Bolesti prostate ubrajaju se među najčešće zdravstvene probleme s kojima se susreću muškarci. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, karcinom prostate po učestalosti je drugi najčešći zloćudni tumor u Hrvatskoj. Tako je u 2015. godini 2141 muškarac obolio od raka prostate, što čini 18 % od ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka. Ova se zloćudna bolest gotovo i ne pojavljuje kod muškaraca prije četrdesete godine života, ali zato s navršenih pedeset godina rizici naglo porastu, s tim da su najugroženiji stariji muškarci u dobi od 60 do 70 godina.
Iako na pojavu bolesti uvelike utječe dob i genetika, usvajanje zdravih životnih navika, kao što je uravnotežena prehrana ili redovita tjelovježba, može pridonijeti smanjenju rizika za razvoj bolesti i raka prostate. Budući da je studeni mjesec posvećen muškom zdravlju slijedi mali vodič kroz najčešća pitanja o raku prostate.
Što je karcinom prostate?
Prostata je malena žlijezda veličine oraha koja se nalazi u muškom reproduktivnom sustavu. Smještena je iza mjehura unutar muškarčeva tijela te proizvodi najveći udio sjemene tekućine u kojoj se nalazi sperma.
Nakon raka kože, rak prostate je najčešći karcinom koji pogađa muškarce. Rak prostate često raste vrlo sporo, ali neke su vrste agresivnije i mogu se ubrzano širiti ako se ne primijeti na vrijeme.
Koji su simptomi raka prostate?
U ranim fazama, bolest može proći bez uočljivih simptoma. Kasniji simptomi mogu uključivati učestalo mokrenje, posebno noću, poteškoće s pokretanjem ili zaustavljanjem mokraćnog mlaza, slab ili isprekidan mlaz, bol ili peckanje tijekom mokrenja ili ejakulacije te krv u urinu. Uznapredovali karcinom prostate može uzrokovati duboku bol u donjem dijelu leđa, kukovima ili gornjim dijelovima bedara.
Je li u pitanju povećana prostata ili rak prostate?
Prostata se može povećati kako muškarci stare, ponekad pritiskajući mjehur ili uretru i uzrokujući simptome slične raku prostate. To se naziva benigna hiperplazija prostate (BPH) – ovdje nije riječ o raku te se može pristupiti liječenju. Treći problem koji može uzrokovati urinarne smetnje, upala prostate.
Jesam li u rizičnoj skupini?
Starenje je najveći faktor rizika za rak prostate, posebno nakon 50. godine. Nakon dobi od 70 godina, studije sugeriraju da od 31 % do 83 % muškaraca ima neki oblik raka prostate, iako ne mogu biti prisutni vanjski simptomi. Obiteljska anamneza također igra veliku ulogu: otac ili brat s rakom prostate više nego udvostručuju rizik od razvoja karcinoma prostate.
Može li se karcinom prostate spriječiti?
Čini se da prehrana igra važnu ulogu u razvoju raka prostate, koji je mnogo češći u zemljama u kojima prehranu obilježava prekomjeran unos mesa i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti. S druge strane, prehrana bogata voćem i povrćem povezana je s nižim rizikom od različitih vrsta raka. Određene vrste povrća mogu pozitivno pridonijeti zdravlju prostate, stoga birajte rajčice, bogate likopenom, te zeljasto povrće poput kelja, cvjetače, brokule, kupusa ili prokulica koji su bogati sulforafanom.
Kad je vrijeme za pregled?
Budući da je rak prostate podmukla bolest koja u ranoj fazi gotovo i nema primjetnih simptoma, pravovremeno i redovno testiranje od iznimne je važnosti. Svaki muškarac stariji od 40 godina kojem je obolio otac i/ili brat trebao bi na redovito testiranje. U ostalim se slučajevima testiranje preporučuje jednom godišnje nakon 50. godine života.
Kako izgleda testiranje na rak prostate?
Testiranje obuhvaća jednostavan liječnički pregled – urološki pregled s naglaskom na digitorektalni pregled i krvni test na prostata specifični antigen (PSA). PSA je protein koji proizvodi prostata čija normalna vrijednost iznosi do 4 dg/ml. Povišene vrijednosti ne moraju nužno upućivati na rak, no PSA test omogućuje da se bolest otkrije još u ranijoj fazi, kad i nema vidljivih simptoma.
Solgar Cink kelat
Sadrži cink u maksimalno apsorbirajućoj formi kelata čime se postiže visoka bioraspoloživost. Kao takav, povoljno utječe na metabolizam makronutrijenata i ugljikohidrata te na normalnu sintezu proteina.
Također pridonosi normalnoj plodnosti i reprodukciji, kao i održavanju normalne razine testosterona u krvi. Značajan je njegov doprinos i u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, kao i u normalnoj funkciji imunološkog sustava. Bitan je i u održavanju normalne kose, kože i noktiju.