Iza dr. Elme Bunar stoji dugogodišnje iskustvo i rad na području estetske i funkcionalne medicine – nakon studija u Sarajevu, svoj je osobni i profesionalni razvoj nastavila u Italiji, a potom u Francuskoj, gdje završava specijalizacije iz interne, estetske i anti-aging medicine. Predsjednica je Hrvatske udruge estetske medicine i članica nekoliko strukovnih udruženja, uključujući i Svjetski savjet za preventivnu, regenerativnu i anti-aging medicinu, a u njezinu ekspertizu može se uvjeriti svatko tko zakorači u ordinaciju Aevum u Opatiji.
Biološki sat nikako ne možemo zaustaviti, ali se čini da ga ipak možemo usporiti.
– Ne možemo ga zaustaviti, barem zasad, ali pravilnom higijenom prehrane te psihološkom, fizičkom i kozmetološkom higijenom, možemo utjecati na starenje. U zadnjih nekoliko mjeseci istraživanja su otišla tako daleko da se u laboratorijima pronašla supstancija koja je miševima produljila život, dakle sat okrenula unazad.
Najnoviji suplement je Celergen Swiss, preparat koji djeluje na telomere, produžava ih. Uz to ima antioksidativni i antiage-efekt, djeluje na raspoloženje, stimulira specifične stanice koje su vezane uz debljinu, astmu, degenerativne bolesti mozga, osteoporozu, seksualnu disfunkciju, mušku impotenciju, artritis, kronični umor, regeneraciju i hidrataciju kože, tonus i sjaj kože. I sve je to evidence-based medicine, medicina koja se temelji na dokazima.
Biste li rekli da je u medicini, prije dvadesetak godina, bio prisutan trend odjeljivanja „vanjskog“ od „unutarnjeg“, ono što se događa na površini kože nije se dovodilo u vezu s onim što se događa u tijelu? No, čini se da se danas ipak stvari mijenjaju. Možete li mi reći što je za vas estetska medicina?
– Estetska medicina je grana medicine koja je nastala 1973. godine u Parizu i za nju se još uvijek koristi definicija iz 1977. godine. Estetska je medicina medicinska disciplina kojoj je prvi cilj prevencija. Tek je u drugoj fazi kurativna, pa onda korektivna. Riječ je o medicini za zdravlje jer, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije odsustvo bolesti, nego psihofizičko blagostanje – upravo je to cilj estetske medicine.
Dakle, koliko sam shvatila, za vas estetska medicina ide ruku pod ruku s drugim medicinskim disciplinama?
– Estetska medicina ima multidisciplinarni pristup pacijentu. Ova se disciplina oslanja na sva saznanja fundamentalnih znanosti, a koristi se dostignućima s područja opće medicine, kirurgije, interne medicine, dijetologije, dermatologije, angiologije, ortopedije, fizijatrije, kao i antropologije, filozofije, pedagogije, psihologije i sociologije.
Pred njom je zadatak da razumije ulogu različitih dijelova tijela i organa koji čine dio jedne psihofizičke ravnoteže. Estetska bi medicina trebala korigirati eventualne neravnoteže i spriječiti da se iz stanja zdravlja prijeđe u stanje bolesti. Estetska medicina poboljšava tjelesnu harmoniju, što odgovara najboljem fiziološkom optimumu.
Što biste poručili onima koji misle da je briga za izgled površna i da izgled nije važan? Čini se da izgled itekako ima veze sa zdravljem – može li osoba biti lijepa ako nije zdrava?
– Ljepota je skrivena, i odavno svi traže njezinu definiciju. Ljepota je harmonija, ljepota je jednostavnost, ljepota je kako se osjećamo… Osjećati se lijepo je osnovno, i to je, mislim, najvažnije prenijeti pacijentima. Pogledajmo prirodu. U prirodi je sve lijepo i sve funkcionira. Znači, ljepota je striktno vezana uz funkciju i harmoniju.
Odnos pacijent-liječnik prelazi liniju patologije i uspostavlja se odnos povjerenja, gdje se zajedno odlučuje o vrsti tretmana, terapije – bilo da je riječ o prevenciji, bilo da se radi neka korekcija.
