Nije tajna da užurbano urbano okruženje i brzina života u digitalnom dobu mogu dovesti do mentalnog umora. Mediji, društvene mreže, socijalni i emocionalni stresori neprestano nas bombardiraju stimulansima koji iscrpljuju naš um. Iako nam ponekad čuda tehnologije i gradska okolina pružaju sve uvjete za zadovoljan život, u nekim trenucima jednostavno moramo pobjeći od gužve i užurbanosti u zagrljaj prirode.
Istraživanja sugeriraju da boravak u prirodi može imati brojne prednosti za mentalno zdravlje pa ako se osjećate umorno, depresivno i van fokusa, mogli biste imati koristi od zova divljine. Kako piše portal Total Wellness, ovdje su samo neki od ključnih mentalnih zdravstvenih problema za koje Majka priroda ima rješenje.
Nedostatak pažnje
Određene značajke tehnološki orijentiranog načina života, poput gledanja televizije, oslabljuju kapacitet pažnje. Studija objavljena 2007. godine u časopisu Pediatrics utvrdila je tjedni broj sati koji djeca od 5 do 15 godina provedu pred televizorom, a zatim proučavala probleme vezane uz pažnju, kao što su kratkotrajna pozornost i slaba koncentracija tijekom rješavanja testova.
Istraživanje je pokazalo kako je veći broj sati gledanja televizije tijekom djetinjstva korelirao s većom učestalošću problema s pažnjom tijekom adolescencije, vjerojatno zahvaljujući tehnikama odvlačenja pozornosti kojima se koristi televizijski program. Rezultati studije upućuju kako pretjerana stimulacija digitalnim sadržajima može izazvati poteškoće kad je riječ o našoj sposobnosti fokusiranja.
Kako priroda može pomoći?
Pokazalo se da priroda poboljšava sposobnost usmjeravanja pažnje, što podrazumijeva fokusiranje na određene podražaje, istovremeno suzbijajući irelevantne ili kompetitivne podražaje. Šetnja parkom ili sam pogled na fotografiju prirode mogli bi poboljšati naš fokus, bez da pritom iscrpe sposobnost perceptivne obrade.
Osim što pomaže u održavanju pažnje, boravak u prirodi također može poboljšati koncentraciju. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu Psychological Science pokazala je da šetnja prirodom u trajanju od 50 do 55 minuta poboljšava performanse na zadatku koji je uključivao prisjećanje nizova brojeva obrnutim redoslijedom. Štoviše, jednaki efekt mogu proizvesti i fotografije prirode – skup eksperimenata iz studije objavljene 2005. godine u časopisu Journal of Environmental Psychology otkrio je da se uspjeh na testu pažnje poboljšava nakon promatranja fotografija prirodnog okoliša, bez obzira na vremenske uvjete.
Zaključci drugih studija ukazuju da pogled na prirodu, baš kao i šetnje prirodom i promatranje fotografija prirode, može poboljšati mentalni fokus. Studija iz 1995. objavljena u časopisu Journal of Environmental Psychology pokazala je da su rezidenti studentskih domova s prozorskim pogledom na prirodni okoliš imali bolje rezultate na testu pažnje, kao što su zamjena brojeva za simbole, od njihovih kolega s pogledom na urbani okoliš.
Zbogom stresu
Urbani stil života nerijetko je povezan s većim stresom. Članak objavljen u časopisu American Journal of Human Biology pokazao je da su razine norepinefrina i epinefrina, dva hormona koja se otpuštaju tijekom stresnih reakcija, bila niža kod seoskog stanovništva nego kod urbanih radnika i studenata, što ukazuje kako urbani i moderni stil života korelira s višim razinama stresa.
Kako priroda može pomoći?
Pokazalo se da priroda potiče i ubrzava oporavak od stresa te pridonosi „imunitetu“ kod budućih stresnih situacija. Izloženost stvarnom ili reproduciranom prirodnom okruženju može smiriti tjelesnu uznemirenost (veliku brzinu otkucaja srca i visoki krvni tlak) uzrokovanu djelovanjem autonomnog živčanog sustava u vrijeme stresa.
Istraživanje iz 2003. godine objavljeno u časopisu Journal of Environmental Psychology pokazalo je da nakon vožnje ili rješavanja zahtjevnih zadataka, sjedenje u sobi s pogledom na stabla potiče brži pad krvnog tlaka nego sjedenje u sobi bez pogleda. Jednako tako, hodanje u prirodnom okolišu potaknulo je veće smanjenje stresa kod ispitanika nego šetanje urbanom sredinom.
Druga istraživanja sugeriraju kako snimke prirodnog okoliša također mogu neutralizirati reakcije na stres. U istraživanju iz 1991. godine objavljenom u časopisu Journal of Environmental Psychology, ispitanici su prvo pogledali stresan film, a zatim snimke prirodnog ili urbanog okruženja. Oporavak od stresa bio je brži i potpuniji kod ispitanika izloženih prikazima prirodnog okoliša, što se očitovalo u promjenama u srčanoj aktivnosti i napetosti mišića.
Izloženost prirodi jednako tako može poboljšati imunitet u budućim stresnim situacijama. U istraživanju časopisa Journal of Environmental Psychology, ispitanici studentske dobi promatrali su snimke vožnje u prirodnom ili urbanom okolišu neposredno prije i poslije blago stresnih događaja. Sudionici koji su promatrali prizore prirodnog okoliša doživjeli su brži oporavak od stresa i manju reakciju na budući stres, što je još jedan od načina kako priroda pomaže u ublažavanju stresa.
Frustracija i agresija
Suvremena urbana sredina nerijetko povećava frustracije i agresiju, što se može pripisati osobito visokoj prisutnosti prometa. Istraživanje iz 1999. godine objavljeno u časopisu Aggressive Behavior pokazalo je da je agresivnost vozača bila veća u uvjetima visoke gustoće prometa – visoko urbanizirana područja, koja imaju veću vjerojatnost za visoku gustoću prometa, također imaju veću vjerojatnost za pojavu agresije.
Kako priroda može pomoći?
Pokazalo se kako priroda može smanjiti osjećaj iritacije i frustracije. U studiji objavljenoj u časopisu Environment and Behavior iz 2003. godine, sudionici su promatrali snimke cesta od kojih se svaka razlikovala po količini vegetacije i objekta nastalih čovjekovim djelovanjem. Pogađate – sudionici koji su bili izloženi prizorima s više vegetacije imali su veću toleranciju na frustraciju. Moguće je da izloženost prirodi također smanjuje vjerojatnost pojave agresivnih radnji i ponašanja. Prema istraživanju iz 2001. godine objavljenom u istom časopisu, stanovnici relativno „ogoljenih“ kvartova izvijestili su o više agresije i nasilja nego stanovnici zgrada okruženih stablima i travom.
Brojna istraživanja sugeriraju kako priroda djeluje umirujuće i terapeutski na um. Premda urbani okoliš i stil života mogu narušiti koncentraciju, povećati stres i promicati agresiju, prirodna okolina s druge strane može ojačati mentalne kapacitete usmjerene na pozornost i koncentraciju, poboljšati oporavak od stresa i smanjiti agresivno ponašanje. Dakle, sljedeći put kada se osjećate preplavljeni užurbanim tempom gradskog života, jednostavno prošećite parkom ili promatrajte prirodu, pri čemu će pomoći i obična fotografija, kako biste vratili fokus i mentalnu snagu.
Pročitaj i ovo:
• Ponovno se poveži s prirodom u samo 5 koraka
• Šumske kupke – povratak prirodi za eliminaciju stresa
