Prije otkrića umjetnih izvora svjetlosti, glavni izvor svjetla za čovječanstvo bilo je sunce. Kad bi ono zašlo to je bio znak za odlazak na počinak. Danas nerijetko palimo svjetla čak i za dana jer smatramo da nema dovoljno prirodne svjetlosti u zatvorenim prostorima. Ipak, to nije tako bezazleno jer umjetni izvori svjetlosti – pogotovo plava svjetlost štednih žarulja itekako može ostaviti traga na zdravlje.
Svjetlost je glavni dirigent našeg dnevnog ritma buđenja i odlaska na spavanje, preveliko izlaganje umjetnim izvorima svjetla mogu ga poremetiti. Različite valne duljine svjetlosti drugačije djeluju na naše ponašanje i aktivnost.
Plave valne duljine svjetlosti korisne su tijekom svijetlog dijela dana jer nas razbuđuju i jačaju koncentraciju. Međutim, u večernjim satima kada se tijelo polako treba pripremati za spavanje mogu biti izrazito štetne. Sve intenzivnije svakodnevno korištenje umjetnih izvora plave svjetlosti kao što su monitori raznih električnih uređaja i energetski učinkovite štedne žarulje pogotovo doprinose tome.
Sve više znanstvenih istraživanja povezuje takve umjetne izvore plave svjetlosti s povećanim rizikom od pojave raznih tumora, dijabetesa, srčanih tegoba i gojaznosti. Sve je to povezano s lučenjem hormona pod utjecajem izlaganja umjetnim izvorima svjetla u tamnom dijelu dana. Smanjene razine melatonina, kao hormona koji ima najviše utjecaja na dnevnu raspodjelu aktivnosti, prema preliminarnim rezultatima nekih istraživanja povezuju se s razvojem tumora.
Podiže šećer u krvi, smanjuje lučenje melatonina
Zanimljivo istraživanje sa prestižnog sveučilišta Harvard ukazuje na mogućnost povezanosti intenzivnog izlaganja umjetnim izvorima svjetlosti, pogotovo štednih žarulja, u večernjim satima i razvoju dijabetesa te gojaznosti. U istraživanju je sudjelovalo 10 ispitanika kojima su znanstvenici pomalo svakodnevno pomicali dnevni ritam aktivnosti izlažući ih umjetnim izvorima energije u večernjim satima. Kao rezultat na takve promjene ispitanicima je porasla razina šećera u krvi te ih je dovela u stanje pred razvoj dijabetesa.
Stephen Lockley, istraživač ove pojave sa Harvarda, ističe kako preveliko izlaganje umjetnim izvorima svjetlosti, pogotovo plavog spektra može biti glavni krivac sve većeg porasta problema sa spavanjem i nesanicom modernog društva.
Plava svjetlost kakvu najčešće proizvode monitori i štedne žarulje ima veliki utjecaj na prestanak lučenja melatonina, hormona spavanja. U drugom istraživanju s Harvarda, ispitanici su izlagani plavoj i zelenoj svjetlosti istog intenziteta tijekom 6.5 sati te je plava svjetlost imala dvostruko jači učinak na prestanak lučenja melatonina od zelene svjetlosti.
Ukoliko plava svjetlost ima toliko jak učinak na naše ponašanje i općenito na naše zdravlje, to baca sjenu na korištenje većine ekološki prihvatljivih štednih žarulja. Fluorescentne žarulje, te žarulje koje proizvode tzv. hladno svjetlo energetski su mnogo učinkovitije od već pomalo zastarjelih žarulja koje bacaju žutu svjetlost. Nažalost, takve starinske žarulje proizvode neznatne količine plave svjetlosti stoga su mnogo ugodnije oku te nemaju ovakvih štetnih posljedica na zdravlje.
Tehnologija proizvodnje štednih žarulja može se još više unaprijediti kako bi proizvodile što manje količine plave svjetlosti, a opet ostale energetski učinkovite.
Kako izbjeći plavu svjetlost?
• Koristite prigušenu crvenu svjetlost tijekom večernjih sati je crveno svjetlo ne utječe na prestanak lučenja melatonina
• Izbjegavajte gledanje u monitore nekoliko sati prije odlaska na spavanje
• U slučaju da ne možete izbjeći korištenje električnih uređaja s monitorima u večernjim satima, nabavite naočale koje blokiraju plavu svjetlost
• Nastojte se u što većoj mjeri izlagati sunčevoj svjetlosti tijekom dana što će uravnotežiti vaš biološki ritam
