Kada se blagdanska svjetla pogase, a posljednje se mrvice sa stola bace u smeće, u našoj se podsvijesti počinje javljati onaj mali glas koji nam govori – ‘čim sve ovo prođe moram potrošiti sve ove silne kalorije koje sam unio tijekom blagdana’.
Idemo potrošiti sve te kalorije
“Idemo potrošiti sve te kalorije koje ste unijeli u sebe za blagdane”, često se čuje od instruktora u fitness dvoranama. Premda je sasvim sigurno zamišljena kao bezbrižna šala, fraza ‘potrošiti kalorije’ nosi u sebi krivu poruku. Naime, ideja da morate više vježbati zbog hrane koju ste pojeli, a posebno poslastica, vrlo se često može čuti nakon nekih slavlja i blagdana. Evo zašto je ona potpuno kriva i kako se umjesto toga možete osjećati dobro u svom tijelu čak i ako ponekad ‘prekardašite’.
Diskreditira važnije dobrobiti vježbanja
Jutro nakon blagdana sigurno ne provodimo u teretani kako bismo potrošili višak kalorija. Jedini ispravni razlog zašto vježbamo jest da ojačamo, primjerice, svoje trbušne mišiće nakon poroda, da učvrstimo leđne mišiće kako bi nas manje boljela kralježnica i da pokrenemo svoje tijelo tako da bude gipko i snažno.
“Nikad ne bismo trebali vježbati radi sagorijevanja kalorija! Trebali bismo vježbati za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za mentalno zdravlje, za emocionalno zdravlje… Postoji toliko mnogo motivatora zašto bismo trebali vježbati, ali sagorijevanje kalorija ne bi trebao biti jedan od njih”, upozorava Emmie Keefe, nutricionistica iz Bostona.
Usredotočenost na redovitu tjelovježbu, a ne na hranu
Nedavna istraživanja pokazuju da usredotočenost na redovitu tjelovježbu poboljšava vašu dugovječnost – čak i više nego usredotočenost na gubitak težine. Tjelovježba ublažava simptome tjeskobe i depresije, jača kreativnost i pozitivno utječe na san. A ako na tjelovježbu gledate kao na kaznu, a ne kao na korisnu aktivnost, manje je vjerojatno da ćete se uspjeti usredotočiti na redovitu tjelovježbu.
Keefe također dodaje kako ‘mentalna gimnastika’ pokušaja brojanja kalorija nije uvijek realna niti korisna. Umjesto toga, redovita tjelovježba može vam pomoći da se osjećate motiviranije u drugim područjima i da slobodan dan započnete na produktivniji način.
Promicanje štetnih načina razmišljanja o prehrani
Kako se osjećate kad se spremate pojesti kuglof s kojim se ‘susrećete’ jednom ili dvaput godišnje? Nadamo se uzbuđeno. Prema Alyssi Royse, vlasnici Rocket Community Fitnessa u Seattleu, način razmišljanja prema kojemu morate zaslužiti taj kolač ili poništiti štetu je opasan.
“To nas povezuje s idejom da moramo zaslužiti pravo da jedemo i pravo na zadovoljstvo. Obje te stvari su urođene u jednostavnom posjedovanju tijela… Sama činjenica da ste živi, dopušta vam oboje”, smatra Alyssa.
“Kada moraliziramo hranu, kod ljudi pokrećemo razne opasne misli i obrasce ponašanja. To uključuje poremećaje prehrane, koji mogu dovesti do dugoročnih zdravstvenih komplikacija poput oštećenja srca, problema s rastom kose, oštećenja mozga, letargije i drugih štetnih faktora”, upozorava.
Rezultat godina pogrešnih poruka (i u medijima)
Umjesto da stvaraju te negativne veze, treneri u njezinoj teretani ne spominju hranu. Tijekom blagdana pokušavaju se usredotočiti na pozitivne aspekte i poručuju “zabavite se i uživajte u blagodatima, idite osjetiti radost jer je to primarna svrha vašeg tijela!” Royse dodaje i to da ljudi već ionako imaju štetne misli oko blagdana, kao rezultat godina otrovnih poruka u medijima u kojima se ljude tjera da budu mršaviji. Ona potiče svoje klijente da preispitaju te veze koje su oni i drugi uspostavili i umjesto toga krenu prema neutralnosti tijela i hrane.
Keefe primjećuje da sram zbog onoga što ste pojeli može imati dodatne fizičke posljedice. Kao rezultat hormona stresa koje oslobađate tim misaonim obrascem, možete doživjeti bolove u želucu i probavne tegobe (s mnogim drugim poput glavobolje, lupanja srca i više). Tako dvostruko patite, umjesto da uživate u jelu, ali i kretanju nakon njega.
Umjesto toga slušajte svoje tijelo
Obje stručnjakinje vjeruju da je potrebno prilagoditi se svom tijelu umjesto da dopustite vanjskim silama da utječu na to kako se osjećate, pogotovo kada su u pitanju blagdani. U ovom procesu, poznatom kao svjesno jedenje, posvećujete veliku pozornost svojoj hrani – mentalno primjećujete kakvog je okusa i koliko je ugodno jesti je. Također, tjera vas da slušate prirodne znakove gladi i sitosti. Hrana nije nešto što ste ‘zaradili’ i ne smije biti nikakvih očekivanja da je trebate ‘potrošiti’.
Royse dodaje kako ona osobno pokušava piti više vode (jednu čašu na koktel) i više se šetati – ali ne kao kaznu, već kao način da se suprotstavi svakoj fizičkoj nelagodi koju bi mogla osjećati. Keefe, pak, uživa u blagdanskoj hrani koliko god želi i prehrani daje prioritet. No, kada može, bira voće i povrće, napominjući da blagdani ne znače nužno da morate jesti samo hranu bogatu kalorijama ili se držati samo jela s povrćem. Također, ističe kako je svjedok da se brojni ljudi razbole pokušavajući preventivno neutralizirati fizički učinak blagdana.
Pročitaj i ovo:
- Božićni blues: Zašto je ‘najdivnije’ doba godine ponekad i najtužnije?
- Sandro Kraljević: Kako ‘preživjeti’ blagdanski stres i visoka očekivanja?
- Nenad Bratković, mag. nutr.: Kako izbjeći negativne posljedice blagdanskog prejedanja?