Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti. Uzrokovan je poremećajem moždane cirkulacije koji dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, uzrokujući oštećenje i odumiranje živčanih stanica. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo.
Ako se moždani udar prepozna na vrijeme, veća je šansa za uspješan oporavak od ishemijskih moždanih udara koji zapravo čine oko 85 % svih moždanih udara. Kod prepoznavanja simptoma upamtite da moždani udar udara kao GROM i utječe na Govor Razumijevanje Oduzetost polovice tijela, a Minute su važne, to je moždani udar.
Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorile su pojam neuroplastičnost. Ovaj pojam označava činjenicu da, iako se mrtve živčane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale zdrave stanice u mozgu mogu do određene mjere preoblikovati njihovo međusobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljene funkcije. Mozak je kao mišić: ako se ne koristi, on oslabi i atrofira.
O simptomima moždanog udara, rehabilitaciji i oporavku razgovarali smo s dr. sc. Ljiljanom Pačić-Turk čije bogato iskustvo s područja neuroznanosti otkriva tajne mozga i oporavka nakon moždanog udara.
Recite nam nešto o sebi.
– Diplomirala sam psihologiju, a doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja neuroznanosti. Više od 30 godina radila sam u Neuropsihologijskom kabinetu Klinike za neurokirurgiju KBC-a Zagreb, a unazad sad već skoro godinu dana radim na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Prema tome, niz godina bavila sam se neuropsihologijskom dijagnostikom i radila s velikim brojem pacijenata koji su se nakon saobraćajnih nesreća, moždanog udara ili operacija tumora mozga žalili na različite smetnje mentalnih funkcija, npr. poteškoće govora, smetnje pamćenja, pažnje i koncentracije i slično.
Bavite se rehabilitacijom nakon moždanog udara. Biste li rekli da on pogađa sve veći broj mlađih osoba u odnosu na desetljeće prije? Što mislite zašto je to tako?
– Moje dugogodišnje iskustvo, ali i suvremene spoznaje i istraživanja ukazuju na to da sve više mladih ljudi obolijeva od moždanog udara. Posljedice toga su višestruke – prije moždanog udara to su bili radno sposobni motivirani mladi ljudi, a mnogi se sada moraju boriti da ponovo nauče govoriti, čitati, pisati… Sve se to odražava na njihovu kvalitetu života, ali i obiteljske odnose te širu društvenu zajednicu, a o financijskim posljedicama da i ne govorimo.
Sami simptomi moždanog udara ponekad mogu biti nejasni – na koje simptome moždanog udara posebno treba obratiti pažnju?
– Vrlo je teško navesti sve moguće simptome. Neki počinju jakom i naglom glavoboljom koja ne prestaje na analgetike, drugi počinju smetnjama govora ili motoričkim smetnjama – treba obratiti pažnju na sve neuobičajene poteškoće koje se najčešće jave nenadano. To se posebno odnosi na teškoće u govoru, poremećaj razumijevanja, oduzetost dijela ili jedne strane tijela, gubitak ravnoteže, zanošenje u stranu i slično.
Nakon preboljelog moždani udara, javljaju se deficiti raznih mentalnih funkcija – kojih najčešće?
– Koja će funkcija biti oštećena ponajprije ovisi o tome koja je moždana krvna žila, odnosno koji dio mozga zahvaćen. Ako se radi o lijevoj hemisferi, u dešnjaka je velika vjerojatnost da će najizraženiji biti deficiti verbalnih funkcija – razumijevanja i/ili produkcije govora, pamćenja verbalnih materijala itd. Ako je pak moždani udar nastao u desnoj mozgovnoj hemisferi, pacijenti mogu imati poteškoća npr. s prostornim odnosima ili prostornom orijentacijom. Ako je pak oštećenje nastalo u frontalnim režnjevima, moguće su i promjene osobnosti.
Koliko je važno da se što prije krene s rehabilitacijom?
– Izuzetno je važno da se što prije napravi detaljna neuropsihologijska procjena i da se utvrdi eventualno postojanje deficita te njihova jačina, odnosno koje su mentalne funkcije sačuvane, a koje oštećene i u kojoj mjeri. Nakon toga je veoma važno što ranije započeti s neuropsihologijskom rehabilitacijom, koja je dugotrajni proces i veoma je važno da pacijent bude motiviran, uporan, da puno i redovito provodi vježbe različitih mentalnih funkcija. Najvažniji je oporavak u prvih šest mjeseci do godine dana, ali traje i duže, čak i nekoliko godina nakon nastalog moždanog oštećenja.
