Naturala.hr
  • Zdravlje
    • Zdrave priče
    • Prehrana
    • Mršavljenje
    • Zdravi recepti
    • Solgar
  • Wellness
    • Wellness i spa
    • Relaksacija
    • Fitness i joga
    • Ljepota
    • Poliklinika Bagatin
  • Lifestyle
    • Putovanja
    • Doza inspiracije
    • Ispunjen život
    • Ekologija
  • U fokusu
    • Kolumne
    • Solgar
    • Promocije
    • Predstavljamo
    • Događanja
    • Odgovori našeg stručnjaka
    • Zdravlje a-z
  • Naturala Life
    • Časopis
    • Pretplata
    • Prodajna mjesta
  • Daria Lorenci Flatz: “Gluma daje mogućnost da sve ono što osjećaš i percipiraš uspiješ i reproducirati”
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Matej Grgić
  • Obiteljski izlet za uskršnje praznike: 5 obližnjih mjesta za uživanje u prirodi
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
  • Uskrsni brunch: Pečene šparoge s veganskim hollandaise umakom
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Depositphotos
  • Valentino i Smoki, izviđači na četiri kotača: Spačekom po Hrvatskoj
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
  • Psihologija: Kako se držati savjeta koje dajemo drugima?
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Pexels
Naturala.hr
  • Zdravlje
    • Zdrave priče
    • Prehrana
    • Mršavljenje
    • Zdravi recepti
    • Solgar
  • Wellness
    • Wellness i spa
    • Relaksacija
    • Fitness i joga
    • Ljepota
    • Poliklinika Bagatin
  • Lifestyle
    • Putovanja
    • Doza inspiracije
    • Ispunjen život
    • Ekologija
  • U fokusu
    • Kolumne
    • Solgar
    • Promocije
    • Predstavljamo
    • Događanja
    • Odgovori našeg stručnjaka
    • Zdravlje a-z
  • Naturala Life
    • Časopis
    • Pretplata
    • Prodajna mjesta
43K
0
198

Početna stranica Zdravlje Zdrave priče Probiotici: Superhrana u borbi protiv bolesti

  • Zdrave priče

Probiotici: Superhrana u borbi protiv bolesti

U našem organizmu postoji oko 100 tisuća milijardi bakterija, što može iznositi i do dva kilograma, ali samo kad je u crijevima više dobrih sojeva bakterija one nam mogu pomoći da ostanemo zdravi

  • Posted on 2. rujna 2011.2. rujna 2019.
  • 5 min
  • Autor: Nataša Gajski Kovačić
Total
0
Shares
0
0
0
Total
0
Shares
0
0
0

Postoji li superhrana ili funkcionalna hrana? Posljednjih se godina probioticima prepisuju vrlo dobra svojstva za zdravlje. Koliko u tome ima istine? Istraživanja nesumnjivo pokazuju da je broj konzumenata probiotika porastao za sto posto, u Americi čak 130 posto.

Činjenica je da su danas crijeva i njihovo djelovanje na izmjenu tvari u našem organizmu i na naš imunološki sustav intenzivno istražena. Tijekom tih istraživanja uviđamo da u našim crijevima živi deset puta više bakterija nego što naš organizam ima stanica. Zbog stresa, nezdrave prehrane i učestale konzumacije antibiotika i kortizona u mnogo je ljudi crijevna mikroflora narušena, a time je onemogućena normalna probava i spriječeno naseljavanje potrebnih bakterija.

Bruno Krnjak, direktor tvrtke Vitality International Productsa, kaže da su probiotici relativno nova tema u nutricionizmu o kojoj se u Hrvatskoj vrlo malo uči na stručnim studijima. U Austriji, na primjer, postoji društvo za probiotičku medicinu, a na međunarodnoj razini djeluje Međunarodno društvo za istraživanje prevencije probiotika.

