Vrsta: Vaccinium myrtillus L., Ericaceae
Hrvatski naziv: borovnica
DIO BILJKE KOJI SE KORISTI: Plod, list.
SASTAV: Plod: flavonoidni glikozidi (antocijani, kvercetin-3-glukuronid i hiperozid), polifenoli (katehin, epikatehin, tanini), pektin, vitamin C. List: flavonoidi (kvercetin), fenolne kiseline (kavena, p-kumarinska, p-hidroksibenzojeva…), tanini, iridoidi.
UPOTREBA: Raširena je upotreba u prehrani. U fitoterapiji se koristi u tretmanu proljeva, dizenterije, hemoroida, gastrointestinalnih upala, upala u ustima, skorbuta, urinarnih infekcija, dijabetesa, gihta, reumatizma, upale oka, opeklina i upala kože.
DOZIRANJE: 20-60 g dnevno kao dekokt u tretmanu proljeva.
FARMAKOLOŠKO DJELOVANJE: In vitro i istraživanja na životinjama dokazala su da borovnica posjeduje antioksidativna svojstva koja su zaslužna za antikancerogeno i neuroprotektivno djelovanje. Dokazano je da antocijani iz borovnice sprečavaju nakupljanje trombocita – produžuju krvarenje. Antocijani također inhibiraju elastazu – enzim koji razgrađuje elastin i uzrokuje degeneraciju tkiva.
Dokazana je hipolipidemijska aktivnost, poboljšanje mikrocirkulacije, antikancerogenost, poboljšanje stanja kod ulkusa, antibakterijska svojstva lista. Klinička istraživanja potvrdila su učinkovitost kod očnih bolesti, dismenoreje, problema sa zgrušavanjem krvi (tromboza), dismenoreje, PMS-a, dijabetesa, hipertenzije, ulkusa, fibrocistične mastopatije, dječje dispepsije i hemeroida.
NUSPOJAVE: Klinička istraživanja nisu prijavila nuspojave kod konzumacije ploda. Dugotrajno korištenje ili visoke doze lista mogle bi biti toksične.
KONTRAINDIKACIJE: Potreban je oprez kod korištenja lijekova sa istim ili suprotnim učinkom. U trudnoći je potreban oprez iako je provedeno nekontrolirano istraživanje u kojem nije bilo nuspojava ni kod majke ni kod fetusa.