Keratoconjunctivitis sicca ili, poznatije, sindrom suhog oka je stanje karakterizirano smanjenom produkcijom suza. Sindrom nastaje ili zbog nedovoljnog lučenja suza ili zbog poremećaja u kvaliteti suznog filma.
Suze nam služe za podmazivanje, prehranu, zdravlje i optičke funkcije prednje površine oka te jasan vid, a ujedno smanjuju mogućnost infekcije, ispiru strana tijela iz oka i zadržavaju površinu očiju glatkom i čistom. Suze su produkt nekoliko žlijezdi unutar i oko vjeđa te se sastoje od tri sloja: lipida, vode i mukoze.
Svaka komponenta služi funkciji zaštite i njezi prednje površine oka. Lipidni sloj sprječava isušivanje vodenog sloja te isparavanje suze, a luče ga Meibomove žlijezde. Srednji vodeni sloj sadrži lizozim i imunoglobulin A, a luči ga suzna žlijezda. Funkcija mukoznog sloja je jednoliko raspršiti suze preko površine oka, njena uloga je vlaženje te stabilizacija suznog filma, a luče ga stanice spojnice oka i suzna žlijezda.
Najčešća forma suhih očiju je nedovoljna količina vodenog sloja suza.
Koji su simptomi?
Tipični simptomi vezani uz suho oko su osjećaj stranog tijela u oku, “pijesak” u očima, pečenje, žarenje, umor očiju, bol u očima te zamagljen vid. Bitno je naglasiti da se pacijenti ponekad žale na povećani intenzitet suzenja te primjećuju suze uz rub vjeđa, koja dolazi zbog povećane proizvodnje suznog sloja pri nedovoljnoj proizvodnji ostala dva sloja suznog filma, te kao odgovor na oštećenja površine oka nastalih zbog suhoće istog. Nažalost, te suze su lošije kvalitete pa usprkos njima i dalje postoji osjećaj suhoće.
Ovakve simptome puno češće susrećemo kod osoba starije životne dobi, a mogu biti vezani uz hormonalne poremećaje (menopauza), klimatske prilike (vjetar, hladan zrak), okoliš (rad u klimatiziranim prostorijama ili s pojačanom ventilacijom), alergije, prisutni prilikom čitanja, vožnje, gledanja televizije ili tijekom rada za računalom (pojačana koncentracija, zaboravimo treptati), primjena određenih sistemskim terapija (antihistaminici, oralni kontraceptivi, određeni antihipertenzivi, antikolinergici, psihofarmaci, estrogeni, analgetici) te laserska korekcija vida.
Kliničke pretrage
Za liječenje suhog oka obavezan je odlazak specijalistu oftalmologu, pažljiva anamneza , klasični simptomi te provedba dijagnostičke pretrage. Dijagnostičnim testovima kao što su test ekspresije Meibomovih žlijezda (vrši se procjena sekrecije lipidnog sloja), Schirmerov test (mjeri se količina vodene komponente suznog filma ili test pucanja suznog filma) te bojanje fluoresceinom može se sa sigurnošću utvrditi stanje vašeg suznog filma te sukladno tome pristupiti liječenju potrebnog za svakog pacijenta.
Liječenje suhog oka
Sindrom suhog oka je kronična bolest – kada se jednom dijagnosticira, postaje stanje koje će osobu pratiti do kraja života. Bitna je prevencija kao što je redovito treptanje kod čitanja i dužeg gledanja u ekran kompjutera,p ovremeni odmori od rada te gledanje u daljinu, povećanje vlažnosti zraka na poslu i kod kuće, nošenje sunčanih naočala radi zaštite od vjetra i sunca te povećana hidracija organizma.
Kada se dijagnostičkim pregledom otkrije koji sloj filma nedostaje i na koje se smetnje pacijent žali, pristupamo saniranju simptoma. Osnovno liječenje je primjena kapi za ovlaživanja oka, kao što su umjetne suze (jedna kap djeluje 20-30 minunta, stoga je potrebna često ukapavanje), primjena toplih suhih obloga te masaža rubova vjeđa (2-3 puta dnevno, potiče lučenje lipidnog sloja). U težim slučajevima koriste se i kapi koje sadrže ciklosporin (smanjuje upalu oka te time sudjeluje u ponovnoj produkciji suza). Relativna novost je i primjena autolognog seruma u obliku kapi za oko kod težih oblika poremećaja, koji sadrži potrebne supstance za terapijsko djelovanje na oko, a ponekad se odlučujemo i za radikalnije metode (ugradnja silikonskih čepova te zatvaranje suznih kanala).
Bitno je još jednom naglasiti, dijagnosticirano suho oko je stanje koje će osobu pratiti do kraja života te uvođenjem terapije imamo dva cilja – ublažavanja simptoma i sprječavanje mogućih komplikacija.
Autor: dr. med. Brano Splavski, spec. oftalmolog, Poliklinika Ghetaldus
