Prehrana
Terapijski plan kod depresija može uključivati niz komplementarnih i alternativnih terapija, zajedno s medicinskim tretmanom. Preliminarne studije sugeriraju da određeni dodaci prehrani mogu umanjiti simptome kod depresija. Važno je porazgovarati sa svojim liječnikom o tome postoji li mogućnost uključivanja ovakve vrste terapije u cjelokupni plan liječenja. Ne upuštajte se u liječenje umjerene ili teške depresije na svoju ruku bez konzultacije sa svojim liječnikom.
U prehrani koristite više ribe zbog prisustva omega-3 masnih kiselina. Pazite na ispravan unos masti u jer je primijećeno da prehrana koja snizuje kolesterol može uzrokovati depresivne epizode. Smatra se da nije niska razina kolesterola ta koja izravno utječe na razvoj nekih depresija, već da se prije radi o restrikciji unosa masnoća koje se preporučuju kod povišenog kolesterola, pa time i smanjenog unosa omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA). Smanjen unos omega-3 masnih kiselina može se povezati s razvojem nekih depresija jer je primijećeno da se kod populacije koja dobiva omega-3 masne kiseline preko učestale konzumacije ribe, depresija i samoubojstva javljaju rjeđe.
Ograničavanje rafiniranog šećera i kofeina pokazalo se korisnim za podizanje raspoloženja u nekim studijama. Trebali biste eliminirati šećer i kavu iz svoje prehrane na barem tjedan dana kako biste mogli pratiti djelovanje na raspoloženje.
Postoje dokazi da neke osobe oboljele od depresije također mogu imati intoleranciju na inzulin. Liječnici će u tom slučaju postaviti dijagnozu i odrediti potrebnu terapiju.
Studije su pokazale da i neke alergije na hranu mogu biti okidači nastanka mentalnih smetnji, uključujući i depresiju.
Dodaci prehrani
EPA (1-2 g EPA dnevno ili 9.6 g ukupnih omega-3 kiselina dnevno) – EPA iz ribljeg ulja pokazala je smanjenje simptoma depresije u nekim studijama.
FOLNA KISELINA – doze folne kiseline trebali biste dogovoriti sa svojim liječnikom.Deficit folne kiseline, vitamina koji spada u B skupinu, povezuje se u nekim slučajevima sa razvojem depresije jer veliki broj osoba sa depresijom imaju niske doze folne kiseline u organizmu.
ŽELJEZO – doze nadomjestka željeza trebali biste dogovoriti sa svojim liječnikom. Anemija također može pogoršati depresiju međutim, dijagnosticirati i liječiti je smiju isključivo liječnici.
VITAMIN B12 – doze B12 vitamina trebali biste dogovoriti sa svojim liječnikom. Deficit vitamina B12 može dovesti do pojave depresivnih epizoda. Prema studiji provedenoj na starijim ženama, invalidima, primijećeno je da postoji dvostruki rizik od razvoja depresije kod deficita vitamina B12. U težim slučajevima manjak B12 vitamina, taj se vitamin može nadoknaditi jedino intramuskularnim injekcijama.
VITAMIN B6 (20 mg dva puta dnevno) – deficit vitamina B6 primijećen je kod žena koje uzimaju oralnu kontracepciju, iako oralna kontracepcija ne mora biti isključiv uzrok deficita tog vitamina. Uglavnom, primijećeno je da veliki broj depresivnih osoba pati od deficita tog vitamina. Nekoliko kliničkih studija potvrđuju da suplementacija B6 vitaminom pomaže i kod depresija uzrokovanih PMS-om.
5-HTP – doze 5-HTP trebali biste dogovoriti sa svojim liječnikom. Depresija se povezuje sa niskim koncentracijama serotonina u mozgu. Dodaci prehrani s 5-HTP mogu povećati sintezu serotonina i tako smanjiti simptome.
RIBLJE ULJE (9.6 g omega 3-masnih kiselina dnevno) – kod depresivnih su osoba primijećene niske koncentracije omega-3 masnih kiselina u organizmu. Uzimanje ribljeg ulja i omega- 3 kiselina pronađenih u ulju- DHA i EPA dokazano smanjuje depresiju. U nekim dvostruko slijepim studijama, uzimanje većih količina ribljeg ulja bilo je korisno kod djece i odraslih ispitanika.
INOZITOL (12 g inozitola dnevno) – osobe s depresijom mogle bi imati niske doze inozitola u organizmu. Dodavanje ovog vitamina iz B skupine pokazalo se korisnim kod depresija.
L-TRIPTOFAN (3-6 g dnevno) – neke kontrolirane studije pokazale su da L-triptofan ima djelotvornost sličnu nekim antidepresivima.
L-TIROZIN – doze L-tirozina trebali biste dogovoriti s liječnikom. Neke depresivne osobe osjetile su olakšanje korištenjem L-tirozina.
MELATONIN – (0.25 do 6 mg dnevno pod liječničkim nadzorom). U nekim slučajevima melatonin je dobro djelovao kod depresije, međutim, kod nekih ispitanika su se simptomi pogoršali. Dodavanje melatonina prehrani preporučuje se isključivo uz liječničko odobrenje.
SAMe (1600 mg dnevno) – SAMe ili S-adenozilmetionin podiže koncentraciju dopamina, važnog neurotransmitera koji utječe na ponašanje i raspoloženje.
SELEN (100 mcg dnevno) – deficit selena može pridonijeti pojavljivanju depresije.