Vjerojatno ne postoji osoba u Zagrebu koja se nije zabrinula kada je u medijima pročitala da je voda za piće zagađena pesticidima i drugim otrovnim supstancijama te da će (kao da to nije dosta) glavni grad Hrvatske najvjerojatnije narednih godina ostati bez pitke vode.
Naime, radi se o rezultatima studije HEP-a napravljene za potrebe koncepcijskog rješenja ‘Zagreb na Savi’. Naš poznati kemičar i toksikolog prof. dr. sc. Franjo Plavšić u svom priopćenju za Naturalu, vezanom uz tvrdnje iznesene u gore spomenutim rezultatima studije, naglašava kako je sama interpretacija nalaza problematična jer dolazi od strane nestručnjaka.
Da podsjetimo, studija otkriva kako su uzroci onečišćenja povezani sa septičkim jamama, propusnom kanalizacijskom mrežom, ilegalnim odlagalištima otpada i smeća, poljoprivrednom i farmaceutskom industrijom. Istraživanja u razdoblju 2010. – 2012. godine pokazuju kako se među glavnim onečišćivačima nalaze pesticidi, nitrati, teški metali, farmaceutski spojevi i klorirani alifatski ugljikovodici.
Pesticidi i nitrati pronađeni su u područjima crpilišta Mala Mlaka, Velika Gorica, Petruševec, Stara Loza, kao i na području budućeg crpilišta Kosnica i Črnkovec, dok su se u podzemnim vodama crpilišta Strmec, Šibice i Bregana pojavili pesticidi, najčešće atrazin, dieldrin i heptaklor. Što o svemu tome kaže profesor Plavšić?
– Mogao bih upozoriti na problem interpretacije nalaza bilo kojih mjerenja bilo čega u bilo kojem materijalu. To nije prvi slučaj da nestručnjaci govore o nalazima. Lanjske godine se javnost uzbudila zbog nalaza antibiotika i antibakterijskih sredstava u zdencima vodocrpilišta Šibice kod Zaprešića. Koncentracije većine mjerenih antibiotika su bile ispod granice detekcije i analitičari su pisali rezultate kao <0.01 µg/l čime su zapravo rekli da nisu ništa dokazali. Međutim, gradske vlasti su vidjele brojeve, koji za njih nisu ništa značili, ali su se ipak zabrinuli. Bili su to brojevi. U ovom slučaju nalaza različitih tvari u podzemnim vodama (piezometri) i opet su nestručnjaci stvari shvatili prilično krivo. – Naglašava prof. dr. sc. Plavšić.
Atrazin se više ne koristi, a razgrađuje se godinama
Toksikolog Plavšić tvrdi kako podzemne vode inače sadržavaju svakakve komponente poput metala i oksida nemetala (npr. nitrati), ali pitanje je što to znači sa stanovišta ljudskog zdravlja.
– Posebno je zanimljiv atrazin, koji se do prije pet godina široko koristio kao herbicid u Hrvatskoj, ali i zbog raznih razloga zabranjen kao i u drugim državama EU. Od tada njegove koncentracije dramatično padaju u vodama, ali treba proći više godina da se potpuno izgubi iz tla i voda, što zbog bakterijske razgradnje što zbog kemijskog raspada pod UV zračenjem. Ne može u trenu nestati iz okoliša, ali već godinama ne predstavlja problem u vodama za piće. Upravo prije dva tjedna sam boravio na vodocrpilištu Velike Gorice i raspravljao o tom problemu sa stručnim suradnicima.
– Još prije pet godina atrazin je u vodama znao prijeći MDK zbog intenzivnog korištenja na poljoprivrednim površinama uz vodocrpilište, a danas toga više nema i ja sam bio zadovoljan. Trebalo bi imati na uvid kompletno izvješće o analizama da čovjek može dati pouzdano mišljenje, pa se nadam da će Grad okupiti istinske nezavisne stručnjake da prouče sporno izvješće. Moja ustanova će se kao i uvijek rado odazvati na takvu analizu. – Naglašava prof. dr. sc. Franjo Plavšić.
