Fitoterapija i zimske depresije

Za najčešćeg se krivca zimske depresije prozivaju kratki i mračni dani, smanjena količina dnevnog svjetla i sunčevih zraka tijekom zimskih mjeseci zbog koje se posljedično stvara manja količina vitamina D u organizmu. Zbog istog se razloga smanjeno izlučuje i neurotransmiter serotonin – tzv. hormon sreće čije niže koncentracije mogu dovesti do osjećaja mentalnog nezadovoljstva i potištenosti.

 

Zimska depresije učestalije se javlja u sjevernijim dijelovima zemljine polutke, a pretpostavlja se da je godišnje iskusi između 2 i 5% cjelokupnog stanovništva s tim da učestalije pogađa žene od muškaraca.

 

Manifestira se bezvoljnošću, gubitkom pažnje i koncentracije, povećanjem apetita, povlačenjem u sebe i željom da se zavučemo pod toplu dekicu i prespavamo zimski san tijekom ovih nekoliko mjeseci iako se ponekad mogu pojaviti i problemi sa spavanjem, anksiozna stanja i nervoza. 

Stanje se spontano popravlja dolaskom toplijih i duljih dana, najčešće već u veljači.

 

Postoji mnogo načina kako se posvetiti problemu zimske depresije i olakšati si ove zimske dane- prvi je zasigurno prehrana.  Laganija, mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem i ribom, složenim ugljikohidratima, povećanim količinama vitamina C te povećanim unosom omega- 3 masnih kiselina može ublažiti depresivne zimske epizode. U prehranu je korisno uvesti i hranu bogatu aminokiselinom triptofanom koji se u organizmu pretvara u serotonin.

 

Triptofan je prisutan u mesu peradi, ribama, mlijeku, jajima, bananama i košticama suncokreta, buče, sezama i kikirikija.

 

Osim promjene prehrane i preporučenog iskorištavanja svakog sunčanog dana, mogu se uzimati i vitaminski suplementi,a na prvom se mjestu spominje važnost pojačanog unosa vitamina D u obliku kapi u dozi od 5-10 mikrograma. Vitamin D je zaslužan za apsorpciju kalcija u organizmu, zdravlje koštanog sustava, a u novijim se studijama spominje se njegovo djelovanje i na imunološki sustav te na ublažavanje zimskih depresija.

 

Vitamini B skupine sudjeluju u velikom broju metaboličkih procesa u organizmu, stvaranju energije i metabolizmu ugljikohidrata, proteina i masti, a primijećeno je da se nedostatan unos vitamina ove skupine može povezani i sa stresom, depresijom i općenitom lošim raspoloženjem.

 

U zimskim mjesecima bilo bi korisno povećati unos vitamina B skupine, folne kiseline te kolina i inozitola, koji također spadaju u skupinu B vitamina. Tirozin je aminokiselina, neurotransmiter koji potiče aktivnost mozga i sprečava ovisnost, razdražljivost i umor te se i on može uzimati tijekom zimskih mjeseci kako bi se ublažio ovaj sezonski poremećaj ponašanja. 

 

 

 

Osim ravnotežnim unosom hranjivih tvari i mikronutrijenata djelovanje na depresivne epizode uzrokovane nedostatkom sunčeve svjetlosti može se postići i ciljanim fitoterapijskim pristupom.

Biljka izbora kod lakših i srednje teških depresija pa tako i kod tzv. zimske depresije je gospina trava.

 

Ekstrakti gospine trave, Hypericum perforatum, su najpropisivaniji i najistraživaniji fitoterapeutici uopće, a najčešće će se na policama ljekarni naći suhi i tekući ekstrakti gospine trave standardizirani na hipericin ( europska farmakopeja navodi da moraju biti standardizirani na minimalno 0,08% ukupnih hipericina kako bi djelovali antidepresivno).

 

Gospina trava se priprema i kao čaj od 2-4 g osušenih nadzemnih dijelova i 200 ml kipuće vode koji se pije tri puta dnevno ili kao tinktura ( 1:10, 50 vol% etanol) koja  se uzima u dozi 2-4 ml tri puta dnevno. 

 

Baš kao i kod sintetskih antidepresiva ekstrakti gospine trave puninu svog djelovanja ostvaruju tek nakon nekoliko tjedana redovitog uzimanja pa je dobro, ukoliko ste prošlih godina patili od zimske depresije, krenuti sa njenim korištenjem u kasnu jesen. Preporuka za duljinu terapije gospinom travom je minimalno 6-8 tjedana bez pauze.

 

Nekoliko autora ističe da je zbog fototoksičnosti gospine trave, osim kod dermalnog korištenja, kod osoba svjetlije puti, oprez potreban i kod oralnog uzimanja, a ostale nuspojave su blage i rijetke. Preparati gospine trave ne smiju se koristiti zajedno sa brojnim lijekovima jer mogu umanjiti ili povećati efektivnost terapije tim lijekovima te je preporučljivo prije njihove uporabe konzultirati svog liječnika, ljekarnika ili fitoterapeuta. 