Što sve uključuje neuropsihologijska rehabilitacija te koliko traje ovaj proces?
– Neuropsihologijska rehabilitacija započinje inicijalnom neuropsihologijskom procjenom kako bismo utvrdili koje su mentalne funkcije sačuvane, a koje oštećene i u kojoj mjeri. To je baseline ili početna mjera od koje započinje rad s pacijentom. Nakon toga radi se plan neuropsihologijske rehabilitacije koji je individualan i prilagođen svakom pojedinom pacijentu. Nakon nekoliko mjeseci ponovo se radi neuropsihologijska procjena kako bismo utvrdili u kojoj su se mjeri pojedine funkcije oporavile i kako bismo po potrebi korigirali individualni rehabilitacijski plan. Proces rehabilitacije je, isto kao i plan rehabilitacije, jako individualan i ovisi o stanju svakog pojedinog pacijenta, deficitima mentalnih funkcija, ali i promjenama osobnosti koje također mogu utjecati na oporavak.
Oporavak je najbrži u prvih šest mjeseci do godine dana kada vježbe u okviru neuropsihologijske rehabilitacije trebaju biti puno češće i intenzivnije, a može trajati i par godina.
U posljednje se vrijeme dosta spominje glazba kao sredstvo za brži oporavak nakon moždanog udara te neurolozi spominju njene dobrobiti i putem slušanja, ali se često preporučuje i ples kao dio terapije. Koristite li i vi neke od ovih tehnika?
– Ugodna glazba treba bi biti sastavni dio takve terapije i rehabilitacije, ali je za sada sustavno ne koristimo.
Koliko je općenito važna tjelesna aktivnost za oporavak?
– Tjelesna aktivnost je također jako važna, ali ovisi o motoričkim mogućnostima pacijenta pa je zato važno da neuropsihologijsku rehabilitaciju prati i tim liječnika fizijatara i fizioterapeuti koji će ga uputiti koje vježbe treba provoditi i koje aktivnosti su za njegov oporavak najvažnije.
Može li neuropsihologijska rehabilitacija pomoći i kod nekih kroničnih bolesti, npr. kod Alzheimerove bolesti?
– Neuropsihologijska rehabilitacija može pomoći i kod kroničnih bolesti kao što je Alzheimerova demencija, posebice u ranijim fazama same bolesti. Izuzetno je važno da pacijenti što više vježbaju svoje mentalne funkcije kako bi usporili razvoj bolesti. Vježbanje pažnje i koncentracije i različitih oblika pamćenja, čiji su deficiti jedan od prvih simptoma demencije, sigurno pomaže pacijentu i u svakodnevnom životu i usporava razvoj deficita. U kasnijim fazama Alzheimerove bolesti gubi se sposobnosti učenja pa je učinak vježbi izuzetno mali.
Koliko je u oporavku važan multidisciplinarni pristup?
– Multidisciplinarni pristup je izuzetno važan jer se različite struke međusobno nadopunjuju i u dijagnostici i u rehabilitaciji poteškoća. Psiholog radi neuropsihologijsku procjenu kognitivnih i izvršnih funkcija i ličnosti pacijenta. Radni terapeut radi radnoterapijsku procjenu čiji je cilj omogućiti pojedincu optimalno funkcioniranje u aktivnostima svakodnevnog života. Logoped radi procjenu deficita govora i s njim povezanih funkcija. Svi zajedno rade individualni program rehabilitacije koji mora obuhvaćati gore navedena područja kako bi rehabilitacija bila što učinkovitija. Ako pacijent razvije jaku anksioznost ili depresiju, što također nije neuobičajeno, uključuje se i psihoterapeut kako bismo na vrijeme spriječili razvoj ozbiljnih poremećaja.
Psihološki centar Maya započeo je s radom prije nekoliko mjeseci, kao prvi centar u Hrvatskoj specijaliziran za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba s različitim oštećenjima mozgovnih funkcija. U Centru djeluje iskusan multidisciplinarni tip stručnjaka, koji pruža pojedincu i njegovim bližnjima podršku u procesu rehabilitacije. Potraži ga na adresi Kaptol 25, Zagreb, a više informacija pronađi www.psiholoskicentarmaya.hr.
