Mlađe generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoća i kolesterol opasni. Stariji, koji se još sjećaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po kruhu, da nikada nisu uklanjali masne dijelova sa mesa i da su jeli slaninu kad god je bila pristupačna, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se ne poveća kolestrol i začepe krvne žile. No posljednih godina dolazimo ipak do nekih novih saznanja i debata o masnoćama sve je žešća.
S jedne strane stoje upozorenja stručnjaka o štetnosti masnoća i kolesterola, te preporuke da se masna hrana zamijeni ”light” verzijama. S druge strane imamo moderne spoznaje koje potvrđuju da su masnoće zdrave, potrebne i neophodne za dobro zdravlje, a znamo i da su od pamtivjeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane.
Industrijski obrađena biljna ulja i margarini štetni za zdravlje
Čemu, ili kome vjerovati? Ja bih rekla prvenstveno zdravom razumu, prirodi ali i modernoj znanosti. Prirodne masnoće životinjskog podrijetla nikada nisu bile opasne za čovjeka već su tisućama godina sačinjavale važan dio prehrane, jer su neophodne za normalan razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma. U novije su vrijeme brojni znanstvenici, liječnici i novinari širom svijeta pretraživali svu pristupačnu znanstvenu literaturu i nisu našli nikakvih ozbiljnih znanstvenih dokaza o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog podrijetla niti o opasnosti kolesterola. Upozorenja o štetnosti masnoće i kolesterola temelje se na neosnovanim mitovima i zabludama druge polovice 20-tog stoljeća.
Moderna istraživanja pokazala su da su zapravo industrijski obrađivana biljna ulja i margarini ti koji su vrlo štetni za zdravlje, dijelom zbog prevelike količine inflamatornih omega-6 masnih kiselina, dijelom zbog procesa hidrogeniziranja (očvršćivanja) koji se dobiva brutalnom manipulacijom ovih ulja na molekularnoj razini, kao i zbog sadržaja raznih kemikalija koje se korise u procesu rafiniranja ulja.
Zasićene masne kiseline i kolesterol važni za dobro zdravlje
Zasićene masne kiseline su masnoće uglavnom životinjskog podrijetla kojih prirodno ima u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mlječnim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak.
Zasićene masne kiseline i kolesterol prirodni su i potrebni sastojci čovjekove ishrane i neophodni za dobro zdravlje. Osobito su važni za mozak i živce. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće i to ne od onih vrsta kakve nalazimo u margarinu ili sojinom i suncokretovom ulju, nego od zasićenih masnih kiselina kakve nalazimo u hrani životinjskog podrijetla. Nažalost, posljednjih je nekoliko desetljeća fobije od masnoće dovelo do toga da većina ljudi pati od nedostatka masnoće u organizmu u čemu se sve više liječnika i znanstvenika – slaže.
Zasićene masnoće i kolesterol važne su komponente zdrave stanične stijenke (ovojnice ljudskih stanica). Zasićene masnoće daju staničnoj stijenci optimalnu čvrstoću, a bez kolesterola bi se milijarde naših stanica pretvorilo u želatinoznu masu. Za razliku od višestruko nezasićenih masnoća (npr. iz biljnih ulja), zasićene masnoće ne oksidiraju tako lako jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput rečeno, aterosklerotski plak (naslage na krvim žilama) sastoji se uglavnom od višestruko nezasićenih masnoća (i to onih oksidiranih).
Zasićene masnoće važne i zbog vitaminske ravnoteže u organizmu
Zasićene masnoće sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu, sluznice, kosti, normalan rad srca i psihičku ravnotežu. Imunosni (obrambeni) sustav funkcionira bolje ukoliko unosimo dovoljno zasićenih masnoća, a one su potrebne i za razvoj i bolji kapacitet pluća te smanjenje rizika od upala. One štite i jetru i snižavaju razinu lipooksigenaze u krvi, jednog od čimbenika srčano-žilnih bolesti.
Smanjenim unosom zasićenih masnoća, nemoguće je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnoštvo hranjivih tvari iz povrća ne možemo iskoristiti ako se povrće ne pripremi s masnoćama i to onim zasićenim, jer samo zasićene masnoće imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju. Osim toga, masnoća nam osigurava dugotrajnu izdržljivost, ne dovodi do nedostatka energije te od svih makronutrijenata daje najbolju sitost.
Mit o štetnosti
Kolesterol i zasićene masnoće okrivljeni su za uzrokovanje srčano-žilnih bolesti, no sve se više liječnika i znanstvenika slažu da je ovo bilo neosnovano. Kolesterol nije štetan, on je važna i potrebna tvar za ljudsko tijelo. Potreban je za proizvodnju hormona, za popravak oštećenih stanica tijela te za jačanje imunosnog (obrambenog) sustava organizma. Kolesterol je građevinski materijal za hormone koji imaju cijeli niz važnih funkcija u tijelu kao npr. da djeluju protiv stresa i štite protiv srčano-žilnih bolesti.
Kolesterol čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu a koji opet nastaju zbog prekomjerne konzumacije šećera i drugih rafiniranih ugljikohidrata te industrijski obrađenih biljnih ulja i masnoća u kojima prevladava inflamatorna omega 6. Majčino mlijeko osobito je bogato kolesterolom te enzimima koje djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Novorođenčad i male bebe posebice trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava i mnogih drugih funkcija u tijelu.
Hrana bogata prirodnim masnoćama čovjekova je izvorna hrana. Prirodne masnoće nikada nisu bile štetne za ljudsko zdravlje. One ne uzrokuju ni bolest niti debljanje. Ono što je štetno je "nova" – rafinirana, industrijski prerađena hrana, puna manipuliranih biljnih ulja i transmasnoća, kemijskih dodataka, modificiranog škroba, šećera i njegovih jeftinih zamjena škrobnog, glukoznog, fruktoznog i kukuruznog sirupa. Suvremena znanstvena istraživanja nude nebrojene dokaze da je ova "nova" hrana izravni uzročnik ”civilizacijskih” bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tip-2, srčano-žilnih bolesti (začepljenje žila, srčani i moždani infarkt), autoimunoloških bolesti, alergija i mnogih vrsta raka).
Ali zašto nas onda stručnjaci već desetljećima savjetuju da ne jedemo masno?
Nažalost, ne živimo u humanitarnom nego u ekonomskom društvu koje se zasniva na profitu, a industrija hrane i lijekova, kao i sve ostalo, dio su tog ekonomskog društva, gdje proizvođači gledaju na to što im se više isplati, a ne na to što je za nas potrošače zdravije. Strah od visokog kolesterola konstruirala je sama industrija lijekova.
Najprodavaniji lijekovi na svijetu su sredstva za snižavanje kolesterola (statini), a kampanja protiv kolesterola jedna je od najvećih prijevara 20-tog stoljeća. Državne službe zadužene za prehranu i zdravlje štite prvenstveno industriju i poljoprivredu ponajprije zbog ekonomskih razloga.
Napisala: Anita Šupe, nutricionistkinja
Blog Istine i laži o hrani