Svi povremeno zaboravljamo sitnice poput rođendana i godišnjica, no to nije jedini način na koji nas naše pamćenje može iznevjeriti. Naime, ne možemo se u potpunosti pouzdati čak niti u naša sjećanja na važne događaje poput uspomena iz djetinjstva ili bitnih prigoda.
Lažna sjećanja mogu biti u potpunosti pogrešna i izmišljena ili pak temeljena na pravim događajima, no percipiranim na iskrivljen način. Iako nam se možda čini da smo stopostotno sigurni u nešto, nije isključeno da je riječ samo o varci.
Normalna pojava ili nešto ozbiljnije?
Lažna sjećanja nisu nužno razlog za zabrinutost. Često se javljaju u svakodnevici: tako se, primjerice, možete uvjeriti da ste zaključali ulazna vrata, iako to niste zapravo učinili. S druge strane, lažna sjećanja mogu biti daleko ozbiljnija pa se tako ljudi pogrešno sjećaju detalja nesreće koje su doživjeli ili zločina kojem su svjedočili.
Štoviše, lažna sjećanja jedan su od vodećih uzroka nepravednih sudskih presuda upravo zato što očevici zaista vjeruju da su sumnjivca vidjeli na mjestu zločina, iako to nije slučaj. Nisu u potpunosti isto kao obične greške u pamćenju jer uključuju izvjesnu razinu sigurnosti u točnost i valjanost sjećanja.
Zapravo, nerijetko se događa da su ljudi toliko čvrsto uvjereni u ono čega se „sjećaju“ da ih je nemoguće razuvjeriti i dokazati im suprotno, čak i kad se njihova navodna sjećanja kose sa zakonima zdravog razuma.
Uzroci
Ljudska je percepcija daleko od savršenstva. Nekad nam se priviđaju stvari koje nisu utemeljene u stvarnosti, a povremeno nam promakne nešto očito što nam se nalazi „pred nosom“. Lažna sjećanja nerijetko nastaju zato što smo pogrešno ili nepotpuno percipirali informaciju u samom trenutku njenog primitka. U tom slučaju mozak popunjava praznine stvaranjem „sjećanja“ koja se zapravo nisu ni dogodila. Osim toga, na oblikovanje novog sjećanja mogu negativno utjecati čimbenici poput postojećeg znanja i drugih sjećanja, ali i dezinformacije.
Znanstvenici su dokazali da je lažna sjećanja moguće izazvati uz pomoć sugestije te da tako nastala sjećanja s protokom vremena mogu postati jača i sve živopisnija. Osim toga, sjećanja mogu postati iskrivljena te se izmijeniti kako bi uključila nove informacije i iskustva. Što više vremena prođe od nekog događaja, to smo podložniji opasnosti da izobličimo sjećanje na njega.
Uloga (negativnih) emocija
Ako ispitamo ljude da opišu iskustvo neposredno nakon što su ga doživjeli te se još živo sjećaju detalja, teže ćemo utjecati na njih, no ako ih ispitamo nakon što je prošlo više vremena, lakše ih je zavarati i navesti na pogrešan put tako što im podmetnemo dezinformacije.
Još jedan od glavnih „krivaca“ za stvaranje lažnih sjećanja su jake emocije, posebice one negativne. Iako nam se nekad upravo zbog njih određena iskustva urežu u pamćenje, u dugim slučajevima emocije dovode do stvaranja nevjerodostojnih sjećanja.
Pročitaj i ovo:
- Toksična pozitivnost: 5 pokazatelja da potiskujete iskrene emocije
- Mindfulness: Naučite osluškivati emocije i donositi ispravne odluke
- Nemojte biti žrtva vlastitog straha: Kako preuzeti kontrolu nad mislima?
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
