S osjećajima neuhvatljive tuge, sa tananim i iscrpljujućim osjećajima bezvoljnosti, umora, žalosti i beznađa zbog preispitivanja životnih uspjeha i neuspjeha, sa žalom zbog gubitaka i promašenih prilika, a ponekad i strahom od neizvjesne budućnosti- svi smo se barem jednom u životu dobro upoznali. Život nije ravna crta. Ima on neke svoje uspone i neke svoje padove- i tako treba biti.
Depresija se ne događa nekom drugom
I dok će se većina nas na kraće vrijeme prepustiti osjećaju bezvoljnosti i bezperspektivnosti, odtugovati neke svoje tuge i potom brzo vratiti životnu radost i nadu u bolje sutra- više od sto dvadeset milijuna stanovnika ovog planeta svih dobnih skupina to ne može učiniti bez nekog oblika pomoći. Kada jedno takvo stanje bezvoljnosti i tuge, popraćeno umorom potraje dulje od dva tjedna može se pretvoriti u bolest. Duševnu bolest. Depresiju.
Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba oboljelih od depresije konstantno raste, a istraživanja govore da 3-4% populacije boluje od težih, a 1,5-2% od blažih oblika depresije s tim da žene oboljevaju od depresije dva puta češće od muškaraca. Više je nego zabrinjavajući trend porasta depresivnih stanja kod djece i mladih. Klasično liječenje depresije provodi se raznim antidepresivima i psihoterapijom- međutim, kada je riječ o lakim i srednje teškim depresijama pomoć se može pronaći i u svijetu biljaka, naravno, uz odobrenje i suglasnost vašeg liječnika.
Biljka sunca za depresivne zimske epizode
I dok je u ovom zimskom periodu nekima od nas dovoljna zraka sunca na prozorčiću da nas oraspoloži i odagna zimski blues, osobama oboljelima od depresije pomoć dolazi u obliku gospine trave ili kantariona, Hypericum perforatum, L.. Gospina trava je prvi fitoterapeutski izbor za liječenje lakih i srednje teških depresija, njezina uporaba preporučuje se upravo u ovo doba godine kada se zbog nedostatka sunčeve svjetlosti depresivna stanja učestalije pojavljuju.
Nadzemne dijelove sa sunčano žutim cvjetovima beremo na livadama, poljima, nasipima i krčevinama udaljenima barem 200 metara od najbližih prometnica diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a u Hrvatskoj se može naći kao korov na svakom koraku. Punoću svoje cvatnje gospina trava doživljava sa prvim danima ljeta, upravo oko vjerskog blagdana sv. Ivana Krstitelja 24.06., po kojem je i dobila jedno od svojih imena. Možemo je brati sve do jesenskih mrazova izbjegavajući branje zeleni sa sjemenkama- beru se samo gornji dijelovi zeleni sa cvjetovima i listovima.
Najpropisivaniji biljni lijek u Njemačkoj
Više je nego impresivan podatak da se radi o najpropisivanijem biljnom lijeku za liječenje lakih i srednje teških depresija od strane njemačkih liječnika zbog kojeg se u Njemačkoj drastično smanjila uporaba sintetskih antidepresiva. Gospina trava je i jedna od najistraženijih pripadnica biljnog carstva čije djelovanje potvrđuju brojna klinička istraživanja koja se redom slažu u jednom: lijek je to za lake i srednje teške depresije ukoliko se doista radi o kvalitetnim i standardiziranim preparatima.
I dok se na primorskim i dalmatinskim terasama macerati gospine trave u maslinovu ulju sunčaju na žarkom ljetnom suncu, a predaja o blagotvornom djelovanju kantarionova ulja za razne bolesti kože i sluznice prenosi se s koljena na koljeno- antidepresivno djelovanje gospine trave u našoj je zemlji relativno slabo poznato i rijetko se preporučuje od strane klasične medicine.
Perforatum kao perforiran
Gledajući prema svjetlu listovi ove biljke zbog sitnih žljezdica ispunjenih eteričnim uljem izgledaju kao da su izbušeni ( perforirani ) što je nadahnulo latinski naziv perforatum za ovu biljku. S druge strane, zbog ljekovitosti koju je već davnih vremena zamijetio i sam Hipokrat te zahvaljujući narodnom pripisivanju brojnih mističnih svojstava uključujući i ona obrane od zlih sila – Hypericum perforatum je kroz mnoga stoljeća zaslužila vjerski obojene nazive Gospina trava, Bogorodičine trava i Trava sv. Ivana što dovoljno govori o dubokoj vjeri u njenu ljekovitost i djelovanje.
U današnje moderno doba više nam nije potrebna vjera u ljekovitost određene biljke već provjera i upoznavanje sa kliničkim ispitivanjima.
Ljekovitost njenih spojeva, mehanizmi djelovanja, nuspojave i kontraindikacije istraživani su do najsitnijih detalja, ali je znanstvenicima još uvijek teško usuglasiti koji je to od spojeva zadužen za antidepresivno djelovanje- je li to hipericin koji cvijetu daje crveni pigment kada se rastrlja rukom i kojem se pripisuje i snažno protuvirusno djelovanje ili se radi o vrlo nestabilnom hiperforinu koji se sušenjem razgrađuje i gubi svoj učinak, a inače pokazuje jaki antibiotski učinak.
Najvjerojatnije da je za antidepresivno djelovanje zaslužna upravo sinergija svih spojeva koje gospina trava sadrži, a uz hipercin i hiperforin i njima slične spojeve nalaze se tu i flavonoidi, trjeslovine i male količine eteričnog ulja.
Na današnjem tržištu sve je više pripravaka od gospine trave koji se mogu koristiti i oralno i dermalno, a uspješnost njihovog djelovanja biti će proporcionalna njihovoj kvaliteti.
