Zelena Andreja alias Urbana vrtlarka, pažljivo planira gdje i kada će sijati ili posaditi različite povrtne kulture. Planiranje plodoreda nije lak posao i pomalo djeluje kao žongliranje s milijun informacija koje se nakon puno mozganja pretvori u idealnu ovosezonsku vrtnu shemu no koliko će u konačnici shema biti uspješna vidjet će se tek na kraju sezone.
Plodored je sustav u kojem se različite povrtne kulture izmjenjuju na istoj površini u određenom vremenskom razdoblju. Njime se zapravo njeguje bioraznolikost u vrtu što je bila česta pojava u bakinim vrtovima. Ovom tehnikom koristimo se i zbog prevencije širenja štetnika I bolesti jer pojedine vrste povrća napadaju različiti nametnici, pa se izbjegava sadnja iste biljke na gredicu svake sezone. Kada razmišljamo o plodoredu treba uzeti u obzir i da razne vrste povrća imaju nejednako razvijen korijenov sustav. Povrće poput dinje ili krastavca širi svoje korijenje u višim slojevima tla u horizontalnom smjeru zbog čega troše više hraniva koje se nalaze u površinskom sloju. Dok za razliku od njih grah, grašak i druge mahunarke imaju duboko korijenje te crpe hranu iz dubljih slojeva tla.
Ne treba zanemariti ni potrebu pojedinih povrtnica za vodom, budući da se čestim natapanjem narušava struktura tla i brzo troši humus. Rajčice, paprike, patlidžan ili kupusnjače sade se zato na gredicu koja je dobro pognojena dok ih sljedeću sezonu nasljeđuju mahunarke, korjenasto i lukovičasto povrće. Znači povrće se dijeli na ono koje je u plodoredu prvo jer najviše crpi hraniva iz tla, te povrće koje je na drugom mjestu odnosno koje dolazi iza tih kultura.
Plodored povrća ima i drugih prednosti. Neke kulture poput krumpira dobro prekrivaju tlo te ako ga posadimo uz luk uspješno ćemo se riješiti korova jer ga krumpir guši. Mahunarke su izuzetno korisne u sustavu plodoreda budući da povrće iz porodice mahunarki – grah, graška ili bob vežu dušik u tlo kvržicama na svom korijenju pa je dostupan kulturama koje će na isto mjesto doći nakon njih. Zato je dobro nakon njih posaditi velike potrošače dušika poput kupusnjači ili lisnatog povrća. Dok je povrće iz porodice korjenastih dobro posaditi nakon kupusnjači.
Premorenost tla očituje se u sve slabijem napredovanju kulture, njenim prinosima, te enormnoj pojavi stalno istih bolesti, štetnika i korova. Dakako osnovni uzrok ovome leži u nemogućnosti, odnosno iscrpljenosti tla da biljci stalno nanovo osigurava istu dinamiku hraniva, te održava razinu humusa.
(Ekološka poljoprivreda, Darko Znoar)
Svrha plodoreda:
1. Suzbijanje štetnika i bolesti u vrtu
2. Održavanje ravnoteže plodnosti tla
3. Suzbijanje korova
4. Sprječavanje erozije tla odnosno očuvanje strukture tla
Plodored u malom vrtu
Plodored je zapravo najviše učinkovit u velikim vrtovima jer u malom vrt nije moguće u potpunosti pratiti sva pravila. Razmak između gredica je malen tako da se nametnici mogu vrlo lako širiti na druge gredice, a i količina povrća varira zbog čega su različite veličine gredica. Sve to otežava točan plodored.
Zato treba prilikom planiranja pripaziti da se:
1. Kulture s dubokim korijenjem uzgajaju nakon onih s plitkim korijenovim sustavom – time se održava dobra struktura tla
2. Gredice bi trebale uvijek biti pod zelenim pokrivačem – u zelenoj gnojidbi koriste se biljke poput bijele gorušice
3. Uvijek malčirati tlo
4. Različitim biljnim juhama/gnojnicama pomagati biljakama tijekom rasta
5. Voditi dnevnik: plan usjeva, datuma sijanja, problemi s kojim smo se susreli, količina plodova…
Iskustvo je najbolji učitelj
Ove godine više ću prostora u vrtu ostaviti za rane i niske sorte graha jer je u prošloj sezoni visoki grah sorte Tetovac dao jako malo plodova. Pretpostavljam da to ima veze s velikim vrućinama u srpnju baš u vrijeme kada su se cvjetovi trebali zametnuti u plod ili nije bilo “specijaliziranih” kukaca za oprašivanje istih. Općenito u odnosu na prošlu, u vrtu ću više uzgajati mahunarke dok ću smanjiti količinu zeljastih povrtnica koje zauzimaju puno prostora. Budući da na krovu imam idealne uvjete za uzgoj lisnatog povrća – salata, blitva, špinat i dr. pojačat ću njihov uzgoj do srpnja prije ljetnih vrućina. Također, uzgojit ću i krumpir koristeći se tehnikom sijanja u sijenu, s čime sam eksperimentirala prije dvije godine, ali u drvenom sanduku.
Bilo kako bilo, iz godine u godinu, kako stječete iskustvo, kako raste vaš vrt, tako rastete i vi kao vrtlari pa vam dobru vrtlarsku sezonu želi Zelena Andreja Urbana vrtlarka!
