Pogledajte fotografiju sebe kao tinejdžera i, ako stavite upitan modni izbor na stranu, vjerojatno ćete vidjeti tragove iste osobe kao i danas. Ali jeste li doista ista osoba tijekom cijelog života – i što to znači za vašu osobnost – predmet je dugotrajne filozofske i psihološke rasprave.
Najduža studija o osobnosti svih vremena, objavljena u časopisu Psychology and Aging, sugerira da tijekom života, baš kao što se fizički izgled mijenja, a tjelesne stanice neprestano zamjenjuju jedna drugu, i ljudska osobnost prolazi sličnu transformaciju.
Studija započinje podacima iz školske ankete iz 1950. godine, a obuhvaća 1208 14-godišnjaka iz Škotske. Od njihovih se nastavnika tražilo da koriste šest upitnika kako bi ocijenili tinejdžere s obzirom na šest osobina ličnosti – samopouzdanje, ustrajnost, stabilnost raspoloženja, savjesnost, originalnost i želja za učenjem. Zajedno, rezultati ovih upitnika spojeni su u procjenu jedne osobine koja je definirana kao „postojanost“. Više od šest desetljeća kasnije, istraživači su pronašli 635 sudionika, a njih 174 pristalo je ponoviti testiranje.
Ovaj put, u dobi od 77 godina, sudionici su ponovno procijenili šest osobina ličnosti, a gledano u cjelini, nije bilo mnogo preklapanja s upitnicima od 63 godine ranije. Korelacije ne ukazuju na značajnu stabilnost bilo koje od šest karakteristika ili njihov temeljni faktor, postojanost, tijekom 63-godišnjeg intervala, kazali su istraživači.
Rezultati su se pokazali kao iznenađenje jer su prethodne studije ličnosti, provedene u kraćim vremenskim intervalima, sugerirale da postoji dosljednost. Studije koje su obuhvatile nekoliko desetljeća, usredotočujući se na sudionike od djetinjstva do srednje životne dobi, ili od srednje do starije dobi, pokazale su stabilne osobine ličnosti. No, najnovija studija, koja pokriva dosad najdulje razdoblje, upućuje da se stabilnost osobnosti narušava tijekom vremena. Što je dulji interval između dviju procjena osobnosti, to je veza između njih slabija, a rezultati pokazuju da, kada je interval povećan na čak 63 godine, gotovo da i nema nikakve povezanosti.
Možda bi oni koji su kao tinejdžeri pokazivali impulzivne karakterne osobine bili zadovoljni ovakvim rezultatima, ali mogućnost da se cijela vaša osobnost transformira u jednakoj je mjeri i zastrašujuća. Osobnost se odnosi na karakteristične obrasce mišljenja, emocija i ponašanja pojedinca, zajedno s psihološkim mehanizmima – bili mi njih svjesni ili ne – iza tih obrazaca.
Ako se naši obrasci mišljenja, emocija i ponašanja tako drastično mijenjaju tijekom desetljeća, možemo li se doista smatrati istom osobom u starijoj dobi kao i u tinejdžerskim godinama? Ovo se pitanje veže na šire teorije o prirodi jastva. Tako na primjer, sve više istraživanja iz neuroznanosti podupire drevno budističko uvjerenje da je naš pojam stabilnog “ja” samo iluzija.
Možda vas to neće iznenaditi ako ste naletjeli na starog prijatelja iz škole i shvatili da je riječ o potpuno drugačijoj osobi nego što je pamtite kao dijete. Ovo istraživanje sugerira da, kako desetljeća prolaze, i vlastita mlađa verzija može biti jednako neprepoznatljiva.
Pročitaj i ovo:
• Doživjeti stotu: U kojim zemljama žive i što jedu stogodišnjaci?
• Joga krije recept za dugovječnost – u čemu je tajna?