Čini se da danas većina ljudi ima čvrsta mišljenja o tome kako se hraniti, koja je dijeta najbolja ili što se smatra zdravim, a što nije preporučljivo kada je riječ o hrani i prehrani. Stvarnost je takva da je prehrana složena tema. Ono što može funkcionirati za neke, ne funkcionira za druge. Usprkos tome, stručnjaci se slažu da postoji nekoliko mitova o hrani koji i dalje postoje.
Mitovi koje zauvijek treba srušiti
Kako bi razjasnio bilo kakvu zabunu za one koji se pokušavaju hraniti zdravije, Yahoo Life se obratio nutricionistima te ih upitao koje mitove o prehrani bi željeli razotkriti i zauvijek srušiti. Evo što su rekli.
Mit #1: Niskokalorični proizvodi i oni s malo masnoća su zdraviji
“Odabir opcija s najnižim mogućim unosom kalorija obično će vas ostaviti gladnima i nezadovoljnima, zbog čega ćete se s vremenom prejedati”, kaže Alyssa Pacheco, dijetetičarka i osnivačica PCOS Nutricionista Alyssa i dodaje: “Osim toga, smanjeni unos dovoljno kalorija može dugoročno imati negativan učinak jer može smanjiti brzinu metabolizma.”
Također, važno je napomenuti da su visokokalorične namirnice poput orašastih plodova, avokada i ulja bogate hranjivim tvarima i promiču zdravlje. Kao i kod kalorija, malo masnoće nije bolje od punomasnog proizvoda. Masti nam pomažu da se osjećamo siti, bolje apsorbiraju vitamine topive u mastima i daju okus. Catherine Karnatz, dijetetičarka i kreatorica Nutrition Education RD, upozorava da će mnogi proizvodi s niskim udjelom masti i bez masti, poput jogurta ili preljeva za salatu, često sadržavati puno dodanog šećera kako bi pokušali nadoknaditi okus koji je izgubljen smanjenjem ili uklanjanje sadržaja masti.
Umjesto da se fokusirate na niskokalorične i nemasne namirnice, stručnjaci preporučuju unos dovoljno kalorija i masnoća kako biste podržali zdravlje i ostali siti.
Mit #3: Prirodni šećeri su zdraviji od konzumnog šećera
Iako i med i javorov sirup imaju antioksidativna, antimikrobna i protuupalna svojstva, ne nude mnogo hranjivih vrijednosti i nisu nužno zdraviji od konzumnog šećera. To se također odnosi i na druge prirodne zaslađivače, kao što su šećer od datulja, nektar agave i sirup od smeđe riže.
“Na kraju dana vaše tijelo probavlja i gleda na svu tu hranu kao na šećer”, objašnjava Pacheco. Ono što je važno jest da prekomjerni unos šećera bilo koje vrste može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka, metaboličkih poremećaja, depresije i kognitivnih oštećenja. Stoga, umjesto da naglašavate koju vrstu šećera birate, odaberite onaj koji preferirate i uživajte u njemu umjereno. American Heart Association savjetuje da dodani šećer bude maksimalno 6 žličica za žene i 9 žličica za muškarce dnevno.
Mit #3: Morska sol je zdravija od kuhinjske
Baš kao i kod šećera, morska i himalajska sol su u konačnici sol i sadrže oko 40% natrija, slično kuhinjskoj soli. Morska je sol minimalno obrađena i može sadržavati minerale u tragovima poput magnezija, kalcija i kalija, dok je kuhinjska sol više obrađena kako bi se uklonile nečistoće i obično je obogaćena jodom za zdravlje štitnjače. Uz dobro uravnoteženu prehranu, nema potrebe tražiti minerale iz morske soli.
