Svakoga od nas su barem jednom povrijedili, bilo nekim činom ili riječima. Možda ste doživjeli da majka kritizira vaše roditeljske sposobnosti ili vas je partner prevario. Takvi postupci mogu vas ispuniti trajnim osjećajem ljutnje, gorčine, pa čak i željom za osvetom – no, ako ne vježbate oprost, moglo bi se dogoditi da vi u svemu tome platite najvišu cijenu. Naučite li oprostiti, otvarate vrata miru, nadi, zahvalnosti i radosti te tako osiguravate ne samo emocionalnu i duhovnu, već i fizičku dobrobit.
Opraštanjem do zdravlja
Kad vas povrijedi netko do koga vam je stalo, imate dva izbora; jedan je prepustiti se gnjevu, ljutnji i osvetničkim mislima, a drugi je oprostiti i nastaviti život dalje. Prvi vam ide na štetu, a drugi na korist – odluka je laka, ali ponekad teška za provesti...
Što je oprost?
Općenito, oprost je odluka da otpustite ogorčenost i osvetničke misli. Čin koji vas je povrijedio i dalje će ostati u vašem sjećanju, no oprost će smanjiti njegovu težinu, gušenje te vam pomoći da se usredotočite na one druge, pozitive dijelove života. On čak može dovesti do razumijevanja, empatije i suosjećanja s onime tko vas je povrijedio.
Oprost ne znači da ćete umanjiti odgovornost te osobe, niti da opravdavate ono što je loše. Drugim riječima, opraštate vašoj majci, partneru, prijatelju, a ne opravdate sam čin. Zašto? Jer će vam to pomoći da se smirite i nastavite sa životom.
Koje su koristi oprosta?
Otpuštanje gnjeva i gorčine otvara put sućuti, ljubaznosti i miru. No, koristi ima više, pa tako oprost omogućava:
• zdravije odnose
• veću duhovnu i psihičku dobrobit
• manje stresa i neprijateljstva
• niži krvni tlak
• manje simptoma depresije, tjeskobe i kronične boli
• niži rizik od alkoholizma i drugih ovisnosti
Zašto je tako lako „gutati“ bijes?
Kad vas povrijedi netko koga volite i kome vjerujete možete postati bijesni, žalosni ili zbunjeni. Ostanete li „zatočeni“ u razmišljanju o tom događaju, neraspoloženje ispunjeno ljutnjom, potrebom za osvetom i neprijateljstvom može pustiti korijenje. Dozvolite li da negativni osjećaji preplave pozitivne, gorčina i osjećaj nepravde mogli bi vas naprosto progutati.
Koje su posljedice zadržavanja bijesa?
Ako ste osoba koja ne oprašta, bijes i gorčina pratit će vas u stopu, u svaku novu vezu i svako novo iskustvo te na kraju više nećete znati kako uživati u sadašnjosti. Možete postati depresivni i anksiozni, osjećati da vaš život nema značenja niti svrhe ili da ste u suprotnosti sa vašim duhovnim uvjerenjima. Također biste mogli izgubiti vrijedne i ispunjavajuće veze s drugima.
Kako opraštati?
Opraštanje je prepuštanje promjenama. Počinje prepoznavanjem i priznavanjem vrijednosti opraštanja u vašem životu. Potom razmislite o činjenicama vezanim uz to što vas je razljutilo, koje su bile vaše reakcije i kako se sve to skupa odrazilo na vaš život, zdravlje i dobrobit. I kada ste napokon spremni, aktivno odlučite oprostiti osobi koja vas je povrijedila. Odmaknite se od uloge žrtve, a time odbacite kontrolu i snagu koju su ta osoba i situacija imali nad vašim životom. Otpustite li gnjev, više nećete prema njemu oblikovati svoj život jer nećete stalno razmišljati o tome što vam je on ili ona učinio, kako vas je upropastio, kako su oni krivi što ste to što jeste ili ondje gdje jeste… Počinjete od početka, neopterećeni, a mogli biste čak osjetiti sućut i razumijevanje prema donedavnom neprijatelju.
Što se događa ako ne možete oprostiti?
Opraštanje može biti pravi izazov. Posebno teško može biti oprostiti nekome tko ne priznaje da je učinio bilo što loše ili ne pokazuje da mu je zbog toga žao. Ako osjećate da naprosto ne možete prijeći preko toga, da ste blokirani, moglo bi vam pomoći pisanje dnevnika, molitva ili meditacija. Možda ćete poželjeti razgovarati s nekime koga doživljavate mudrim i suosjećajnim, poput nekog iz vaše obitelji, prijatelja, duhovnog vođe, psihologa. A dobro će vam doći i ako se prisjetite situacija u kojima ste vi nekoga povrijedili, pa vam je ipak oprošteno. Imajte na umu sve dobrobiti opraštanja, pa tako i očuvanje vašeg integriteta (nećete popucati po šavovima), mira i ukupne blagodati.
Osigurava li oprost pomirenje?
Ako vas je povrijedila osoba s kojom ste inače imali kvalitetan i vrijedan odnos, vrlo vjerojatno će oprost dovesti i do pomirenja. No, to nije uvijek tako, posebno ako taj netko ne želi više komunicirati s vama ili ako više nije među živima. Nažalost, nerijetko se dogodi da se ljudi zavade i nikada više ne pomire. Postoje i slučajevi u kojima pomirenje više nije opcija, posebice ako vas je taj netko i fizički napao. No, čak i kada pomirenje nije moguće, oprostiti se može.
Što učiniti kada moram komunicirati s osobom koja me povrijedila, a to ne želim?
Ako još niste u stanju oprostiti, blizina onoga tko vas je povrijedio može izazivati napetost i stres. Kako biste se lakše nosili sa takvim situacijama, zapamtite da ipak postoje druženja i poslovi koje možete izbjeći, poput neobaveznih kolegijalnih druženja nakon radnog vremena ili nekih obiteljskih proslava. Imajte poštovanja prema sebi i napravite ono što smatrate najboljim. Ako se odlučite na druženje, neka vas ne iznenadi svojevrsna nespretnost, a možda i još intenzivniji osjećaji. Učinite sve kako biste ostali otvorenog srca i uma. Mogli biste otkriti da vam druženje pomaže kako biste brže oprostili.
Što ako se osoba kojoj opraštam ne promijeni?
Svrha opraštanja nije postići da se druga osoba promijeni ili da promijeni svoje ponašanje i stavove. Shvatite opraštanje više kao način na koji ćete promijeniti svoj život, unijeti u njega mir, sreću te emocionalno i duhovno ozdravljenje. Opraštanje oduzima drugoj osobi moć utjecaja na vas.
Što ako sam ja taj koji treba oprost?
Za početak, razmislite o tome kako ćete priznati onima koje ste povrijedili svoju pogrešku te se iskreno ispričati, tražiti oprost bez da pritom tražite i opravdanje za svoj čin. Pa ipak, imajte na umu i to da nikoga ne možete prisiliti da vam oprosti, kao i to da i drugi trebaju vremena da bi uopće bili u stanju oprostiti. Naprosto prihvatite svoju odgovornost i krivicu, priznajte da ste pogriješili te nastojte ubuduće imati više suosjećanja, empatije i poštovanja prema drugima.