Loše prehrambene navike skraćuju živote širom svijeta – ubijajući više ljudi na globalnoj razini od pušenja ili visokog krvnog tlaka, utvrdilo je novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet. Studija koja je obuhvatila gotovo 200 zemalja povezala je lošu prehranu s gotovo 11 milijuna smrtnih slučajeva u 2017. godini na globalnoj razini, odnosno 22 posto smrtnih slučajeva među svim odraslim osobama te godine.
Prethodna istraživanja povezala su uporabu duhana s 8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu, a visok krvni tlak odgovoran je za nešto više od 10 milijuna smrtnih slučajeva. Međutim, studija je potvrdila ono što se dugo sumnjalo, a to je koliko je prehrana ključna u održavanju zdravlja jer se loše prehrambene navike povezuju s razvojem određenih zdravstvenih problema, od visokog krvnog tlaka do dijabetesa tipa 2.
U svojoj analizi globalne prehrane, istraživači su promatrali 15 prehrambenih artikala, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, mahunarke, cjelovite žitarice, omega-3 masne kiseline, trans masti, crveno meso…
Otkrili su da je globalna prehrana u 2017. godini sadržavala manje od optimalnih količina gotovo svih zdravih namirnica. Najveći nedostatak primijećen je kod konzumacije orašastih plodova i sjemenkama, mlijeka i cjelovitih žitarica. Tako je potrošnja orašastih plodova i sjemenki, na primjer, bila u prosjeku samo 3 grama dnevno, ili oko 12 posto preporučenog unosa. Potrošnja mlijeka iznosila je samo 16 posto optimalnog unosa, a cjelovite žitarice samo 23 posto.
Uz to, dnevni unos nezdravih dijetetskih proizvoda globalno je premašio optimalnu razinu, stoji u studiji. To se odnosi na konzumacije zaslađenih pića, crvenog mesa i mesnih prerađevina te prevelik unos soli.
Najvažniji zaključak studije glasi da nedovoljan unos zdrave hrane može biti jednako, ako ne i više štetan nego pretjerana konzumacija nezdrave hrane. Autori su naglasili kako je prehranu odgovornu za najviše smrtnih slučajeva karakterizirao „prevelik unos soli, s niskim udjelom cjelovitih žitarica, voća i povrća, orašastih plodova i omega-3 masnih kiselina“.
Istraživanje prije svega još jednom ukazuje na ogroman utjecaj koji izbor hrane ima na zdravlje i dugovječnost ljudi – zato dalje od crvenog mesa i mesnih prerađevina, a što više cjelovitih namirnica.
Izvor: Medical News Today
Pročitaj i ovo:
• Zašto je mediteranska prehrana i dalje najbolja vrsta prehrane?
• 7 namirnica koje je uvijek dobro imati u hladnjaku – po preporuci nutricionistice
• Što više voća, povrća i cjelovitih žitarica, a manje mesa – nove prehrambene smjernice po uzoru na Kanadu
