Naše je građane posljednjih dana posebno uznemirila vijest da je, tijekom siječnja i veljače, na zagrebačkom području zabilježeno 20-ak slučajeva zaraze mišjom groznicom. Oboljeli dolaze s područja Sljemena i njegovih rubnih dijelova, a nitko od njih nema teže simptome bolesti.
Poznato je da svakih nekoliko godina zna doći do povećanog obolijevanja ljudi od bolesti popularno zvane – mišja groznica. Posljednja takva godina bila je 2002. s više stotina oboljelih, a od onda do danas godišnji broj oboljelih je bio daleko manji, no stalno prisutan.
Iz Zavoda za javno zdravstvo objasnili su da zarazu prenose glodavci koji su se u ovim zimskim uvjetima, tražeći hranu, približili naseljima te boravili u objektima u blizini obiteljskih kuća, gdje su ljudi došli u dodir s njihovim izlučevinama.
Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine hantavirusa koji prirodno kruži i održava se među malim šumskim glodavcima (npr. voluharice i miševi). Ta infekcija za njih nije pogubna, no čini ih izlučivačima virusa u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ljudi se mogu zaraziti na dva načina – udisanjem (prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja) ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće).
U razgovoru s novinarkom Naturala.hr doc. dr. sc. Mladen Smoljanović, poznati epidemiolog, rekao nam je sa se radi o: “Bolesti iz skupine bolesti žarišnih zoonoza tj. o hemoragijskoj groznici (vrućici) s bubrežnim sindromom” te nastavio: “Kod te bolesti, kao i kod većine zoonoza, u pravilu nema interhumanog prijenosa. Iz tog razloga ne prijeti veća epidemijska pojavnost među ljudima, a u današnjim uvjetima liječenja bolest izuzetno rijetko završava smrtnim ishodom.. Što se tiče načina zaraze, obolijevaju samo oni koji su bili u žarištu tj. na mjestu gdje su mogli udahnuti viruse.”
Dr. Smoljanović nam je objasnio i koji simptomi mogu upućivati da se radi o mišjoj groznici: ”Kod iznenadne pojave vrućice s bolovima u nogama i osipom po koži javite se svom liječniku.” – savjetovao je dr. Smoljanović.
Kako bismo izbjegli oboljenje od mišje groznice, potrebno je provoditi odgovarajuće mjere opreza ako živimo u blizini šumskih područja ili dok smo u prirodi.
Donosimo vam nekoliko savjeta za boravak u prirodi.
Savjeti izletnicima:
• za vrijeme izleta čuvajte svoju hranu i piće od glodavaca i ne ostavljajte je izravno na tlu
• održavajte higijenu ruku
• izbjegavajte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora
• izbjegavajte ležanje izravno na šumskom tlu
• ne dirajte (uginule) šumske glodavce ili druge životinje
Savjeti žiteljima ili vlasnicima kuća ili gospodarskih zgrada u šumskim područjima, koje stalno ili povremeno nastanjuju:
• spriječite ulaz glodavaca u kuću
• spremajte hranu i otpatke tako da ne privlače glodavce
• čuvajte hranu i piće od onečišćenja izlučevinama glodavaca pokrivanjem, zaklapanjem, odizanjem od tla i sl.
• po potrebi provodite uništavanje glodavaca (deratizacija, klopke) u kući i neposredno oko kuće
• uginule, otrovane ili uhvaćene glodavce uklonite koristeći rukavice, a nakon takvog posla operite ruke
• čišćenje dulje vrijeme nekorištenih kuća obavljajte sa što manje dizanja prašine. Koristite, ako je moguće, vlažno čišćenje, a nije na odmet pri čišćenju takvih kuća koristiti i laganu masku preko usta i nosa
• nakon rada na čišćenju oprati ruke u toploj vodi i sapunici
