Obožavam sunce. Ne znam niti sama da li mi je draža njegova svjetlost ili toplina. Kada je sunčano i toplo odmah sam dobre volje, poletna i sama nekako zračim. To primjećujem i kod svoga mališana, a vjerujem da smo svi takvi. Koliko god sunce bilo korisno i potrebno, u posljednjih nekoliko godina ono je postalo izrazito jako te svakako treba ozbiljno razmisliti o štetnosti izlaganja suncu, a naročito beba i male djece.
Postoje dvije vrste ultraljubičastih zraka: UVA i UVB koje imaju izraziti učinak na kožu ovisno intenzitetu i trajanju njihovog djelovanja (postoje i UVC zrake koje su vrlo opasne ali ne prolaze kroz ozonski – zaštitni sloj zemljine atmosfere).
UVA zrake su veće valne dužine vrlo su prodorne i duže izlaganje utjecaju ovih zraka nepovoljno djeluje na kožu zbog direktnog oštećenja stanica što ima za posljedicu prerano starenje i isušenje kože te ranu pojavu bora a što je još opasnije povećavaju rizik od pojave raka kože. Staklo ne pruža zaštitu od djelovanja UVA zraka jer one kroz njega lako prolaze. Na to treba misliti ako se beba predugo ostavi spavati kraj prozora ili u automobilu.
UVB zrake su kraće valne dužine i većim dijelom se apsorbiraju u ozonskom sloju no dio ih ipak prodire do površine zemlje, ne prolaze kroz prozorsko staklo. Opasne su stoga što izazivaju opekline kože oštećuju leću oka i što je najopasnije povećavaju rizik pojave raka kože. Izlaganje kože djelovanju ovih zraka u djetinjstvu mladim godinama (do dvadesete) znatno povećava opasnost od raka kože – melanoma.
Naravno na velikim visinama zbog veće količine ultraljubičastih zraka koje se reflektiraju od bijelih snježnih površina kao i ljeti sa površine mora učinak sunčevih zraka je pojačan i zaštita kože je neophodna. U zimskom razdoblju u području umjerene klime sunčeve zrake padaju na zemlju koso te je stoga njihov učinak slabiji nego ljeti kada sredinom dana padaju okomito što ima pojačava djelovanje te je stoga izlaganje suncu u sredini dana najopasnije(od 10 – 16 sati).
Kako učinkovito zaštiti dijete od sunca?
Kako ćete zaštiti svoje dijete ovisi isključivo o vama samima. Mala beba ne može reći da li joj je prevruće, da li osjeća nelagodno peckanje i naravno ne može se sama maknuti sa sunca. Uglavnom o zaštiti razmišljamo kada se odlučimo sunčati, kada idemo na plažu ili bazen, zaboravljajući pritom da smo zapravo neprestano izloženi suncu i da nam je zaštita potrebna već od ranog proljeća, a naročito kada smo lakše obučeni.
Što je dijete mlađe i svjetlijega tena ili kose treba i veću zaštitu i to cijele godine, a ne samo na plaži. No koje sredstvo i koji faktor odabrati u moru proizvoda i privlačnih reklama uistinu je teško. Zaštitni faktor obično je označen engleskom kraticom SPF (Sun Protection Factor) a kreće se u rasponu od 2-60, a najčešća je oznaka na dječjim proizvodima 50+.
Što to znači u praksi? Ako dijete boravi na suncu 15 minuta bez zaštite njegova će koža pocrveniti što će se vidjeti slijedećeg dana uz pojavu peckanja već istoga dana uvečer. Ako ste mu namazali na kožu sredstvom u kojem se nalazi zaštitni faktora sa oznakom 10 znači da na suncu može ostati 10 puta duže, što znači oko 2 i pol sata. To naravno može vrijediti za šetnju i igru na suncu ali ne i za boravak na plaži jer je tijekom ljeta učinak ultraljubičastih zraka jači, a uz to se one reflektiraju od površine mora ili druge vodene površine. Nakon svakog kupanja treba kožu ponovno namazati jer se dio zaštitnog sredstva ispere. Svakako treba pri izboru zaštitne kreme voditi računa i o tome da štiti od obje vrste ultraljubičastih zraka – UVA i UVB. (I svaka bolja kozmetička krema za lice sadrži zaštitu protiv ovih zraka bez obzira na sezonsko razdoblje!).
Skuplje ne znači nužno i bolje!
Osobno bih preporučila kremu baziranu na mineralnim filtrima koji reflektiraju sunčeve zrake, koja sadrži cinkove soli i E vitamin. Uopće nije važna marka. Na tržištu postoje manje razvikane marke koje su jednake ako ne i bolje od poznatih zvučnih imena, samo treba čitati deklaracije.
Bebe mlađe od 6 mjeseci nikako direktno izlagati suncu. Neka dijete boravi u hladu, ispod drveta, suncobrana, obučeno u tanku odjeću koja prekriva cijele ruke i noge (dugi rukav i nogavice). Svakako je dobro da dijete nosi šeširić s većim obodom ili šiltericu koja u sjeni drži lice i oči.
Kod veće djece koja su u pokretu valja izabrati odjeću s gustim tkanjem, koja bolje štiti od sunčevih zraka nego tanine s rijetkim tkanjem. Ukoliko niste sigurni u gustoću tkanja, odjeću usmjerite prema nekom izvoru svjetlosti i vidjet ćete koliko svjetla propušta. Što je tkanje gušće, to je bolje. Pogodna je odjeća od pamuka koja ne grije previše, a ujedno je i dobra zaštita od sunca, bijele ili svjetlijih boja. Crvena, crna i tamne boje općenito jače privlače sunce te nisu pogodne niti za odrasle.
Ukoliko vaš mališan baš kao i moj Petar baš ne voli pokrivala za glavu, koristite suncobran na kolicima, a tijekom igre nastojte ga držati u hladu.
Na kraju, svakako valja voditi računa da sve što poduzmete danas znači puno i za kasniji život djeteta stoga uvijek imajte na umu da:
– su sunčeve zrake najjače između 10 i 16 sati i ako je ikako moguće u to vrijeme izbjegavati direktno izlaganje suncu;
– se štetne UV-zrake mogu odbijati do pijeska, snijega ili betona, zato budite posebno oprezni u takvim okolinama.
– se većina sunčevih zraka može ‘probiti’ kroz oblake i za oblačnog dana, stoga i kada je oblačno valja koristi kreme sa zaštitnim faktorom.
Koristimo kreme sa što većim zaštitnim faktorom i uživajmo u suncu!
