Potraga za vječnim životom i eliksirom mladosti zaokuplja ljude od pamtivijeka, a konačan odgovor na to pitanje i dalje nemamo. Zato s tolikim zanimanjem promatramo najstarije osobe na svijetu, pokušavajući otkriti njihove navike i identificirati one koje su zaslužne za svaki troznamenkasti rođendan. Ako ste se ikada pitali gdje živi najviše super-stogodišnjaka i čemu mogu zahvaliti svoju dugovječnost, portal Why Am I Unhealthy nudi odgovore na ova pitanja.
1. Kavkaz
Popularna kultura kaže da dostizanje 150 godina starosti nije neobično u ovom dijelu svijeta. Zemljopisno područje između Europe i Azije bilo je dom i najdugovječnijeg čovjeka na svijetu – Shirali Muslimov iz Azerbejdžana doživio je čak 168 godina. Iako je njegova dob kasnije često propitivana, on je tvrdio da "kad jednom dođete do ove dobi, 20 ili 30 godina ne čini neku razliku".
Muslimov je bio farmer i pastir, promotor aktivnog stil života koji je tvrdio da "besposlica dovodi do smrti". Nije pio ni pušio, a jeo je samo ono što mu je bilo potrebno. Još jedan dokumentirani slučaj je Khfaf Lasouria, abhazijska žena koja je doživjela 130 godina, i Zabani Khakimova, žena iz čečenskih planina koja je doživjela ništa manje impresivne 124 godine.
Koja je tajna ovih super-stogodišnjaka? Većina njih svoju dugovječnost pripisuje teškom radu, životu u čistom okolišu te jednostavnoj, ali zdravoj prehrani. Svi su jeli povrće uzgojeno u vlastitim vrtovima, bez kemikalija i pesticida. Kefir je također uobičajena namirnica u ovom dijelu svijeta, napravljena od fermentiranog kozjeg mlijeka te bogata bjelančevinama, kalcijem, antioksidansima i polisaharidima, složenim ugljikohidratima koji su izvrsni izvor energije. Neki od tih stogodišnjaka svakodnevno su pili sok od bijelog duda – ova se biljka koristi za sprečavanje srčanih bolesti jer je prirodni antikoagulans, a usto je prepuna vitamina C, antioksidansa, željeza i drugih minerala. I na kraju, obiteljska anamneza može biti još jedan faktor koji utječe na dugovječnost – Muslimovljev otac i brat živjeli su duže od 110 godina.
2. Japan
Mnogi stogodišnjaci potječu iz Japana. Shigechiyo Izumi doživio je 105 godina, Niwa Kawamoto 113 godina, a Tane Ikai i Kamato Hongo dogurali su do 116 godina. Kao i Shirali Muslimov, gđa Hongo nikad nije pušila, a njena se prehrana temeljila na biljnim proteinima. Svi su ovi super-stogodišnjaci konzumirali proizvode od soje te, jednako kao i njihovi kavkaski kolege, naporno radili i bili fizički aktivni tijekom cijelog života.
3. Brazil
Maria Gomes Valentim iz Brazila doživjela je 114 godina. Cijeli je svoj život provela u gradiću Carangola kojeg karakterizira svježi planinski zrak tijekom cijele godine. Iako je gospođa Gomes povremeno uživala u čaši vina, glavnina joj je prehrane bila biljnog podrijetla uz dodatak sjemenki lana, jednih od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina u prirodi.
Maria Lucimar Pereira, također iz Brazila, trenutačno uživa u 121. godini života. Gđa Pereira oduvijek je živjela u Amazonskoj prašumi te redovito jede neke od supernamirnica dostupnih direktno iz prirode, poput manioke i acai bobica. Meso konzumira samo u malim količinama, a tvrdi da ne jede rafinirane šećere i soli.
4. Sjeverna Amerika
Smatra se da Sjedinjene Američke Države imaju najveći broj stogodišnjaka. Elizabeth Bolden umrla je u dobi od 116 godina, a Sarah Knauss nadživjela ju je za tri godine.
Gospođa Bolden imala je raznoliku i dobro uravnoteženu prehranu koja uključuje sve, od svinjetine i ribe do voća i slatkiša. Sarah Knauss je bila poznata ljubiteljica čokolade i indijskih oraščića. No, može li se ustvrditi da je sama prehrana ključ njihovih dugovječnih života? Bitno je napomenuti da su ove žene živjele u ruralnim, mirnim dijelovima zemlje, kao što su Tennessee i Pennsylvania, gdje su okolišni čimbenici pridonijeli njihovoj dugovječnosti.
