Pregled
Cink je esencijalni mineral koji se dobiva iz hrane i nakon željeza ima najveću koncentraciju u tijelu. Oduvijek je upotrebljavan kao pomoć pri zacjeljivanju rana i ima važnu ulogu u imunosnom sustavu, reprodukciji, rastu, osjetilu okusa, vida i mirisa, zgrušavanju krvi i pravilnoj funkciji štitne žlijezde i gušterače u proizvodnji inzulina. Također, ima antioksidativna svojstva. Potrebne dnevne doze cinka kreću se između 8 i 11 mg.
Simptomi nedostatka cinka su gubitak apetita, spori rast, gubitak težine, okusa ili mirisa, slabo zacjeljivanje rana, problem s kožom, gubitak kose, izostanak mjesečnice, noćna sljepoća, bijele točke na noktima i depresija.
Primjena
Wilsonova bolest – pošto cink smanjuje apsorpciju bakra, njegovo uzimanje može pomoći kod ove bolesti jer se kod nje bakar nakuplja u tijelu.
HIV/AIDS – kod oboljelih je čest nedostatak cinka uslijed slabe apsorpcije, neutralizacije lijekovima i gubitka zbog proljeva i povraćanja što ih čini osjetljivijim na oportunističke infekcije. Uzimanje cinka smanjuje broj infekcija, poboljšava dobivanje kilograma i pojačava imunitet.
Herpes simplex – topikalna primjena cinka olakšava simptome i sprečava povratak lezija kod oralnog herpesa.
ADHD – ako oboljela djeca imaju nisku razinu cinka, visok indeks tjelesne mase i nisku koncentraciju slobodnih masnih kiselina u krvi, uzimanje cinka može pomoći ublažavanju simptoma ADHD-a.
Peptički ulkus (čir na želucu) – neka istraživanja kažu da cink može ubrzati ozdravljenje od peptičkog ulkusa.
Srpasta anemija – pošto oboljeli najčešće imaju nedostatak cinka, uzimanje istog može smanjiti simptome te bolesti.
Imunitet – da bi imunosni odgovor normalno funkcionirao, razina cinka treba biti u normalnim granicama: i smanjena i povećana koncentracija cinka imaju negativan utjecaj na imunitet.
Prehlada – mnogi ljudi vjeruju da uzimanje cinka kod prvih znakova prehlade skraćuje trajanje i ublažava simptome iste. Potrebno je još istraživanja da bi se utvrdilo koji oblici cinka djeluju na koje vrste virusa prehlade.
Dobno vezana makularna degeneracija – veliko kliničko istraživanje pokazalo je da se tijek te bolesti može usporiti uzimanjem cinka, vitamina C, vitamina E, beta-karotena i bakra. Provode se istraživanja vezana uz ulogu samog cinka u poboljšanju stanja kod te bolesti.
Akne – neki dokazi govore da topička primjena cinka zajedno s eritromicinom može smanjiti pojavu akni.
Drugo – ova stanja povećavaju potrebu za cinkom ili utječu na njegovu apsorpciju, ali nije poznato pomaže li uzimanje cinka u tretmanu tih bolesti: Acrodermatitis enteropathica, alkoholizam, jetrena ciroza, bolest bubrega, celijakija, upalna bolest crijeva, visoki krvni tlak, bolesti gušterače, trudnoća.
Izvori iz hrane
Tijelo apsorbira 20-40% cinka iz hrane i to bolje iz crvenog mesa, ribe i peradi zato što su za bolju apsorpciju potrebni protein. Najbolji izvori cinka su: kamenice, crveno meso, sir, škampi, rakovi i školjke. Dobri izvori sa slabijom apsorpcijom su: leguminoze, cjelovite žitarice, miso, tofu, Brewerov kvasac, kuhano zelenje, gljive, grašak, tahini, bučine i suncokretove sjemenke.
Dostupni oblici
Najjeftiniji, ali i preparat s najmanjom apsorpcijom je cinkov sulfat. Bolju apsorpciju postižu cinkov pikolinat, citrat, acetat, glicerat i monometionin.
Za tretiranje prehlade dostupni su nazalni sprej, nazalni gel i pastille cinka.
Doziranje i način primjene
Cink se uzima s vodom, ali ako uzrokuje uznemirenost probavnog sustava, može se uzimati i uz obrok. Ne smije se uzimati istovremeno sa željezom ili kalcijem. Pošto višak cinka uzrokuje nedostatak bakra, dugotrajno uzimanje cinka treba biti praćeno i uzimanjem bakra. Bez savjeta liječnika ne smije se davati djeci.
Preporučeni dnevni unos cinka:
Djeca:
– Novorođenčad 0-6 mjeseci: 2 mg (AI)
– Dojenčad 7-12 mjeseci: 3 mg (RDA)
– Djeca 1-3 godine: 3 mg (RDA)
– Djeca 4-8 godina: 5 mg (RDA)
– Djeca 9-13 godina: 8 mg (RDA)
– Dječaci 14-18 godina: 11 mg (RDA)
– Djevojčice 14-18 godina: 9 mg (RDA)
Odrasli:
– Muškarci 19 godina i stariji: 11 mg (RDA)
– Žene 19 godina i starije: 8 mg (RDA)
– Trudnice 14-18 godina: 12 mg (RDA)
– Trudnice 19 godina i starije: 11 mg (RDA)
– Dojilje 14-18 godina: 13 mg (RDA)
– Dojilje 19 godina i starije: 12 mg (RDA)
Terapeutske doze:
– Muškarci: 30-60 mg dnevno
– Žene: 30-45 mg dnevno
Upozorenja
Zbog potencijalnih interakcija i nuspojava, suplemente treba uzimati pod nadzorom liječnika.
Istraživanja su pokazala da je količina od 40 mg dnevno sigurna doza, ali nije sigurno što se događa ako se kroz duži period ta količina prekorači.
Uobičajene nuspojave su uznemirenost probavnog sustava, mučnina, povraćanje i metalni okus u ustima. Visoke doze mogu uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, uspavanost, pojačano znojenje, gubitak mišićne koordinacije, intoleranciju alkohola, halucinacije i anemiju. Vrlo visoke doze mogu oslabiti imunitet i HDL (dobar) kolesterol, a povećati LDL (loš) kolesterol.
Interakcije
Ako koristite bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja cinka konzultirajte se s liječnikom: amilorid, antihipertenzivi – ACE inhibitori (kaptopril, benazepril, enalpril, lisinopril, fosinopril, ramipril, perindopril, quinapril, moexipril, trandolapril), antibiotici (gatifloksacin, oksofloksacin, norfloksacin, ciprofloksacin, levofloksacin, moksifloksacin, tetraciklin, minociklin, demeklociklin), deferoksamin, cisplatin, imunosupresivi, nesteroidni protuupalni lijekovi, penicilamin, tiazidni diuretici (hidroklortiazid, klorotiazid, klortalidon, indapamid, metolozon, politiazid, quinetazon, triklormetiazid).
