Libum, ricotta & ostaci nekadašnje Salone

Surfajući po netu, naišla sam na slijedeće podatke:

Salona, nekadašnja metropola stare rimske provincije Dalmacije, smještena je šest kilometara sjeverno od Splita u današnjem Solinu. Njen povoljan geografski položaj na sredini istočne Jadranske obale i smještaj u dnu zaštićenog Kaštelanskog zaljeva, uz deltu rijeke Salon (danas Jadro), te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti, uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.

 

 

Prvobitno je bila Grčka kolonija, a po prvi puta spominje se 119.g.  p.n.e.

Pobjedom Rimljana nad Grcima, pod vladavinom Augusta Julija Cezara, oko 48.g.  p.n.e. Salona dobiva status rimske kolonije, tada nazvana Colonia Martia Julia Salona. Najveći kulturni procvat doživila je za vrijeme vladavine cara Dioklecijana, a koliko mu je ista bila važna ukazuje i činjenica da joj je dodijelio počasno ime svoje obitelji – Valeria.

Napadima Avara i Slavena na Rimsko carstvo, Salona je srušena do temelja 641.g. n.e., a do danas su sačuvani pojedini ostatci nekadašnjeg grada. 

 

Zadnji puta sam u Saloni bila negdje u drugom srednje kada nas je profesorica iz latinskog odvela razgledati nekadašnje ostatke rimske kolonije. Iako je to bilo davno, na polovici mojeg životnog vijeka (skoro), sjećam se da sam ostala koliko zapanjena toliko i oduševljena! Od tada, već se godinama planiram tamo vratiti. Do ovog tjedna Salona mi je bila tako blizu (svega 23 km od Trogira, 5 km od Splita), a tako daleka!  

 

M. i mene je probudilo ranojutarnje sunce koje je dopiralo groz grilje, a na pamet mi je pala ideja za posjet Saloni. Dan je bio izvrstan (sunčan radni dan) tako da nisam očekivala previše posjetioca, što mi je sasvim odgovaralo.

 

U ovih 14 godina koliko je nisam vidjela, Salona se toliko proširila da arheološke iskopine dopiru tik do magistrale za Split, a neke iskopine su još u tijeku. Svakodnevno arheolozi istražuju i pronalaze nove iskopine, a što nas je u posljednjih par godina navelo na razmišljanje da je Salona bila daleko veća od ovih ostataka koje mi poznajemo. Izgleda da je zapravo cijeli Solin izgrađen na nekadašnjim ostatcima, a mještani se znaju zezati da ne smiju duboko kopati za temelje novonastalih kuća jer će taknuti u stare grobove. Interesantno zar ne? 

 

Dan je bio prekrasan, a izlet divan! Na prvoj slici možete vidjeti ostatke kršćanske Bazilike (Basillicum Urbana), zatim na ostalim biskupovu palaču tik do Bazilike, stare zidine kojima je Salona bila opasana, ostatke prolaza, ostatke stupova, ostatke nekadašnjih kuća, forum, arenu, stare grobnice, kanalizaciju, krstionicu u obliku križa opasanu ostatcima stupova, detalje uklesane na kamenjima (najčešće u obliku križa, te detalji grožđa i lovora)…

 

Malo dalje od centra nekadašnje Salone postoji jedna mala aleja koja vodi k kamenoj kući u kojoj se nalazi Muzej u spomen don Frani Buliću. Ispred kuće je divno rimsko dvorište s nekadašnjim kamenim stolovima i stolicama, ostatci kipova i nadgrobnih spomen ploča…

Iza kuće nalazi se još ostataka Salone, nešto toliko divno da mi je dah zastao dok smo M. i ja sve to obilazili.

Nadam se da sam vam barem dio stare Salone prenijela na slikama 😀 Obožavam rimske/grčke ostatke i uživam u ovakvim izletima! 

 

U skladu s temom, a budući da sam radila domaći Ricotta sir na koji me Jelena navukla s svojim slikama i receptom (ponešto sam ga izmijenila), radila sam kruh iz Pompeja (Libum),  stari rimski kruh koji se koristio kao žrtveni kruh na svečanostima, kombinirajući recept od Jelene i Tadeje.

 

Sve u svemu, uživali smo i u izletu i u hrani 🙂

 

 

Domaća Ricotta

(za 300 g sira)

 

Potrebni sastojci:

 

•         1 litra punomasnog mlijeka, 3.8% m.m.

•         200 ml slatkog vrhnja

•         5 žlica soka od limuna, svježe iscijeđenog

•         1 žličica morske soli

•         1 sterilna gaza, cjediljka, lončić

 

 

Priprema:

 

•     Lončić oplahnite vodom, ulijte mlijeko i slatko vrhnje, dodajte sol pa zagrijte na jakoj vatri dok     ne zavrije.

•     Kada mlijeko zavrije, dodajte svježe iscijeđeni sok limuna, smanjite vatru na srednju jačinu i stalno miješajući drvenom kuhačom kuhajte oko 5 minuta, dok se u tekućini ne naprave grudice.

•     Cjediljku obložite sterilnom gazom koju se presavili da vam bude dupla (ili jednostavno, stavite dvije gaze). Stavite cjediljku na lončić odgovarajuće veličine, pa pripremljenu smjesu mlijeka ulijte u cjediljku. Ostavite nepoklopljeno oko 30 minuta da se tekućina ocijedi.

•     Ricottu sir koji ste dobili cijeđenjem premjesite u plastičnu zdjelicu i stavite u hladnjak do upotrebe.

 

 

Rimski kruh (Libum)

(za 2 pogačice)

 

Potrebni sastojci:

 

•         300 g Ricotta sira

•         150 g glatkog pšeničnog brašna

•         1 cijelo jaje

•         ½ žličice morske soli

•         10-ak listova svježeg lovora

 

 

Priprema:

 

Zagrijte pećnicu na 200°C. Tepsiju za pečenje premažite s malo ulja, pospite s malo brašna pa postavite lišće lovora kao podlogu na koju ćete staviti pogačice.

Sir pomiješajte s jajem i soli. Dodajte brašno te umijesite ljepljivo tijesto.

Tijesto podijelite na dva jednaka dijela pa oblikujte dvije pogačice.

Svaku pogačicu zarežite na osmine.

Pecite oko 50 minuta.

Pečeni kruh izvadite iz tepsije pa pustite da se skroz ohladi prije rezanja.

 

 

 

Napisala: Maja Matus