodi koju pijemo, amalgamskim plombama i sredstvima za čišćenje doma- dolazimo do zamjetne brojke toksina koje ponekad možemo, a ponekad ipak ne možemo izbjeći.
 
Konzumiranje zdrave, organski uzgojene hrane, filtrirane vode, uporaba prirodne kozmetike i prirodnih sredstava za čišćenje doma- sigurno je jedan od korisnijih načina zaštite našeg organizma od štetnih tvari. Drugi način su povremene detoksikacijske kure koje se mogu provoditi dvaput godišnje- ujesen i neposredno pred nastupanje proljeća. Ukoliko se osjećate umorno, iscrpljeno, bez energije, a patite od problema s probavom i učestalih glavobolja sigurno ćete imati dobrobiti od proljetne detoksikacije. 
 
Važnost proljetne detoksikacije
 
Cilj detoksikacije je osloboditi tijelo od štetnih tvari koje usporavaju naše metaboličke procese, nakupljenih pogotovo tijekom zimskog perioda, te ukloniti učinke koje toksini imaju na funkciju imunosnog, probavnog, dišnog i mokraćnog sustava te time poboljšati opće psihofizičko stanje, ali i smanjiti mogućnost nastanka novotvorina (tumora). 
 
Načini detoksikacije su brojni i kreću se od tradicionalno prihvaćenog posta, povećanih količina filtrirane vode, konzumiranja sirove hrane i kašastih sokova pa do uzimanja različitih dodataka prehrani ( alge) i vitaminsko- mineralnih nadomjestaka. Dobro je poznato i oralno uzimanje ventilirane zelene gline koja na sebe adsorbira različite toksine te svojstva kelacije (vezanja teških metala na sebe) koja imaju neki organski spojevi. U ayurvedskoj je pak medicini poznato i čišćenje toksina preko čišćenja debelog crijeva pomoću klistira.
 
I ljekovito bilje, posebice ono sa djelovanjem na jetru, probavni i mokraćni sustav ima svojstvo snažne detoksikacije organizma. 
 
Detoksikaciju organizma uvijek je dobro učiniti u prvim proljetnim danima kako bismo osnažili svoje organe, pogotovo jetru i bubrege, koji predstavljaju glavne filtracijske sustave.
 
Dobri, stari – klorofil!
 
Klorofil je zeleni pigment koji nalazimo u listovima biljaka koji pomoću Sunčeve energije pretvara ugljični dioksid i vodu u kisik i jednostavne šećere.
Klorofil je molekula bez koje ne bi bio moguć opstanak čovjeka na Zemlji, a svojom je strukturom slična molekuli hema u krvi. Koristan je kod svih oblika kroničnih bolesti, anemije, problema s imunitetom kao i kod detoksikacije organizma.  Alkalizira organizam i potiče rast aerobnih (prijateljskih) bakterija u našim crijevima te na taj način vrši detoksikaciju. O važnosti uzimanja klorofila ispisane su brojne knjige, a svoju je popularizaciju doživio u knjigama o sirovoj hrani i kašastim sokovima autorice Viktorije Boutenko.
 
Iako na tržištu postoje i dodaci prehrani koji sadrže klorofil, ipak ga je najbolje uzeti iz svježih zelenih listova mlade pšenice, mladog ječma, špinata, koprive, blitve, kelja, radiča, matovilca ili potočarke jednostavnim postupkom usitnjavanja u blenderu. Uz šaku zelenih listova u blender je moguće dodati i neko omiljeno voće ili povrće i napraviti doista ukusan napitak. 
 
Što nudi fitoterapija?
 
Principi moderne fitoterapije vezani uz detoksikaciju podrazumijevaju dobro osmišljene protokole koji su prilagođeni svakom klijentu. Najčešće se detoksikacijske kure provode kroz tri tjedna u kojima se prvo pročisti jedan organ i organski sustav (npr. drenaža mokraćnog sustava listom koprive) i tek nakon pauze od nekih desetak dana provodi se nova drenažna kura (npr. drenažna kura sa djelovanjem na jetru, žuč i probavne organe listom artičoke). Budući su biljke prave male tvornice kemijskih spojeva- neke biljke, kao npr. korijen maslačka i list ružmarina, mogu djelovati istodobno na čišćenje više organa ( bubrezi i jetra). 

Zelen poljske preslice ( Equisetum arvense), list koprive ( Urtica dioica), list breze ( Betula pendula  i zelen zlatnice ( Solidago virgaurea) imaju sposobnost pročišćavanja bubrega I mokraćnog sustava.

Korijen, list i zelen maslačka ( Taraxacum off.), korijen čička ( Arctium lappa), list artičoke ( Cynara scolymus), list ružmarina ( Rosmarinus officinalis) i sikavica ( Silybum marianum) imaju sposobnost drenaže I osnaživanja funkcije jetre. Osim ovih biljaka, pogotovo u tradicionalnoj medicini, učestalo se provode detoksikacijske kure ( kure „čišćenja krvi“ ) uz dodatak zeleni stolisnika ( Achillea millefolium), cvijeta nevena (Calendula off.), zeleni kičice ( Centaurium erythraea), tetrljana ili marulje ( Marrubium vulgare), zeleni turice ( Agrimonia eupatoria) i prave broćike ( Galium verum).   

Korijen i zelen maslačka za detoksikaciju

Maslačak, Taraxacum officinale, Asteraceae jedna je od prvih biljaka koje svojim pojavljivanjem naslućuju dolazak toplijih dana i jedna od posljednjih biljčica koja svojim žutim glavicama te iste toplije dane ispraća. U toj maloj, jednostavnoj i nenametljivoj biljčici, „korovu“, sadržano je sve što treba za napraviti jednu opsežniju detoksikacijsku kuru.

Literatura nam kazuje da u proljeće maslačak ima više fruktoze, a u jesen inulina. Inulin je polisaharid čija je osnovna gradivna jedinica fruktoza koji se u većim količinama nalazi i u korijenu dobro poznate biljke koja također može poslužiti u svrhu detoksikacije- u cikoriji (Cychorium intybus.

U uporabi su list maslačka, nadzemni dio maslačka i korijen koji u proljeće sadrži tek nekih 2% inulina dok u jesen sadrži i do 45% inulina. Maslačak sadrži i kalijeve soli (5%), gorke tvari (sekviterpenske kiseline sa esterima), flavonoide i fitosterole.

Dva su ciljna organa na koje djelujemo maslačkom- jetra i bubrezi. Svojim sastavom maslačak djeluje na oba, a zbog gorkih tvari maslačak potiče izlučivanje sline i želučanog soka. Podraživanjem receptora za gorčinu na jeziku- mozgu se prenose signali da je organizmu potrebna veća količina sline i želučanog soka od one uobičajene, pa je počinje i lučiti. Uz to maslačak potiče stvaranje i izlučivanje žuči, zbog sadržaja kalija djeluje kao diuretik, pospješuje rad želuca, crijeva i gušterače. Inulin je prebiotik koji svojom razgradnjom stimulira aktivnost i broj korisnih bakterija u debelom crijevu- na taj način pospješuje se detoksikacija i zdravlje crijevne flore.

 

 

Total
0
Shares
0
0
0
Pročitaj i ovo