Vrlo je značajna maksimalna sigurnost u terapijama i stoga se treba obratiti profesionalcu, osobi koja je obrazovana i koja stalno stječe znanja, to je fundamentalno. Da bismo voljeli sami sebe i da bismo preuzeli brigu o sebi, ponovo je bitno obratiti se stručnjaku, profesionalcu estetske medicine, koji će pomoći, između ostalog, i povećati samopouzdanje pacijenta.
Što je s dijagnostikom, kako izgleda vaš prvi pregled?
– Prvi pregled je veoma važan i ključni moment u estetskoj medicini. Traje sat vremena i sastoji se od check-upa kože (parametri kože, sebometrija, corneometrija, pH, Ramette-test, Woodova lampa, hiperreaktivnost kože, ultrazvuk – ekografija kože i potkožnog tkiva), morfoantropometrijske valutacije (habitus, raspoređenost masnog i mišićnog tkiva…), flebološke valutacije (Doppler vena donjih ekstremiteta) te posturalne i valuacije fizičkoga kapaciteta te niza psiholoških testova.
Kako izgledaju tretmani? Koje biste tretmane izdvojili kad je o pomlađivanju riječ?
– Treba razlikovati tretmane korekcije i pomlađivanja. Na biološkoj razini, postoji mali broj terapija koje podmlađuju kožu – i riječ je samo o biostimulaciji odgovarajućim lijekovima koji doista u koži stimuliraju kolagen tipa tri, vrstu kolagena koja se nalazi kod mladih ljudi i djece, a rezultati su svježina lica i usporavanje procesa starenja te smanjenje bora na prirodan način.
Druga su vrsta tretmana – ne zovem ih terapijama jer ne liječe ništa, samo rade korekciju, a na biološkoj razini nema pomlađivanja – fileri, botoksi, radiofrekvencije… Estetski efekt je odličan, ali to sve stimulira ožiljkasti kolagen tipa jedan, pa ne dolazi do istinskog pomlađivanja.
Svaki organizam ima svoje individualne potrebe, ali me zanima, općenito, kakvu vrstu prehrane i njege preporučujete ženama?
– Od 2013. godine poznajemo ljudski genom, sastavljen od 30.000 gena, i nova disciplina nutrigenomika može točno i vrlo personalizirano odrediti što jesti, a što ne. Iz biološkog se materijala uzme uzorak, pošalje u laboratorij i dobije rezultat koji nas upućuje na to koje su naše jake točke, kako ih još više ojačati, a koje su slabe točke te kako se ponašati da ne dođe do bolesti.
Možemo također napraviti nalaz oligoelemenata, minerala u tragovima i napraviti nutricionistički status te prema stanju pacijenta odrediti što jesti. U svakom slučaju, pet porcija svježeg voća i povrća uvijek je dobar savjet.
Vjerujem da je iznimno važno zdravo se hraniti, no što je s kozmetikom? Ima li neki brend koji posebno preporučujete?
– Kozmetološka higijena uključuje čišćenje kože, hidrataciju, normalizaciju kožnih parametara te fotoprotekciju. Ne postoji jedan brend koji bi bio dobar svima, to je kao da se kaže koji je lijek dobar za sve. Svaki organizam ima svoje potrebe i prema tome se propisuje kozmetika, ili cosmeceuticals, lijekovi koji se koriste u kozmetičke svrhe, kao što je retinoična kiselina.
Koje biste dodatke prehrani preporučili za zdravlje i ljepotu kože, pogotovo za antiage-efekt? Što mislite o uzimanju kolagena u obliku dodatka prehrani?
– Što se kolagena tiče, nema pouzdanog znanstvenog dokaza da odlazi u kožu kada se uzme kao suplement, zato je bolje uzeti prethodnika kolagena, odnosno nešto što stimulira njegovu proizvodnju. Vitamin C teoretski stimulira kolagen, ali samo lokalno primijenjen, a prema najnovijim istraživanjima, od suplementa se resorbira samo 15 posto, pa se već dvije godine uopće ne daje suplement resveratrola. Stimuliranje kolagena najbolje se postiže ubrizgavanjem polidezoksiribonukleotida u kožu.
Kada je „vrijeme da se krene“ s tretmanima? U tridesetima ili ipak malo kasnije?
– Osnova estetske medicine je prevencija, dakle spriječiti nastajanje bora što je dulje moguće, ili usporiti sav proces starenja. Naravno, neće biti isti proces prevencije za dvadesetogodišnjakinju i za pedesetogodišnjakinju, ali check-up kože treba napraviti nakon puberteta.
