Vrsta: Inula helenium, Asteraceae
Hrvatski naziv: oman
DIO BILJKE KOJI SE KORISTI: Korijen, podanak
SASTAV: Ugljikohidrati (inulin, sluzi), terpentinoidi (fitosteroli), eterična ulja (seskviterpenski laktoni), smole.
UPOTREBA: U fitoterapiji je korišten kod bronhijalnog i trahealnog katara, kašlja povezanog s tuberkulozom, suhog iritirajućeg kašlja kod djece i kao antihelmintik.
DOZIRANJE: 1.5-4 g suhog korijena 3 puta dnevno kao dekokt. 1.5-4 mL tekućeg ekstrakta (1:1 u 25% alkoholu) 3 puta dnevno.
FARMAKOLOŠKO DJELOVANJE: Istraživanja na životinjama pokazala su sedativno, hipotenzivno, hiperglikemijako (visoke doze), hipoglikemično (niske doze), antibakterijsko, relaksirajuće djelovanje na glatke mišiće. Inula racemosa pokazala je hipoglikemijsko, negativno inotropno i kronotropno djelovanje. Seskviterpenski laktoni iz Helenium microcephalum pokazali su antitumorsku aktivnost. Nema domumentiranih kliničkih istraživanja. Alantolakton (seskviterpen) je korišten kao antihelmintik. Inula racemosa je pokazala djelotvornost kod ishemijske bolesti srca i angine pectoris.
NUSPOJAVE: Nema dokumentiranih nuspojava za oman. Elecampanu je pripisano nastajanje kontaktnog alergijskog dermatitisa. Seskviterpenski laktoni su senzitizirajuće tvari i citotoksični su in vitro.
