Država nije svjesna potencijala ženskog poduzetništva. Dok Hrvatska pada na ljestvicama poput „Doing Business“, antipoduzetničku klimu i društvene prepreke u najsurovijem obliku osjećaju hrvatske poduzetnice.
– Koliko god nam je teško, ne želimo razmišljati o emigraciji, „uhljebljivanju“ i radu za korporacije. Vjerujemo u razvoj poslovanja na hrvatskom tržištu i izvoz. Od države tražimo da nas u tome podrži i učini sve kako bismo otvarale, a ne zatvarale radna mjesta – poručila je Ivana Matić, osnivačica mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria na dodjeli nagrada najboljim hrvatskim poduzetnicama.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, poručila je da se u razvoj ženskog poduzetništva trebaju uključiti i lokalne zajednice. – Svako četvrto mjesto u Hrvatskoj nema dječji vrtić, pa žene nemaju mogućnost zaposliti se niti pokrenuti vlastiti posao. Jedan je to od razloga koji ih prisiljava na odlazak van. Kako bi im se omogućilo zapošljavanje i samozapošljavanje, potrebno je otvoriti dječje vrtiće i organizirati cjelodnevne boravke za starije članove obitelji. Naime, briga o najmlađima i najstarijima tradicionalno je na plećima žena. Zato trebamo utjecati i na promjene u društvu. Žene trebamo motivirati na pokretanje poduzeća i preuzimanje odgovornih funkcija u tvrtkama u kojima rade – kazala je Gordana Deranja.
Nagrade za žensko poduzetništvo
Kako bi vidjele pozitivne primjere, mreža Women in Adria već četiri godine organizira izbor najboljih poduzetnica. Inspirativnom poduzetnicom godine proglašena je Ana Lisak, direktorica Cateringa Lisak, tvrtke koja danas zapošljava šezdeset ljudi te spada među najbolje koje se u Hrvatskoj bave pripremom i posluživanjem hrane. – Biti poduzetnikom samo je po sebi velik izazov, a biti poduzetnicom još je veći izazov jer mnoge žene za to nemaju ni hrabrosti ni, što je mnogo važnije, potporu. Potrebni su pozitivna poduzetnička klima te preduvjeti da se sustavno olakša pokretanje biznisa osobama koje za to imaju afiniteta. Mi kao društvo trebamo poticati ljude da preuzmu odgovornost za svoj život, promicati rad, odgovornost, izvrsnost i želju za uspjehom – kazala je Ana Lisak iz Zagreba.
Izvrsna poduzetnička priča okrunjena nagradom za Perspektivnu poduzetnicu godine stiže iz Međimurja. Petra Mesarić je 2015. godine osnovala tvrtku SmartWay i pripojila joj očev obrt. Tvrtka danas zapošljava petnaest ljudi i posluje diljem Europe. – Najveći izazov na poslu svakako su nove tehnologije koje se iznimno brzo razvijaju, te potreba za integracijom tih tehnička rješenja, a sve to još i uz kratak rok izvedbe – kazala je Petra Mesarić čija tvrtka na europsko tržište isporučuje jedinstvena rješenja za kino industriju, upravljanje energijom i razvoj pametnih kuća.
S tehnologijom se u koštac uhvatila i dobitnica nagrade Startup potencijal godine. Maja Bujas osnivačica je startupa Me.mum koji je proizveo naprednu aplikaciju i uređaj za utvrđivanje plodnih dana. Njezin proizvod za svoje se mjesto bori na zahtjevnom tržištu pametnih uređaja.
Kako bi roditelji imali kvalitetnu integraciju privatnog i poslovnog života, Diana Kobas Dešković osmislila je projekt Mamforce. Ona je dobitnica nagrade za Mikro poduzetnicu godine. – Budući da je Mamforce izrastao upravo iz poteškoća koje sam doživjela kao žena poduzetnica, mogu reći da sam na vlastitoj koži osjetila većinu poteškoća koje prate žensko poduzetništvo: nemogućnost sklapanja novih poslova zbog nepovjerenja potencijalnih klijenata u trudnički trbuh, gubitak klijenta zbog trudnoće, rad od kuće s novorođenčetom od trenutka dolaska iz bolnice, nemogućnost dobivanja velikih, financijski izdašnih projekata za koje imam znanje, iskustvo i kompetenciju zbog zatvorenosti muških krugova itd. Često znam čuti izjave da poduzetništvo nema spol. To je jedna od najvećih neistina! Na žalost, ima. Moramo biti svjesni da živimo u zemlji koja je prilično okrutna prema ženama te da je podrška koju dobivamo, izuzetno mala – kazala je Diana Kobas Dešković koja je sa svojim inovativnim projektom također izišla izvan granica Hrvatske.
Poduzetništvo ipak ima spol
Ivana Matić dodala je da su poduzetnice prijavljene na pola radnog vremena najbolji dokaz za to da poduzetništvo ipak ima spol. Tvrtke u ženskom vlasništvu sporo se, ali stabilno razvijaju. Zato se oštro protivi najavi Vlade da od Nove godine Zakonom o doprinosima poduzetnice prijavljene na pola radnog vremena moraju uplaćivati doprinose kao da su prijavljene na puno radno vrijeme.
– Većina ženskih poduzeća spada u mikro segment. To znači da je direktorica i glavna radnica – pojasnila je Ivana Matić. Kako bi se ženska poduzeća lakše razvijala, pomoć im je ponudila Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE).
– Kad su žene uspješne, svi su uspješni. Vlada Kanade smatra da je poticanje različitosti i uključivanja sastavni dio stvaranja gospodarstva koje odgovara svima. Ovo se posebno odnosi na žene na rukovodećim pozicijama u poduzetništvu gdje se otvaraju prave mogućnosti za žene poslovne čelnice! Kada tvrtke uspješno promoviraju spolnu raznolikost u svojim izvršnim timovima, one imaju bolje financijske rezultate, potiču inovativnost i doprinose rastu našeg gospodarstva – poručila je Emily Nicholson, konzulica i zamjenica veleposlanika Kanade.
– Žensko poduzetništvo prepoznato je na svjetskoj razini kao važan element gospodarskog rasta. Karakteristike ženskog poduzetništva koje bih ovom prilikom istaknula kao ključne, jesu sljedeće: poduzetnice su oprezne te odluke donose smireno i često su savjesnije od muškaraca, znajući da moraju biti primjer drugima koji ih slijede. Uz to, često su snalažljivije od muškaraca, jer su uporne i traže različite načine rješavanja situacija i problema i, ne manje važno, žene su spremnije na timski rad, važniji im je uspjeh organizacije ili neke ideje nego ego – kazala je Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva.
Sponzori dodjele nagrade najboljim hrvatskim poduzetnicama bili su Veleposlanstvo Kanade, Financijska agencija (FINA), Toyota, Raiffeisen banka, Crowe, A1 i Fininfo, a partneri Algebra Lab te Institut za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria.
