Prošli je tjedan skupina od 57 vodećih znanstvenika predstavila Ujedinjenim narodima 10 najvažnijih novih otkrića u nadi da će time pomoći u oblikovanju nove klimatske politike. No, osim što su ključna za kreatore politika, ova otkrića mogu ukazivati na to kako bismo svi mi trebali razmišljati i reagirati po pitanju klimatskih promjena.
5 novih otkrića o klimatskim promjenama
1. Točniji klimatski modeli pojačavaju potrebu za smanjenjem emisije ugljika
Kako su klimatski modeli iz godine u godinu sve precizniji, znanstvenici su zapravo izmijenili svoje prethodne procjene potencijalnog globalnog zatopljenja. Odlučili su da niži raspon temperatura više nije u području mogućnosti. Jednom kada se količina CO2 u atmosferi udvostruči na predindustrijskoj razini (kao što se očekuje), znanstvenici kažu da možemo očekivati raspon zagrijavanja od 2,3 do 4,5 ° C, u usporedbi s prethodnim rasponom od 1,5 do 4,5 ° C.
“To znači da je manja vjerojatnost da će scenariji umjerenog smanjenja emisija ispuniti očekivanja, kako se to prethodno predviđalo”, pišu znanstvenici u izvješću, zahtijevajući agresivnija smanjenja emisija. Kompenziranje inicijativa koje s vremenom izvlače ugljik iz atmosfere neće biti dovoljno – moramo prije svega usporiti stopu emisije ugljika.
- Što vi možete poduzeti: Letite manje jer zračni prijevoz dolazi s velikom cijenom emisije ugljika (jedna svijetla strana trenutne pandemije jest smanjenje prometovanja aviona)
2. Topljenje permafrosta postaje glavni problem
Većina postojećih klimatskih modela ne uzima u obzir emisije ugljika koje bi potencijalno mogle dovesti do topljenja stalno zamrznutog tla – sloja zemlje koji je u povijesti ostao zaleđen pod ledenjacima. Kako se brzina gubitka ledenjaka ubrzava (opet, ponajviše zahvaljujući rastućim emisijama ugljika), znanstvenici su sve zabrinutiji da će odmrzavanje vječnog leda u atmosferu ispustiti velike količine dugo zakopanih zaliha ugljika i drugih moćnih stakleničkih plinova. Odmrzavanje permafrosta također ima potencijal vratiti na površinu davno zakopane zarazne bolesti, a vjerujemo da to nitko ne želi.
- Što vi možete poduzeti: Izračunajte vlastiti ‘ugljični otisak’ na linku kako biste stekli bolji uvid u to gdje osobno možete smanjiti emisiju.
3. Krčenje tropskih šuma šteti svjetskoj sposobnosti samoregulacije
Kako emitiramo sve više ugljika u atmosferu, tlo pod našim nogama prirodno povlači dio toga natrag u zemlju. Novo izvješće procjenjuje da 30% ljudskih emisija CO2 sada ponovno apsorbira biljni svijet. Drugim riječima, šume starog rasta posebno su učinkovite u gutanju ugljika, ali kad se sjeku, vraćaju ga u atmosferu.
To znači da osim uništavanja neprocjenjivih prirodnih ekosustava, krčenje šuma koje smo vidjeli u Amazoniji i Aziji smanjuju količinu ugljika koji ovi prirodni ekosustavi mogu pohraniti, što dodatno pogoršava klimatsku krizu čak i više nego što su znanstvenici prethodno mislili.
- Što vi možete poduzeti: Kupujte hranu, a posebno meso, od lokalnih proizvođača. Mnogo se zemlje u inozemstvu krči upravo zbog poljoprivrede i uzgoja.
4. Ekstremni vremenski uvjeti prijete već ugroženim zajednicama
Odavno znamo da klimatske promjene pojačavaju ekstremne vremenske (ne)prilike, a znanstvenici sada predviđaju da će obilne kiše biti vjerojatnije u već vlažnim područjima, dok će suša zahvatiti već sušna područja poput Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, južne Europe i Australije. Drugim riječima, oluje će vjerojatno pogoršati već postojeće klimatske vremenske obrasce, a oni koji žive u siromašnim područjima će biti još snažnije pogođeni. Dakle, više pažnje treba posvetiti milijunima ljudi koji bi mogli biti raseljeni zbog ovih oluja.
- Što vi možete poduzeti: Budite u toku s ekstremnim vremenskim događajima širom svijeta i koristite ih kao primjere dok razgovarate s prijateljima i obitelji o sve većoj važnosti klimatskih akcija.
5. Mentalni danak klimatskih promjena još je gori nego što smo mislili
“Sve je više dokaza da promjena klimatskih uvjeta negativno utječe na mentalno zdravlje, uključujući povećani rizik od stresa i kliničkih poremećaja (trauma, anksioznost, PTSP ili depresija), a može čak rezultirati i povećanim rizikom od samoubojstva”, navodi se u izvješću.
Kada je riječ o tome koji danak klimatske promjene imaju na mentalno zdravlje, najčešće se spominju dva pojma: eko-anksioznost, osjećaj straha za budućnost i solastalgija, psihička bol uzrokovana promjenama u okolišu. U budućnosti će ljudima koji žive u zajednicama koje se nalaze na prvoj liniji klimatskih promjena, trebati više resursa koji će im pomoći da se nose s ovim traumatičnim osjećajima.
- Što vi možete poduzeti: Razmotrite kako ekološku anksioznost možete koristiti kao gorivo za ekološku akciju. Također, razgovarajte sa svojom obitelji, posebno s djecom, i ukazujte im na ekološki prihvatljiv način života.
Pročitaj i ovo:
- Klimatska kriza: Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje?
- Kako razgovarati s djecom o klimatskim promjenama?
- Sadnja šuma mogla bi značajno usporiti klimatske promjene, kažu znanstvenici
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji ispiriraju i mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!