I dalje u Sjevernoj Americi, Kanada je dom Marie Louise Meilleur koja je umrla u dobi od 117 godina. Marie Louise Meilleur bila je vegetarijanka, obroke je začinjavala maslinovim uljem i uživala u povremenim poslasticama poput vina ili čokolade. Ali njezina dugovječnost nije samo rezultat vegetarijanske prehrane – bila je fizički aktivna i nakon 100. rođendana, uz biciklizam kao omiljeni sport. Da stvar bude još intrigantnija, bila je strastveni pušač sve do 90. godine života.
5. Planinska sela Anda i Alpa
Maria Esther Capovilla iz Ekvadora doživjela je 116 godina. Protivila se konzumiranju alkohola i pušenju, a imala je uravnoteženu prehranu u kojoj su mahunarke, piletina i kava bile snažno zastupljene.
Jednako zanimljiv slučaj jest onaj Jeanne Calment, Francuskinje koja je doživjela 122 godine. Jeanne Calment uživala je u čokoladi, što je balansirala vodeći aktivan život, igrajući tenis, mačevajući i vozeći bicikl. I, na kraju krajeva, možda je čokolada nepravedno optužena kao krivac – upravo tamna čokolada bogata antioksidansima smanjuje razinu kolesterola te sadrži puno mononezasićenih masti, također poznatih i kao "zdrave" masti.
Ekvador je dom "doline dugovječnosti" u okrilju Anda, a Arles, rodno mjesto Jeanne Calment graniči s francuskim Alpama. Čini se da je miran okoliš bez zagađenja, u kombinaciji sa zdravom prehranom i tjelesnom aktivnošću ključ za dug život. No, što kažu stručnjaci?
Učinci mediteranske prehrane
Grčka znanstvenica Antonia Trichopoulou iz Athens School of Medicine provela je istraživanje velikih razmjera s ciljem uspostavljanja veze između tradicionalne mediteranske prehrane i povećane dugovječnosti. Istraživanje je identificiralo ključne značajke mediteranske prehrane: visoku potrošnju maslinovog ulja, voća, povrća i mahunarki te nisku potrošnju mesa i mliječnih proizvoda. Maslinovo ulje je nadaleko poznato po svojim korisnim svojstvima – mnoge studije potvrđuju kako kontinuirana konzumacija ovog "tekućeg zlata" pomaže u prevenciji mnogih bolesti, kao što je koronarna bolest srca, a time doprinosi duljem i zdravijem životnom vijeku.
Nakon originalne studije provedene u Grčkoj, istraživanja su također replicirana u Danskoj, Australiji i Španjolskoj među starijim osobama koje su slijedile principe mediteranske prehrane. Australska je studija dala posebno značajne rezultate. Naime, sljedbenici mediteranske prehrane imali su 17 % manju smrtnost u usporedbi s onima drugih prehrambenih navika. Isto tako, starije osobe koje su se veći dio svog života pridržavale mediteranske prehrane u španjolskoj su studiji pokazale smanjenje smrtnosti od 31 %.
Što su to točno jeli ljudi iz studija? Već spomenuto maslinovo ulje, osim što koristi prevenciji srčanih bolesti, također pomaže u smanjenju rizika razvoja osteoporoze i dijabetesa. Osim toga, njihova je prehrana bogata zelenim lisnatim povrćem kao što je špinat, blitva, šparoge i kupus, poznatim po flavonoidima koji su snažni antioksidansi. Vino je također dobar izvor flavonoida, a mediteranske su zemlje poznate po uživanju u čaši vina uz svaki obrok. Ispitanici su također konzumirali velike količine svježeg voća, čija redovita konzumacija dokazano smanjuje rizik od raka.
Na temelju prikupljenih podataka, studije su predstavile prehrambenu piramidu za koju se smatra da pridonosi dugovječnosti. Na vrhu piramide su prehrambeni proizvodi koje treba konzumirati na mjesečnoj / tjednoj bazi. To su životinjski proizvodi kao što su meso, jaja i ribe. Rafinirane slastice također spadaju u ovu kategoriju. Na dnu piramide nalaze se prehrambeni proizvodi koje bi trebalo konzumirati svaki dan, kao što su mahunarke, povrće, voće i cjelovite žitarice. Kuhanje s maslinovim uljem, smanjen unos soli, umjerena tjelovježba i puno vode dodatni su savjeti koji pomažu u postizanju dugog i zdravog života.
Japanski slučaj
Za manje od jednog stoljeća, Japan se iz zemlje gdje prosječni životni vijek iznosi 36 godina prometnuo u zemlju čiji građani imaju najdulji životni vijek u razvijenom svijetu. Što je omogućilo ovo japansko čudo?