 

 

U zimsko doba, uz klasične depresivne epizode, mogu se pojaviti ili pojačati i anksiozna stanje i problemi sa spavanjem. Pasiflora, Kristova kruna, Passiflora incarnata, u fitoterapiji se koristi kao sedativ i hipnotik kod različitih anksioznih stanja I poteškoća sa spavanjem koji se mogu pojaviti tijekom zime.

Njemačka komisija E dozvoljava uporabu standardiziranih preparata, tinktura i suhih ekstrakata pasiflore kod nemira i anksioznosti, a za probleme sa spavanjem često se kombinira sa dobro poznatom valerijanom i matičnjakom. 

 

 

Naširoko je poznato da se od cvijeta prave lavande, Lavandula angustifolia, može ekstrahirati esencijalno ulje bogato esterima koje se naziva “majkom esencijalnih ulja” zbog svog širokog, svestranog i blagotvornog djelovanja. Međutim, nešto je slabije poznato da je i osušen lavandin cvijet u fitoterapijskoj uporabi. Osušen cvijet lavande, ekstrahiran vrućom vodom ili alkoholom može djelovati blago sedativno i spazmolitički. Lavanda je još jedna biljka koji će unijeti dašak ljeta u hladne zimske dane i u čijem ćete mirisnom čaju zasigurno uživati. 

 

2-4g lavande priprema se kao infuz ( čaj) sa 200ml vruće vode, a tinktura lavande 1:5 sa 70 vol % etanola uzima se u dozi od 25-30 kapi nekoliko puta dnevno. Prava lavanda ne smije se zamijeniti sa hvarskim lavandinom, budrovkom, klonom prave i širokolisne lavande koji za razliku od prave lavande sadrži povećanu količinu kamfora i manje količine estera. 

 

 

Korijen valerijane ili odoljena, Valeriana offficinalis, biljna je droga vrlo karakterističnog mirisa  po izovalerijanskoj kiselini i dobro poznata i u tradicionalnoj, ali i u modernoj fitoterapiji. Valerijana ima sedativne i hipnotičke učinke koji se pripisuje njenom esencijalnom ulju i vrlo nestabilnim kemijskim spojevima koji spadaju u skupinu iridoida- valepotriatima. Čaj od valerijane, tinktura i standardizirani pripravci djeluju kod nesanice,ali pomažu i kod straha, uznemirenosti, nervoze, tuge i stresa koji se mogu pojaviti u zimskim mjesecima.

 

Neka ispitivanja ukazuju na mogućnost da valepotriati imaju citotoksično djelovanje pa se ne preporučuje dulja uporaba odoljena niti uporaba kod trudnica i male djece.

Valerijana se uzima u dozi od 1-3 g u obliku infuza ili dekokta do tri puta dnevno ili po 25-50 kapi tinkture 1:5 pripravljene sa 70 vol% etanolom tri puta dnevno. 

 

Matičnjak, Melissa officinalis, njegov list, u tradicionalnoj je medicini biljka poznata po svom sedativnom, spazmolitičkom i antimikrobnom djelovanju pa se upotrebljavao kod brojnih indikacija, a to su djelovanje potvrdila i znanstvena istraživanja.

 

Matičnjak u zimskim čajevima djeluje blago umirujuće i pomaže kod problema sa spavanjem uzrokovanih nervozom. Infuz (čaj) matičnjaka priprema se od 2-4 g suhe droge koja se prelije sa 200 ml kipuće vode, ostavi desetak minuta i pije nekoliko puta dnevno. Osim čaja, može se pripremiti i tinktura matičnjaka u omjeru 1:5 sa 70 vol% etanolom od koje se uzima 20-30 kapi tri puta dnevno. 

 

 

Ženski cvjetovi (češeri) hmelja, Humulus lupulus, pokazuje sedativno i hipnotičko djelovanje, a njemačka komisija E ih preporučuje kod promjena ponašanja, nervoze i anksioznosti kao i problema sa spavanjem te se dobro kombinira sa valerijanom. Uzima se 2 g droge kao infuz tri puta dnevno ili 25- 50 kapi tinkture ( 1:5; 45vol% etanol) tri puta dnevno.  

 

Zelen gospine trave 40g 

List matičnjaka 40g

Češer hmelja 20g

 

2-3g mješavine pripremamo kao infuz- prelijemo je sa 200 ml kipuće vode, pustimo da odstoji desetak minuta, procijedimo i pijemo do tri puta dnevno, uvijek svježe pripremljenu.

 

 

Zelen gospine trave 40g 

List matičnjaka 30g

Cvijet prave lavande 30g

 

2-3g mješavine pripremamo kao infuz- prelijemo je sa 200 ml kipuće vode, pustimo da odstoji desetak minuta, procijedimo i pijemo do tri puta dnevno, uvijek svježe pripremljenu.