Kako njegovati kožu tijekom ljetnih mjeseci i na što treba obratiti pažnju te koja su prirodna sredstva za ljetnu njegu – objašnjava dr. Valter Ajman, liječnik i fitoaromaterapeut.
Tipovi kože
Koži za potpunu obnovu treba između 4 i 6 tjedana. S obzirom na osjetljivost i reakciju na sunce, kožu dijelimo u 4 osnovna tipa.
Tip 1 je izrazito bijela, čista ili koža sa pjegicama. Budući da je jako osjetljiva, savjetuje se korištenje faktora 20 – 30.
Tip 2 je svjetla koža sa velikom sklonošću opekotinama. Na suncu se savjetuje se korištenje faktora 12 – 15.
Tip 3 je tamna koža koja normalno reagira na sunce i rijetka je pojava sunčevih opekotina. Savjetuje se korištenje faktora 10.
Tip 4 je mediteranski tip kože. Osjetljivost je mala i postoji neznatna sklonost stvaranja opekotina. Savjetuje se korištenje zaštite sa faktorom 4 – 6.
UV zračenje i njegov utjecaj na kožu
Izlaganje kože suncu korisno je ukoliko se ne prijeđe granica kada započinje štetno djelovanje, odnosno, ukoliko se koristi adekvatna zaštita. U koži se pod utjecajem sunčevih zraka šire kapilare, sto pojačava cirkulaciju. Time se koža bolje hrani i lakše se iz nje otplavljuju štetne tvari. Kvalitetna cirkulacija osnovni je preduvjet za dobro funkcioniranje i njenu ljepotu. Osim toga, u koži nastaje vitamin D pod utjecajem sunčevih UVB zraka, koji je neophodan za rast i održavanje zdravih kostiju i zubi.
Dakle, izlaganje suncu da, ali koliko dugo? Tijekom ljetnih mjeseci, nakon 11 sati sunce postaje iznimno snažno i zdravo djelovanje na kožu prestaje. Dolazi do jakog grijanja površinskih i dubinskih slojeva, što izaziva jako znojenje i koža gubi vlažnost. Koža i oči su organi najviše izloženi sunčevom zračenju. Izloženost zračenju može rezultirati akutnim i kroničnim posljedicama za zdravlje kože (eritem, starenje, rak), očiju (fotokeratitis, mrena) i imunološkog sustava. Djelovanje sunca na kožu je kumulativno, dakle učinak se zbraja.
UV indeks kojeg svakog dana čujemo tijekom vremenske prognoze, predstavlja indikator izloženosti UV zračenju, odnosno očekivani rizik prekomjernog izlaganja suncu. Kada je indeks između 0 i 2, opasnost od UV zračenja je minimalna. Indeks 3 i 4 smatra se niskim indeksom, dok je 5 i 6 srednji indeks. Opasni su visoki indeksi (7 do 9) i vrlo visoki – 10 i više. U tim je situacijama potrebno primjeniti zaštitne mjere, što znači ne se izlagati suncu između 11 i 16 sati, koristiti šešir sa širokim obodom, sunčane naočale, zaštitnu kremu, a malu djecu uopće ne izlagati suncu. Pijesak može reflektirati do 25% UV zraka sto povećava izloženost na plaži. 95% UV zraka prodire u vodu, a 50% i do 3 metra dubine.
UVA zrake djeluju direktno na mobilizaciju melanina u koži i odgovorne su za njeno tamnjenje, ali i fototoksična oštećenja, jer djeluju na potkožno tkivo gdje mogu promijeniti strukturu kolagena i elastičnih vlakana što ubrzava starenje kože. Zbog takve prodornosti, mogu dovesti i do oštećenja DNA, što je predispozicija za razvoj raka kože.
UVB zrake odgovorne su za eritem (crvenilo) kože i posredno utječu na stvaranje pigmenta melanina. Prodiru u dublje slojeve, mogu izazvati hiperkeratozu tj. otvrdnuće i hrapavost kože. Melanin je formiran u obliku malih pigmentnih zrnaca, a potrebno mu je do 5 dana da sitgne iz dubljih u površinske slojeve kože.
Zaštita od sunčevog zračenja
Zaštita od djelovanja sunca provodi se odjećom i kremama koje štite od UVA i UVB zraka. Kod prvog izlaganja suncu savjetuje se visoki faktor, oko 30. Kremu ili ulje je potrebno nanositi svaka 2 sata, ovisno o kvaliteti. Filteri u komercijalnim preparatima su tvari koje štite od UVA i UVB zraka. Kemijski filteri mogu izazvati alergije i osjetljivost kože pa se savjetuje upotreba prirodnih filtera ili preparata na bazi minerala koji reflaktiraju UV zrake. Oči je potrebno zaštititi sunčanim naočalama sa UVA i UVB filterom, a za opću uporabu savjetuje se kategorija 3 zaštite (kategorija je ispisana na naljepnici na naočalama).
Prosječno, na suncu bez zaštite možemo ostati 20 minuta. Ukoliko koristimo faktor 30, broj minuta se povećava kao umnožak ove dvije vrijednosti (30 x 20 = 600 minuta = 5 sati), a da ne izgorimo. Sredstva za zaštitu od sunca su emulzijskog tipa što znači da su vodootporna radi masne faze koja se ne miješa sa vodom. Stoga su najmasniji preparati ujedno i najvodootporniji. Preparat se smatra vodootpornim ako se nakon 2 kupanja po 20 minuta na koži još nalazi minimalno 50% smjese.