Znanstvena istraživanja ukazuju na tri glavna razloga koji govore u prilog japanskoj dugovječnosti. To su:
Unos kalorija: Studija provedena 2006. godine na starijim stanovnicima otoka Okinawe otkrila je pozitivnu vezu između ograničenog unosa kalorija i dužeg životnog vijeka. Znanstvenici su utvrdili da prehrana s niskim unosom kalorija pomaže smanjiti rizik od ateroskleroze, otvrdnuća arterija kao izravne posljedice nakupljanja masnih ostataka. Rizik od raka, moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti također je bio smanjen u toj skupini Japanaca u dobi od 80 i 90 godina.
Visok udio antioksidansa – nizak udio životinjskih proizvoda: Jednako kao i kod njihovih mediteranskih vršnjaka, kod Japanaca je utvrđeno da konzumiraju velike količine lisnatog zelenog povrća i samo umjerene količine proizvoda i proteina životinjskog porijekla. Sveprisutni zeleni čaj također je odličan izvor antioksidansa.
Kulturne navike: Tradicionalna japanska izreka upozorava kako bi trebali prestati jesti kad smo 80 % puni. Mnogi zapadni nutricionisti potiču ovu naviku tvrdeći da malo samokontrole za stolom pomaže na duge staze.
Sve u svemu, stanovnici Okinawe mogu očekivati da će živjeti do deset godina duže od pojedinaca iz drugih razvijenih zemalja. Što možemo naučiti iz ove studije? Većina kalorija potječe od masne hrane, kao što su rafinirani šećeri, masti, riblje ulje i punomasni mliječni proizvodi. Smanjenje broja kalorija koje dobivamo iz ovih namirnica i povećanje konzumacije voća i povrća bogatog vitaminima i antioksidansima mogao bi biti pravi put za dugovječan život.
Dugovječnost i stil života: važnost dnevne rutine
Toliko o važnosti prehrane u postizanju dugog život, ali to zasigurno nije jedini faktor. Što je sa stilom života? Slučajevi spomenuti na početku ovog članka, 117-godišnja Kanađanka Marie Louise Meilleur i 122-godišnja Jean Calment pušile su veliku većinu svog dugovječnog života. A što je s onom, pušenje ubija?
Studija provedena na Harvardu istražila je odnos između povećanog rizika smrtnosti i stila života, uzimajući u obzir pušenje cigareta. Od više od 10.000 ljudi koji su sudjelovali u studiji, njih 476 je preminulo još tijekom trajanja studije. Od tih 476 umrlih, 208 ih je umrlo od kardiovaskularnih bolesti, a 156 od raka. Pušenje je glavni uzrok kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka i raka pluća, a kod pušača je dvaput vjerojatnije da će patiti od angine, moždanog udara ili srčanog udara u usporedbi s nepušačima. Čak je 80 % oboljelih od raka pluća u Velikoj Britaniji uzrokovano pušenjem.
Međutim, harvardska je studija zaključila da je najvažniji čimbenik koji doprinosi smanjenu dugovječnosti – sjedilački način života. Niske ili nepostojeće razine fizičke aktivnosti snažno su povezane s preranom smrću. S druge strane, pojedinci koji su tjedno potrošili 3500 kalorija vježbajući imali su 50 % niži rizik od smrti nego neaktivni pojedinci.
Pa kako je moguće da su neke od najdugovječnijih žena bile teški pušači i svejedno uspjele proslaviti 100. rođendan? Do danas ne znamo sve elemente koji pridonose dugovječnosti, ali čini se da prisutnost jednog ili više faktora rizika (pušenje, prekomjerna tjelesna težina i malo ili nimalo tjelovježbe) smanjuje životni vijek. Znanstvenici koji rade na studiji Harvard vjeruju da bi uklanjanjem glavnih faktora rizika stopa smrtnosti mogla pasti i za 41 %. Možda su spomenute žene pušile tijekom svog života, ali su sigurno imale aktivan stil života, adekvatan indeks tjelesne mase i općenito uravnoteženu prehranu. A ne smijemo zaboraviti ni utjecaj gena.
A što vi možete učiniti kako biste živjeli dug i zdrav život? Ne postoji čarobna formula za dugovječnost – isprepleteni faktori kao što su geni, način života i prehrane utječu na životni vijek. Zato posegnite za prirodnim supernamirnica, pronađite prehranu koja najbolje odgovara vašim potrebama, vodite aktivan stil života (ali nema potrebe da ste u teretani svaki dan), prestanite pušiti i riješite se drugih nezdravih navika pa tko zna, možda ste baš vi sljedeći super-stogodišnjak!
