Dugo se smatralo kako ono što se događa unutar našeg probavnog sustava može utjecati na naše cjelokupno zdravlje, a istraživači sa Sveučilišta Stanford otkrili su i zašto – odgovor bi se mogao kriti u mikroorganizmima prisutnima u našem crijevu, ili nedostatku istih.
Ljudski se mikrobiom sastoji od tisuća mikroorganizama koji prebivaju u probavnom sustavu. Ovi mikroskopski organizmi prisutni su od trenutka kada ste rođeni, a zatim ih tijekom ostatka života oblikuju prehrambeni i drugi čimbenici.
Kako suvremena prehrana utječe na mikrobiom?
Ljudska se prehrana radikalno promijenila tijekom proteklih 15.000 godina zahvaljujući poljoprivrednoj revoluciji. U prošlom stoljeću, uvođenje antibiotika, carski rezovi, povećanje sjedilačkog načina života i spora zamjena namirnica bogatih vlaknima u njihove procesuirane verzije s manjim udjelom hranjivih tvari također je dovela do značajnih promjena u ljudskom tijelu.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford željeli su ispitati kako prehrana utječe na naše mikrobiome, zbog čega su promatrali skupinu lovaca-sakupljača u Tanzaniji poznatom pod imenom Hadza.
Preživjele populacije lovaca i sakupljača najbliža su zamjena za „vremenski stroj“ pomoću kojeg možemo otkriti nešto više o životu naših udaljenih predaka, navodi dr. sc. Justin Sonnenburg, izvanredni profesor mikrobiologije i imunologije i jedan od autora studije.
Članovi plemena Hadza drže se tradicionalnog načina života lovca i sakupljača čija se prehrana uglavnom sastoji od mesa, bobica, gomolja i meda. Hadza prehrana definirana je godišnjim dobima – u suho doba godine jede se više mesa, dok u kišno vrijeme bobice igraju veću ulogu.
Istraživači su prikupili 350 uzoraka stolice od članova Hadza plemena tijekom jedne godine. Otkrili su da se njihovi mikrobiomi crijeva bitno razlikuju od onih ljudi koji žive u industrijaliziranom svijetu. Također su otkrili da su specifične vrste bakterija prisutne u mikrobiomu Hadza tijekom suhog doba godine gotovo u potpunosti nestale u mikrobiomu velikog dijela ljudi industrijaliziranog svijeta.
Zdravlje crijeva povezano je s nizom bolesti
Istraživanje Sveučilišta Stanford jedna je od brojnih studija posljednjih godina koje sugeriraju kako prehrana i zdravlje crijeva igraju važnu ulogu u općem blagostanju. I druga su istraživanja utvrdila da se mikrobiomi prisutni kod tradicionalnih i industrijaliziranih populacija razlikuju po sastavu.
Postoje i dokazi koji upućuju na značajan porast kroničnih bolesti u zapadnjačkoj populaciji, a također znamo da mikrobiom crijeva igra važnu ulogu u razvoju mnogih od tih bolesti. S obzirom na navedeno, studija Sveučilišta Stanford sugerira da mikrobiom prisutan kod industrijalizirane populacije više ne osigurava adekvatnu zaštitu protiv bolesti.
Mikrobiom crijeva može imati značajne posljedice za cjelokupno zdravlje, pa tako može potencijalno pridonijeti ili potaknuti probleme s imunitetom i metabolizmom, složene imunološke poremećaje (upalne bolesti crijeva, dijabetes tipa 1), bolesti jetre, pretilost, pothranjenost, dijabetes i kardiovaskularne poremećaje, naglašava dr. Eugene B. Chang, član znanstvenog savjetodavnog odbora u American Gastroenterological Association Center for Gut Microbiome Research and Education.
Zamke moderne prehrane
Istraživanje iz 2016. godine, koje je također vodio dr. Sonnenburg, pokazalo je da je uklanjanje dijetalnih vlakana iz prehrane miševa uvelike smanjilo raznolikost mikrobioloških vrsta u crijevima, što se promijenilo s ponovnim uvođenjem prehrambenih vlakana. Međutim, ako se nedostatak vlakana održao kroz četiri generacije miševa, mikrobiološke vrste u crijevima bile su trajno izgubljene.
Slična bi se pojava mogla odvijati i u mikrobiomu pripadnika zapadnjačke kulture, a evolucija prehrane u tome je odigrala značajnu ulogu. Osobe koje konzumiraju prehranu zapadnjačkog tipa mogu izgubiti ključne mikrobne vrste važne za održavanje zdravlja. S prehranom bogatom šećerima i mastima, s niskim udjelom vlakana, te kritične mikrobne skupine su izgubljene, što rezultira odsutnošću ključnih mikroba koji su neophodni za zdravlje.
Sakupljači-lovci morali su živjeti na onome što je bilo dostupno. Prehrana je bila ograničena na ono što je sezonske namirnice pa odatle i sezonska varijacija u mikrobiomu crijeva. Danas možemo promijeniti našu okolinu i više ne ovisimo o pronalasku hrane – jednostavno možemo otići u trgovinu, birati između mnogih vrsta proizvoda i znati da će biti dostupni u bilo koje doba godine. Naši su izbori često vođeni onime što je jeftino i lako dostupno, a u tome predvodi obrađena, visokokalorična hrana s velikim udjelom masti i niskim udjelom vlakana.
Na neki način, moglo bi se ustvrditi kako je prehrana plemena Hadza puno zdravija od uobičajene prehrane u zapadnom svijetu: bez prerađene hrane, bez rafiniranih šećera i s velikim unosom dijetalnih vlakana – dok pripadnici plemena Hadza dnevno unose 100 ili više grama vlakana dnevno, u današnjem svijetu prosjek iznosi oko 15 grama dnevno, zaključuje dr. Sonnenburg.
Pročitaj i ovo:
• Probiotici uravnotežuju probavu i djeluju blagotvorno na zdravlje
• Mnogo više od probave: Ozdravite svoja crijeva
•