“Pretjerana konzumacija natrija povezana je s visokim krvnim tlakom i drugim zdravstvenim problemima, stoga je važno ograničiti ukupni unos natrija bez obzira na vrstu soli koja se koristi”, kaže Michelle Rauch, dijetetičarka za Actors Fund. Ona predlaže štedljivu upotrebu soli za održavanje zdrave prehrane. DGA preporučuje ograničavanje unosa soli na najviše 2300 mg, ali u idealnom slučaju predlažu bliži 1500 mg ili manje dnevno.
Mit #4: Jaja su loša i podižu kolesterol
Godinama su istraživanja odvraćala ljude od jaja zbog visokog kolesterola. Međutim, dijetetske smjernice za 2015.-2020. eliminirale su dnevnu gornju granicu od 300 mg prehrambenog kolesterola na dan jer je više istraživanja počelo pokazivati da zasićene masti, a ne prehrambeni kolesterol, mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Konzumacija šest do 12 jaja tjedno s planom zdrave prehrane općenito se smatra sigurnim.
Jaja su pristupačan protein visoke kvalitete, prepuna vitamina B, vitamina D i kolina te imaju nevjerojatnu količinu zdravstvenih prednosti. “Mogu biti dio zdrave prehrane i podržavaju održavanje mišića, opću dobrobit, pomažu u zadovoljavanju dnevnih potreba za proteinima i svestrani su izvor proteina koji se može dodati mnogim različitim obrocima”, objašnjava Umo Callins, sportski dijetetičar i vlasnik Well Rooted Health and Nutrition.
Mit #5: Nemojte jesti nakon 18 ili 19 sati (ili kada sunce zađe)
“Vaše tijelo nema unutarnji sat koji stanicama viče: ‘Sada je 18 sati, vrijeme je da spremite ovu hranu za debljanje!’ Energija je energija bez obzira na to kada se potroši”, tvrdi Katie Schimmelpfenning, osnivačica Eat Swim Wina.
Za one koji vježbaju do kasno, međuobrok nakon treninga i dalje je ključan za oporavak i rast mišića, napominje. A ljudi koji rade noću trebaju jesti dok su budni. Mnoga istraživanja pokazuju kako do debljanja ne dovodi nužno kasno jedenje, već jedenje većih količina hrane navečer. Jesti više ranije tijekom dana može pomoći u kontroli gladi kasnije i spriječiti prejedanje.
Bolje je da pogledamo naše cjelokupne prehrambene navike i poradimo na njima umjesto da si zadajemo proizvoljno vrijeme prekida. Zato se preporučuje obrok ili međuobrok ako je osoba stvarno gladna, a ne ako joj je dosadno ili emocionalno jede. Sve se svodi na vrstu hrane koju odaberete. Odlučiti se za svježe voće, povrće ili cjelovite žitarice mnogo je bolje nego za kekse, bombone i slatkiše. Međutim, ako jedenje pred spavanje utječe na vašu probavu, refluks ili san, razmislite o tome da zadnji obrok ili međuobrok pojedete dva do tri sata prije nego što legnete.
Mit #6: Kava je obrok
Mnogi ljudi ne mogu započeti dan bez šalice kave. Ali ona nikako nije zamjena za doručak ili bilo koji obrok. Šalica skuhane crne kave može biti bogata antioksidansima, ali ima samo oko 5 kalorija i nema proteina, masti ili ugljikohidrata.
“Iako (neka) kava sadrži proteine i masti iz mlijeka, neće vas zasititi i ispuniti energijom na isti način na koji to čini uobičajeni doručak”, kaže Patricia Kolesa, dijetetičarka i vlasnica Dietitian Dish te predlaže da uz kavu uključite brze opcije poput maslaca od kikirikija na smrznutim vaflima, grčkog jogurta s voćem ili tvrdo kuhanih jaja na tostu s avokadom kako biste započeli jutro na najkvalitetniji način!
Pročitaj i ovo:
- Nutricionist Branimir Dolibašić: Što je emocionalno hranjenje ili jedenje?
- Vrijeme je za pokret: Predugo sjedenje povećava rizik od prerane smrti
- Održiva prehrana: 7 namirnica koje podupiru ekološki način života
