Antioksidansi su spojevi koji u našem organizmu imaju ulogu zaštite stanica od utjecaja slobodnih radikala. Slobodni radikali, koji inače nastaju normalnim metaboličkim procesima ili se unose u organizam hranom, lijekovima, onečišćenjem ili na neki drugi način, ubrzavaju starenje i propadanje stanica i upravo iz tog razloga treba neutralizirati njihovo djelovanje. Tu u pomoć priskaču antioksidansi koji sprečavaju propadanje stanica i sprečavaju štetu koja nastaje djelovanjem slobodnih radikala.
Radi se o spojevima koji se, s jedne strane stvaraju u našem tijelu djelovanjem određenih mikronutrijenata, a s druge se strane u organizam unose hranom, uglavnom voćem i povrćem.
Kako bi slikovito objasnio što su antioksidansi, dr. Oz, omiljeni liječnik Oprah Winfrey u jednoj je emisiji showa demonstrirao moć antioksidansa na dvije razrezane polovice jabuke – jedne poprskane limunovim sokom, a druge ne. I dok je polovica jabuke natopljena limunovim sokom održala svoju boju i svježinu, druga je polovica zbog utjecaja kisika iz zraka ubrzano posmeđila i naočigled se mijenjala.
– Isto se događa vašoj koži, očima i srcu kada u tijelu nema dovoljno antioksidansa – rekao je u showu dr. Oz, jer upravo antioksidansi djeluju na vaše tijelo onako kako je limunov sok zaštitio jabuku od starenja.
U posljednje vrijeme, sve više nutricionista i liječnika, kao najbogatije izvore antioksidansa preporučuje dva ploda – açaí i borovnice.
Açaí
Zahvaljujući svom antioksidativnom djelovanju, ekstrakte egzotičnih plodova palme açaí- Euterpe oleracea, Arecaceae koja raste u Brazilu, Kolumbiji i Surinamu, ne koriste više isključivo domoroci amazonske prašume, već su postali poznati i u cijelom svijetu.
Jedna plodna palma, čiji se plodovi na našem jeziku izgovaraju A-Sai, proizvede godišnje između 10 i 20 kilograma purpurno-crnih jestivih plodova-bobica s velikom košticom koji se sakupljaju od lipnja pa sve do prosinca.
Plodovi, koji bi se, prevedeni doslovno s jezika domorodaca nazivali “voćem koje plače”, izrazito su bogati antioksidansima, esencijalnim omega kiselinama i fitosterolima, vitaminom E, mineralima (željezo, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, bakar, cink), proteinima, kalcijem, vlaknima. Açaí je jedan od najvećih prirodnih izvora antioksidansa antocijanina – bioflavonoida, koji plodu daju boju.
Amazonska plemena od davnina koriste gotovo sve dijelove palme, ne samo plodove, u medicinske svrhe. Od korijena palme se kuha čaj (dekokt) koji se koristi za liječenje hepatitisa, malarije, dijabetesa, gubitka kose, anemije, dismenoreja i bolova u mišićima. Neka plemena koriste listove palme na način da njima obaviju vrat malog djeteta jer se vjeruje da će listovi zaštititi dijete od bolesti, ali i od utjecaja zlih duhova. Plodove koriste za podizanje imuniteta, borbu protiv različitih infekcija, djelovanje na potenciju i podizanje energije, u liječenju dijabetesa tipa 1 i 2 i za liječenje anemije. I od sjemenki ploda se izrađuju dekokti, ali i ulje koje se koristi za različita kožna oboljenja.
Sok se priprema namakanjem ploda u vodu kako bi plod omekšao i potom se odstranjuje kožica ploda – na sličan se način sok priprema i industrijski.
Preporuka za korištenje zamrznute pulpe je 100 g dva puta dnevno, soka do 1l. Prašak se preporučuje koristiti u dozi 30 g koji se miješa s 10x većom količinom vode. Ekstrakt açaí u kapsulama se preporučuje u dozi od 1-2 g.
Osim značajne antioksidativne aktivnosti, potvrđene u nekoliko studija, provedena su i klinička istraživanja koja potvrđuju tvrdnje o antioksidativnom djelovanju, ali i ona koja prate učinak ekstrakta plodova na mršavljenje te se açaí u posljednje vrijeme sve više preporučuje i u svrhe gubitka kilograma.
Borovnice
Borovnice su plodovi, bobice, različitih vrsta grmova roda Vaccinium koji se mogu kultivirati, ali i rasti samoniklo u prirodi.
Američki Indijanci visoko su cijenili ovu biljku, smatrajući da ju je sam Veliki Duh poslao na zemlju kako bi nahranili i izliječili svoju djecu. Od korijena borovnica, Indijanci su radili čaj koji se koristio za opuštanje tijekom poroda, a plodove su koristili, osim za hranu, i za liječenje u tradicionalnoj medicini.
U testovima koji mjere antioksidativnu moć voća i povrća borovnice su ocijenjene vrlo visoko – divlje borovnice zauzele su drugo mjesto, a kultivirane četvrto po svom antioksidativnom učinku koje imaju zahvaljujući spojevima antocijaninima. Studija
provedena u Denveru, na Agriculture Research Service and University of Denver, ukazuje da je prehrana laboratorijskih životinja ekstraktom borovnice usporila propadanje mentalnih sposobnosti koje se javlja kao posljedica starenja što bi moglo biti korisno i kod proučavanja Alzheimerove bolesti.
Osim toga, djelovanje borovnica ispituje se i potvrđuje i kod mršavljenja, bolesti srca, podizanja imuniteta i za sprečavanje rasta nekih tumora što još jednom potvrđuje onu staru Hipokratovu izreku „ Neka hrana bude tvoj lijek…“