Već sam latinski naziv avokada, Persea gratissima ili Persea americana, daje naslutiti blagodati ovog voća. Naime, sam naziv dolazi od grčke riječi ”persea” – stablo i latinske riječi ”gratissima” – vrlo ugodno, zadovoljavajuće. Ime ”avokado” potječe od španjolske riječi ”aguecate” koja pak vuče korijen iz starog aztečkog naziva ”ahuacatl” što znači testis (zbog oblika ploda).
Avokado potječe iz tropskih i subtropskih područja Južne i Sjeverne Amerike. U 15.st. otkrili su ga španjolski osvajači te se od tada do danas biljka raširila diljem svijeta. Tako se avokado danas uzgaja u Španjolskoj, srednjoj i južnoj Africi, Indoneziji, Sjedinjenim Državama, Kini i Izraelu. Največi proizvođač avokada jest Meksiko sa više od milijun tona godišnje.
Danas je avokado neizostavan dio vegetarijanske prehrane. Zbog visokog sadržaja masti i proteina koristi se kao svojevrsni nadomjestak mesnim namirnicama. Ipak, možda je najznačajnija suvremena primjena avokadova ulja u kozmetici i farmaciji. Zbog svojeg jedinstvenog sastava i svojstava ulje avokada postalo je vrlo dragocijeni sastojak u brojnim kozmetičkim preparatima, dodacima prehrani pa i lijekovima.
Nutritivna vrijednost jestivog dijela ploda u (100g) :
ENERGETSKA VRIJEDNOST = 160 kcal ( 670 kJ )
Sadržaj u gramima
Ugljikohidrati 8,53
– šećeri 0,66
– vlakna 6,70
Masti 14,66
– zasićene 2,13
– nezasićene 9,80
– polinezasićene 1,82
Proteini 2,0
Vitamini i minerali (sadržaj u mg *RDA %)
Tiamin ( vit. B1 ) 0,067 5%
Riboflavin ( vit. B2 ) 0,130 9%
Niacin ( vit. B3 ) 1,738 12%
Pantotenska kis. ( vit. B5 ) 1,389 28%
Piridoksin ( vit. B6 ) 0,257 20%
Folna kis. ( vit. B9 ) 0,081 20%
Askorbinska kis. ( vit. C ) 10 17%
Tokoferol ( vit. E ) 0,050 4%
Kalcij 12 1%
Željezo 0,55 4%
Magnezij 29 8%
Fosfor 52 7%
Kalij 485 10%
Cink 0,64 6%
*RDA = Recommended Dietary Allowances – preporučena dnevna doza
Biljno ulje avokada
Najkvalitetnija biljna ulja avokada dobijaju se hladnim prešanjem cijelog ploda. Zbog visokog sadžaja vrijednih masnih kiselina u mesu ploda i koštici prešaju se čitavi plodovi, a ne samo sjemenke. Zbog toga ulje avokada ima blago zelenkastu boju i blagi miris. Najčešće se ovako dobijeno ulje koristi u kozmetici, kao visokokvalitetno začinsko ulje za salate te u njezi kose i preparatima za sunčanje.
U kozmetici je poznato svojstvo hladno prešanog ulja avokada da omekšava kožu te pomaže prijenosu aktivnih supstanci u dublje slojeve kože. Ima izrazito visok postotak penetracije u kožu.
Kozmetička svojstva:
– stabilizira emulzije ulja u vodi
– održava kožu vlažnom i glatkom
– vrhunsko nosivo (bazno) ulje
– pomaže zacijeljivanje i spriječava iritaciju
– najbolje ulje za tretman kože izložene suncu
– prirodni baktericid
– izvrsno za tretman vlasišta i kose
– jedno od najboljih ulja za tretman bora i zrele kože općenito
– najnovija saznanja pokazuju kako ulje avokada ubrzava sintezu kolagena u vezivnim tkivima
Sastav hladno prešanog ulja avokada ( masne kiseline u % )
Laurinska kiselina < 0,5 %
Miristinska kiselina < 1,0 %
Palmitinska kiselina 4 – 10 %
Palmitoleinska kis. 0.1 – 2 %
Margarinska kiselina < 0.1 %
Margaroleinska kis. < 0.1 %
Stearinska kiselina 0.5 – 3 %
Oleinska kiselina 60 – 80 %
Linolenska kiselina 10 – 20 %
Alfa – linolenska kis. < 1.0 %
Arahidonska kiselina < 0.5 %
Eikosanična kiselina < 0.5 %
Behenična kiselina < 0.5 %
Eurinska kiselina U tragovima
Otrovan za životinje
Za veliki broj životinja avokado je iznimno otrovna biljka dok se kod ljudi toksični učinci vežu isključivo uz hipersenzitivne ljude i alergičare. Avokado je otrovan za pse, mačke, goveda, ovce i koze, veliki broj ptica pa čak i za ribe! No posebno su osjetljivi konji kojima je konzumacija i vrlo male doze kore, lista ili ploda avokada dovoljna za teška oštećenja srca, jetre i probavnog trakta te nerijetko završava smrću.
Ovakvo se djelovanje pripisuje persinu, toksičnom derivatu masnih kiselina koji u visokim dozama izaziva iritaciju probavnog trakta, proljev, povraćanje, respiratorni šok i nakupljanje vode u osrčju. Budući da je persin praktički neškodljiv za ljude, na temelju avokadove toksičnosti za životinje nikla je tzv. teorija koevolucije.
Naime, pretpostavlja se da je avokado evolucijski usklađena biljka za suživot sa velikim sisavcima koji su se hranili plodovima avokada. U njihovom probavnom traktu sjemenke su sazrijevale te su ih životinje raznosile putem stolice iz kojeg bi sjemenke bile spremne za klijanje. Pretpostavlja se da su veliki sisavci zaduženi za pomoć u razmnožavanju avokada pripadali porodici gomphotera ili praslonova, izumrlih prije 5 milijuna godina.
Avokado je bio otrovan za manje vrste koje nisu mogle progutati njegove velike sjemenke, no za velike sisavce bio je ukusna i hranjiva namirnica. Budući da u tropskim Amerikama takvih životinja više nema, vrlo je izvjesno da je avokado bio spreman za izumiranje. Broj stabala povećao se tek kada su ljudi otkrili sve njegove blagodati u 15. st. te započeli kultivirani uzgoj u različitim krajevima svijeta.