– Ayurvedski i kineski liječnici još su prije 4000 godina znali da su crijeva središte dobrog osjećanja – kad su crijeva zdrava, čovjek se osjeća dobro. Dr. Ilja Mečnikov, koji je djelovao na pariškom Institutu Pasteur, 1905. godine otkrio je bakteriju u jogurtu koju je nazvao Lactobacillus bulgaricus i to je bio početak prvih istraživanja probiotika. Svega tri godine kasnije Mečnikov je za svoje otkriće dobio Nobelovu nagradu. No sve do kraja 20. stoljeća provedeno je svega 700 istraživanja o probioticima, da bi posljednjeg desetljeća bilo obavljeno njih 7000. Uvidjelo se, naime, da je liječenje kemijskom medicinom u nekim stvarima došlo do zida te da se treba okrenuti onome što dobro funkcionira – tumači Krnjak.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi odnosno dobre bakterije koje u odgovarajućoj količini imaju povoljne učinke za zdravlje.
 
Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore. Crijevna je mikroflora važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena.
 
– U crijevnom je sustavu 80 posto svih imunoloških stanica tzv. crijevnih makrofaga važnih za primarni imunološki nadzor. Stoga su zdrava crijeva najmoćniji imunološki organ koji predstavlja prvu liniju obrane protiv bakterija, virusa, parazita. No u medicini su često nepravedno zapostavljena – kaže Krnjak.
Dodaje da u našem organizmu postoji oko 100 tisuća milijardi bakterija, što može iznositi i do dva kilograma bakterija, ali samo kad je u crijevima više dobrih sojeva bakterija one nam mogu pomoći da ostanemo zdravi.
 
– Zdrava crijevna mikroflora nalik je na debeli perzijski sag. Ako je takva, virusi nemaju izgleda. Čak ni ova nova smrtonosna E. coli bakterija. Bakterije napadaju ljude koje muči nedostatak imuniteta, ali na žalost više od 50 posto stanovništva ima lošu crijevnu mikrofloru. Dobre bakterije uništavaju se zbog stresa, pogrešne prehrane, toksina, konzervansa, hormonske terapije, pušenja, alkohola, ali i putovanja i natjecateljskih sportova – tvrdi Krnjak.
Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu, prirodnu, tjelesnu floru, ali mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora. Oni pomažu u uspostavljanju ravnoteže između tzv. dobrih i loših bakterija u crijevima.
 
– Svaka dobra bakterija točno zna gdje je njeno mjesto – kaže Krnjak.
 
Prema preporukama SZO-a, probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava, ali i intolerancija laktoze. Bakterije mliječne kiseline koriste se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su te namirnice izvori ovih bakterija.
U prehrambenoj industriji bakterije mliječne kiseline se dugo koriste zbog sposobnosti pretvaranja šećera i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije nego i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Probotici se mogu kupiti i u ljekarnicama u obliku kapsula i tableta bez liječničkog recepta.
 
– Crijevna mikroflora nastaje tijekom prve godine života, i to majčinom translokacijom bakterija koja se događa tijekom poroda i kasnijim dojenjem. Iako se za novorođenu djecu dugo smatralo da su tabula rasa, danas je dokazano da se već putem pupkovine prve bakterije naseljavaju u dječji organizam. Te prve bakterije utisnu trag i zato je važno o kakvim je bakterijama riječ jer se u protivnom ne moramo čuditi pojačanim alergijama, neurodermitisu, astmi… – kaže Krnjak.
 
Upravo su zato znanstvenici počeli raditi na razvoju relevantnih medicinskih probiotika. Idealna je kombinacija različitih sojeva u jednom probiotiku, kao što je to kod naseljavanja bakterija u našim crijevima; u tankom crijevu pojavljuju se najčešće laktobacili, dok su u debelom crijevu pretežno bifidobakterije. Za izgradnju zdravog imunološkog sustava svrhovita je i prisutnost enterococca. Svaki soj bakterija ima različitu zadaću. Zajednička im je borba protiv neželjenih tvari koje bi mogle trajno ugroziti zdravlje. Napredak u citobiologiji i molekularnoj biologiji omogućio je otkriće specifičnih bakterijskih sojeva otpornih na kiselinu, koje bez problema prolaze kroz želučani trakt.
 