Kožu je potrebno zastititi i adekvatnim unosom tekućine u organizam tijekom cijelog dana. Ukoliko provedete veći dio dana na suncu, biti će potrebno i nekoliko litara vode radi obilnog znojenja. Izbjegavajte alkoholna pića, gazirane napitke i koristite isključivo vodu ili prirodne voćne sokove.
Aloe vera je dobro poznati sastojak velikog broja kozmetičkih preparata u kojima najčešće nije zastupljena u terapijskim količinama.
Cjelodnevno izlaganje suncu predstavlja znatan napor za kožu kao najizloženiji organ. Eterično ulje kamilice djeluje umirujuće i i blago analgetski, a lavanda je poznata po svojim regenerirajućim svojstvima. Paprena metvica djeluje relaksirajuće te ugodno hladi kožu.
Što ako ipak izgorite?
Ukoliko vam se ipak dogodi da izgorite, što je posebno bitno kod djece, preparat treba sadržavati tamanu ulje ili boražinu koja djeluju izrazito protuupalno, antiinfektivno i regenerirajuće, a uz to se zadržava duže na koži te u kombinaciji sa ostalim sastojcima štiti kožu dulje i kvalitetnije od ostalih preparata. CO2 ekstrakt nevena i macerat gospine trave poznati su po svojem blagotvornom djelovanju na opekline u čemu im pomažu eterična ulja lavande i limunskog eukaliptusa. Ulje pšeničnih klica prirodni je izvor vitamina E te omogućuje bržu regeneraciju i smanjuje neugodno „ljuštenje“ kože. Paprena metvica pomoći će ukoliko se javi svrbež na opečenim mjestima uz ugodan osjećaj hlađenja.
Prehrana tijekom ljetnih mjeseci
Kožu je neophodno pripremiti prije odlaska na sunce. Treba povećati količinu namirnica koje sadrže beta-karoten (dinja, marelica, lubenica, špinat, rajčica), te povećati unos vitamina A, C i E i selena jer su oni snažni neutralizatori početnih oštećenja koji mogu voditi do tumora kože. Adekvatna količina beta-karotena i vitamina E mogu zaštititi kožu od opasnog UV zračenja. Ako netko voli sunčanje, sa unošenjem ovih tvari treba započeti oko 6 tjedana prije sunčanja.
Zdrave prirodne tvari
Flavonidi se nalaze u kokosu, zelenom čaju, crnom vinu i drugom voću i povrću. Primjenjeni na koži, flavonidi štite od štetnih reakcija u koži nakon izlaganja suncu.
Flavonidi apigenin i silimarin, žuti pigment biljke kutkume (kurkumin) i resvertol iz grožđa imaju antioksidansna, protuupalna i antikancerozna svojstva nakon vanjske primjene.
Sjemenke grožđa su veliki izvor proantocijanida koji su snažni antioksidansi i čistači slobodnih radikala. Spriječavaju nastajanje tumora i umanjuju štetno djelovanje sunčevih zraka na imunološki sustav.
Zeleni čaj ima brojne polifenole sa antitumorskim djelovanjem. Primjenjen u obliku masti, smanjuje nastanak i rast tumora nakon izloženosti UV zračenju i održava normalan rad imunološkog sustava. Rutinsko korištenje ovih biljaka može značajno zaštititi kožu i cijeli organizam od štetnog utjecaja izloženosti UV zračenju.
Danas se na tržištu nalaze preparati koji štite kožu od djelovanja UVA i UVB štetnog zračenja sa različitom snagom faktora od 2 na više. Uz svu zaštitu, i dalje se ne preporučuje sunčanje u najtoplijim dijelovima dana, između 11 i 16 sati. Ukoliko se ipak odlučite provesti veći dio dana na suncu, dobro opskrbite svoju kožu na čemu će vam ona zahvaliti svojom mekoćom, ljepotom i baršunastim izgledom i dodirom.
Prirodne tvari sa zaštitnim faktorom
Prirodnu zaštitu protiv sunčevog zračenja osim shea maslaca pružaju i slijedeća biljna ulja:
Ulje sjemenki čileanske maline (Rubus idaeus) ima prirodni faktor 25, a uz to sadrži do 560 mg vitamina E na 100 g ulja.
Ulje čileanskog lješnjaka (Gevuina avellana) daje zaštitni faktor 10, a dobiva se hladnim tještenjem plodova čileanskog lješnjaka. Ima visoki sadržaj oleinske kiseline pa je pogodan za sve tipove kože.
Ova dva ulja se dosta brzo upijaju pa ne ostavljaju bliještavi masni trag na koži.
Titanijev dioksid (u prahu): dodatak 5% praha titanijevog dioksida u ulje za sunčanje daje faktor 10. Povećanjem koncentracije do 10% podiže SPF faktor do razine 20. Oprez je potreban kod dodavanja iznad 5% da smjesa ne postane pregusta i ne pretvori se u pastu jer onda ostavlja neugledan bijeli trag na koži. Titanijev dioksid dodaje se u ugrijanu masnu fazu pripravaka. Može se kombinirati sa biljnim uljima (shea maslac, čileanski lješnjak i malina) kao dijelom masne faze. Razina SPF zaštite u mješavinama ovisi o udjelu samog ulja sa zaštitnim faktorom u dotičnoj mješavini.
Titanijev dioksid je prirodni mineral, anorganske je osnove i ne izaziva nikakve štetne pojave na koži pa se može koristiti svaki dan.
Napomena: gore navedena biljna ulja štite od UV-B spektra, ali ne i od UV-A. Ukoliko se želi postići potpuna zaštita, savjetujem korištenje aktivne tvari Helioguard 365 u pripravcima za sunčanje.
Napisao: Valter Ajman, dr.med.
Studio Aromedica
