Pregled
Kalcij je najzastupljeniji mineral u tijelu. 99% kalcija nalazi se u kostima i zubima, a ostatak pomaže funkcioniranju srca, živaca, mišića i drugih tkiva. Da bi se apsorbirao, uz kalcij su potrebni magnezij, fosfor te vitamini K i D. Najbolji način za nadoknadu kalcija je kroz hranu.
Primjena
Osteoporoza – istraživanja su pokazala da kombinacija kalcija i vitamina D može spriječiti gubitak kostiju u starijih osoba.
Hipoparatireoidizam – oboljeli moraju slijediti dijetu s visokim udjelom kalcija i niskim udjelom fosfora te uzimati dodatke kalcija.
Predmenstrualni sindrom (PMS) – jedno veliko istraživanja pokazalo je da su se simptomi PMS-a smanjili za 50% kod žena koje su uzimale 1200 mg kalcija dnevno.
Visoki krvni tlak – istraživanja ne daju jasne rezultate o tome može li kalcij pomoći u smanjenju krvnog tlaka ili je to više vezano uz prehranu koja uključuje mliječne proizvode s niskim udjelom masti (koji sadrže i kalcij).
Pretilost – neka istraživanja pokazala su da uzimanje mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti može pomoći smanjenju i održavanju normalne tjelesne mase, ali nije jasno je li za to zaslužan kalcij iz mliječnih proizvoda.
Visoki kolesterol – preliminarna istraživanja pokazala su da uzimanje kalcija u količinama od 1600-2000 mg dnevno može pomoći smanjenju kolesterola uz pravilnu prehranu i vježbu.
Rahitis – istraživanje 2000. godine pokazalo je da je kalcij učinkovit tretman kod rahitisa.
Drugo – rizici za moždani udar i kolorektalni karcinom mogu se smanjiti prehranom bogatom mliječnim proizvodima.
Izvori iz hrane
Najbolji izvori su sirevi, mliječni proizvodi s niskim udjelom masti (mlijeko, jogurt), tofu, melasa. Kalcij još možemo dobiti iz badema, Brewerovog kvasca, brazilskih oraha, brokule, kupusa, sušenih smokava, algi, tamnozelenog lisnatog povrća, lješnjaka, kamenica, sardina i konzerviranog lososa.
Dostupni oblici
Dva najčešće korištena oblika kalcija su kalcijev citrat i kalcijev karbonat. Dodaci kalcija dobiveni od ljuski kamenica, dolomita i kostiju izbjegavaju se zbog sadržaja olova koji može naštetiti mozgu, bubrezima, uzrokovati anemiju i podići krvni tlak.
Doziranje
Suplementi kalcija trebaju se uzimati u malim dozama tijekom dana (ne više od 500 mg) sa 6-8 čaša vode kako bi se izbjeglo konstipaciju.
Djeca:
– Dojenčad 0-6 mj.: 210 mg
– Dojenčad 7 mj.-1 god.: 270 mg
– Djeca 1-3 god.: 500 mg
– Djeca 4-8 god.: 800 mg
– Adolescenti 9-18 god.: 1,300 mg
Odrasli:
– 19-50 god.: 1,000 mg
– 51 godina i stariji: 1,200 mg
– Trudnice i dojilje ispod 19 godina: 1,300 mg
– Trudnice i dojilje iznad 19 godina: 1,000 mg
Kao prevencija karcinoma kolona preporučuje se 1800 mg dnevno.
Mjere opreza
Zbog mogućnih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima, dodaci prehrani trebaju se uzimati uz liječnički nadzor.
Dnevno se ne smije unositi više od 2500 mg kalcija. Nuspojave uzimanja kalcija mogu biti konstipacija i uznemirenost želuca. Vrlo visoke doze mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, gubitak apetita, povećano mokrenje, zbunjenost, aritmiju i mogu biti toksični za bubrege. Takve simptome mogu imati i stanja u kojima tijelo samo proizvodi višak kalcija (zatajenje bubrega, sarkoidoza, rak i hiperparatireoidizam).
Ljudi s povećanim rizikom od raka prostate u bubrežnih kamenaca ne smiju uzimati suplemente kalcija.
Interakcija
Ako trenutačno uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja joda obavezno se konzultirajte s liječnikom: alendronat, antacidi na bazi aluminija, beta-blokatori,lijekovi za smanjenje kolesterola (antihiperlipemici),kortikosteroidi, digoksin, diuretici, estrogeni, gentamicin, antibiotici (kinoloni i tetraciklini), antiepileptici.