Mirela Holy, nova ministrica Zaštite okoliša i održivog razvoja, etnologinja i komparatistica književnosti najavila promjene kakve smo svi skupa priželjkivali.
Nova ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy (SDP) istaknula je kako ministarstvo vidi kao koordinacijsko tijelo koje provodi politiku zaštite okoliša i prirode putem različitih resora te konkretnim programima i mjerama predlaže drugim resorima na koji način provesti obveze koje pred Hrvatsku nameću različite konvencije i direktive o zaštiti okoliša.
Holy je objasnila kako to u području obnovljivih izvora energije znači da će predložiti hitno donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije kojim će tražiti da se obuhvati u što je moguće većoj mjeri domaća proizvodnja.
Rekla je kako je u Hrvatskoj 1,7 posto, a po direktivama EU-a trebamo do 2020. imati 20 posto obnovljivih izvora energije te da se to odnosi na ukupnu energetiku, a ne samo na proizvodnju struje. "To znači da ćemo morati raditi velike zaokrete, odnosno i u prijevoz uvoditi biogoriva i alternativna goriva, a za to postoji cijeli niz mjera kojima će se smanjivati emisije i podizati određeni aspekti zelenog gospodarstva", rekla je.
Dodala je kako će tražiti uravnotežen raspored obnovljivih izvora energije u cijeloj Hrvatskoj putem karte obnovljivih izvora energije jer nije, kako je rekla, logično da se primjerice velike elektrane na biomasu rade u područjima u kojima nema tog energenta. Istaknula je kako treba mijenjati i zakone koji se tiču trećeg europskog energetskog paketa, a potrebno je izmijeniti i energetsku strategiju iz 2009. i td. Predložit će povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, rekla je, dodavši da je to područje na kojem se uvelike može zaposliti domaći građevinski sektor.
Naglasila je kako u ekološkoj poljoprivredi vide mogućnost povećanja s 1,3 posto u ukupnoj poljoprivredi na 10 posto u sljedećih pet-šest godina mjerama državnog intervencionizma. To znači, kako je rekla, da bi država na poljoprivrednim površinama u državnom vlasništvu, a prikladne su za ekološki uzgoj, dodjeljivala koncesije s obvezom ekološkog uzgoja.
Nužno je, kaže, donijeti kartu ekološke poljoprivrede kako bi poljoprivrednici koji se odluče na takav uzgoj znali u kojim područjima koje kulture želi država te uspostava "mreže zelenih kioska" koji bi bili most između proizvođača i potrošača takve hrane i poveznica s distributerima. Rekla je i kako postoje mjere za povećanje održivog, odnosno ekološkog turizma koji je, kako je naglasila, turizam s dodanom vrijednošću jer s relativno puno manjim brojem turista ostvaruje znatno veći profit te traje cijele godine.
Ministrica Holy je ocijenila kako je politika zaštite okoliša Kukuriku koalicije, za razliku od HDZ-ove politike, proaktivna i podrazumijeva da ne treba zadržati postojeće stanje niti ga konzervirati, nego ga unaprijediti. "I ono što je temeljna razlika jest to što HDZ zaštitu okoliša smatra troškom i nametom na gospodarstvo, a mi smatramo da je zaštita okoliša prilika za nov, bolji, drukčiji razvoj Hrvatske, ali ne samo u ekološkom ili socijalnom smislu nego i u gospodarskom. A da je to moguće, možemo vidjeti iz primjera velikih, razvijenih, bogatih država koje su se iz najnovije gospodarske krize i recesije izvlačile upravo uz pomoć projekata zaštite okoliša", istaknula je Holy.
Novo ministarstvo zaštite okoliša i prirode imat će zamjenika ministrice te najviše četiri pomoćnika na čelu četiri uprave. Ti će dužnosnici biti izabrani odlukom Vlade RH. U dosadašnjem ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bilo je 12 uprava i jedan zavod, rekla je.
Najavila je da u ministarstvu najprije treba "detaljno snimiti stanje". "Želim steći dobru sliku stanja jer će to uvelike odrediti i kako će izgledati moji prvi potezi", naglasila je.
Planira utemeljiti forum za zaštitu okoliša i prirode koji će okupljati sve zainteresirane dionike – aktiviste civilnog društva, predstavnike stručnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave te predstavnike gospodarstva. Istaknula je kako će uloga foruma biti da se očituje o smjernicama politike prije nego se napišu zakoni kako bi se postigao što je moguće veći konsenzus o važnim pitanjima.
Najavila je kako je drugo važno pitanje koje treba što prije riješiti – novi zakon o otpadu. Dodala je da je na snazi nova okvirna direktiva o otpadu pa je potrebno donijeti potpuno nov zakon o otpadu s njom usklađen. Također će inzistirati da se u potpunosti poštuje strategija gospodarenja otpadom iz 2005. koja nalaže hijerarhiju postupanja s otpadom, koja se, kako je rekla, na žalost, u sustavu centara za gospodarenje otpadom na temelju mehaničko-biološke obrade ne poštuje. Pojasnila je kako hijerarhija otpada kao prvu mjeru podrazumijeva smanjenje nastanka otpada, a kao drugu primarno razvrstavanje u kućanstvima i subjektima koji proizvode otpad.
"Vjerujem da će se uspostavom takvih rješenja u jedinicama lokalne samouprave koje nisu uznapredovale u uvođenju centara za gospodarenje otpadom potaknuti uvelike i ‘zelene industrije’, odnosno oporaba otpada", istaknula je.