Moderni i inovativni probiotici jačaju probiotički učinak dodatnim unosom tzv. prebiotika.
 
– U slučaju upala probiotike bi trebalo uzimati svakodnevno tijekom dva do tri mjeseca, a nakon toga jednom na dan u sljedećih tri mjeseca. Nakon toga treba uzimati probiotike svakog trećeg dana – savjetuje Krnjak.
 
Ipak upozorava da nisu svi proizvodi koji se reklamiraju kao probiotici idealni, jer često su u pitanju jeftini marketinški trikovi. Stoga se treba educirati i čitati deklaracije.
 
Novi pristup
 
Funkcionalna hrana zapravo označava novi pristup staroj hrani. Dok se pedesetih godina smatralo da se o hrani sve zna, šezdesetih i sedamdesetih su počela znanstvena praćenja utjecaja hrane na zdravlje. Otkrili smo da tvari koje smo smatrali nehranjivim ili koristili za neke druge stvari, imaju biološki potencijal, kaže dr. sc. Irena Colić Barić, pročelnica Laboratorija za znanost o prehrani na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
 
Funkcionalna hrana može biti i mlijeko i meso i voće i povrće, ali i sastojci koje smo odvojili iz određenih namirnica i dodali drugima, omogućujući tako da »nepoželjna« hrana postane poželjna poput margarina ili jaja bogatih omega-3 kiselinama. – Potrošači tako profitiraju jer industrija prehrane mora ići u korak s novim spoznajama – kaže Colić Barić. S obzirom na to da potrošače zanima hrana dobrog okusa industrija hrane morala je proizvesti hranu koja će biti ukusna, a istodobno služiti i kao zaštita zdravlja.
 
– Mnogo oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i osteoporoze dokazuje da moramo mijenjati način prehrane, a funkcionalna hrana predstavlja danas ono što su svojedobno bili dodaci prehrani – kaže Colić Barić.
 
 
Izvor: Beta.vjesnik.hr 
 
 
Total
0
Shares
0
0
0
Prethodni članak
  • Zdrave priče

Crni kim – lijek za sve?

  • Posted on 2. rujna 2011.2. rujna 2019.
  • Autor: Vlatka Mileusnić, fitoaromaterapeutkinja
  • Foto: Andrea Šitum
Pročitaj
Sljedeći članak
  • Zdrave priče

Matične stanice iz pupkovine – za novi život

  • Posted on 3. rujna 2011.2. rujna 2019.
  • Autor: Žena.hr
  • Foto: Zaklada Ana Rukavina
Pročitaj
Pročitaj i ovo
Pročitaj
  • Zdrave priče

Vedrana Orlović: “Želja mi je kroz slasne fotografije i recepte dati prijedloge kako domaći kefir ukomponirati u jela”

  • Posted on 30. ožujka 2021.30. ožujka 2021.
  • 6 min
  • Autor: Loredana Lindić
  • Foto: Vedrana Orlović
Pročitaj
  • Zdrave priče

Dr. Alenka Brozina: 8 glavnih krivaca za nadutost probavnog sustava

  • Posted on 26. ožujka 2021.26. ožujka 2021.
  • 3 min
  • Autor: Alenka Brozina, dr. med.
  • Foto: Pexels
Pročitaj
  • Zdrave priče

COVID-19: 10 najvećih zabluda i mitova o koronavirusu

  • Posted on 24. ožujka 2021.24. ožujka 2021.
  • 3 min
  • Autor: Naturala.hr
  • Foto: Depositphotos
Pročitaj
  • Zdrave priče

Šećer: 5 znakova koji ukazuju da pretjerujete s konzumacijom slastica

  • Posted on 22. ožujka 2021.22. ožujka 2021.
  • 3 min
  • Autor: Naturala.hr
  • Foto: Unsplash
Pročitaj
  • Zdrave priče

Zdrava trudnoća: Prirodni i jednostavni načini za ublažavanje mučnine

  • Posted on 17. ožujka 2021.17. ožujka 2021.
  • 2 min
  • Autor: Naturala.hr
  • Foto: Unsplash
Pročitaj
  • Zdrave priče

Mješavina eteričnih ulja za ublažavanje kašlja po preporuci Dragane Klarić

  • Posted on 16. ožujka 2021.16. ožujka 2021.
  • 2 min
  • Autor: Naturala.hr
  • Foto: Unsplash
Pročitaj
  • Zdrave priče

Naturala Talk: Ulje crnog kima kod simptoma alergija

  • Posted on 12. ožujka 2021.12. ožujka 2021.
  • 2 min
  • Autor: Naturala.hr
  • Foto: Privatna arhiva
Pročitaj
  • Zdrave priče

Loš zadah? Riješite ga se uz pomoć ovih 8 savjeta

  • Posted on 9. ožujka 2021.9. ožujka 2021.
  • 4 min
  • Autor: Promo Stada
  • Foto: Unsplash
Najnovije
  • Uskršnja poslastica: Sljezovi kolačići od malina Marka Josipovića

    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • 2 min
    • Foto: Marko Josipović
    Pročitaj
  • Japanski rituali: Jednostavne prakse za dug i sretan život

    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • 4 min
    • Foto: Unsplash
    Pročitaj
  • Suhi šampon: Pravilno nanošenje bez ostavljanja tragova

    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • 2 min
    • Foto: Unsplash
    Pročitaj
  • Hårkontroll®švedski koncept: Do lijepe i snažne kose primjenom proizvoda iznutra i izvana

    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • 4 min
    • Foto: Promo
    Pročitaj
  • Pisanice bojane u vinu: Tehnika koja će ih pretvoriti u mala remek-djela

    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • 2 min
    • Foto: You Tube Screenshot
    Pročitaj
Izdvojeno
  • 1
    Daria Lorenci Flatz: “Gluma daje mogućnost da sve ono što osjećaš i percipiraš uspiješ i reproducirati”
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Matej Grgić
  • 2
    Obiteljski izlet za uskršnje praznike: 5 obližnjih mjesta za uživanje u prirodi
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
  • 3
    Uskrsni brunch: Pečene šparoge s veganskim hollandaise umakom
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Depositphotos
  • 4
    Valentino i Smoki, izviđači na četiri kotača: Spačekom po Hrvatskoj
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
  • 5
    Psihologija: Kako se držati savjeta koje dajemo drugima?
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Pexels

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter

PRATITE NAS
43K
0
198
Najnovije objave
  • Dr. Meri Bura: Ovo su najčešći uzroci i posljedice nesanice
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Pexels
  • Šunka u kruhu – recept za savršenu uskrsnu poslasticu
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Unsplash
  • VIDEO: 5 Tibetanaca – vježbe koje pomlađuju cjelokupni organizam
    • Posted on 1. travnja 2021.1. travnja 2021.
    • Foto: Unsplash
  • Majčinstvo: 5 lekcija o poduzetništvu koje možemo naučiti od naših mama
    • Posted on 31. ožujka 2021.31. ožujka 2021.
    • Foto: Pexels
O nama
  • Impressum
  • Opći uvjeti korištenja
  • Pravila privatnosti i politika kolačića
  • Kontakt
Naturala.hr
  • Zdravlje
  • Wellness
  • Lifestyle
  • U fokusu
  • Naturala Life
COPYRIGHTS © 2021 NATURALA.HR. ALL RIGHTS RESERVED.

Upiši traženi pojam i stisni Enter.

Naturala.hr koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost web-stranice. Daljnjim korištenjem web stranice potvrđujete da ste suglasni s politikom kolačića. Slažem seKolačići